Eco Hvar

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - ￡25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • England on track for record heat-related deaths this summer, official data shows

    UKHSA estimates 2,877 fatalities during heatwaves in May and June, almost twice that recorded in 2025 season

    England is on track to record its highest ever number of heat-related deaths this summer after the UK Health Security Agency (UKHSA) announced that an estimated 2,877 people had died in the May and June heatwaves.

    The record was set in 2022 with 2,985 deaths, and August, traditionally the hottest month, is yet to arrive. The health secretary, Yvette Cooper, said: “My thoughts are with all those who have lost loved ones as a result of the long and intense heatwaves.”

    Continue reading...

  • Major incident declared in Suffolk as 90 firefighters tackle wildfire on heathland

    Several people evacuated after ‘large-scale, wind-driven’ fire 3 miles from Sizewell B nuclear plant

    A major incident has been declared as firefighters battle a large heathland fire on the Suffolk coast about 3 miles from the Sizewell B nuclear power plant.

    Suffolk fire and rescue service was called to reports of a wildfire at Dunwich Heath, near Leiston, shortly after 5.30pm on Wednesday, and crews remained at the scene on Thursday. About 90 firefighters were tackling the blaze, and several people had been evacuated. Firefighters have said there is not thought to be any danger to Sizewell B at this time, and an EDF spokesperson said the wildfire was not affecting operations at the power station.

    Continue reading...

  • ‘It’s irreplaceable’: Fury over Reform plans to expand quarry in ancient Kent woodland

    Forty hectares of Oaken Wood could be razed after it was identified as potential site of expansion by Reform-run council

    It was at the confluence of seven forest paths that Allison Sweetman came to a stop. Trees rose on all sides, save for a recently coppiced section to the north-east. The noon heat had silenced most birds, but the quiet was peaceful.

    “This is what they call Seven Wents,” she said. For centuries, the people of Kent had travelled this way, from East Malling to Barming, from Ditton to Teston, for church, commerce and friends. “It’s on maps going back 400 years.”

    Continue reading...

  • ‘It makes you feel you’ve got a really dirty house’: what’s behind the UK’s plagues of flies?

    From Leicestershire to Carmarthenshire, neighbourhoods are struggling with wave after wave of houseflies. Why are they suffering while others are spared? And is there no alternative to nets and zappers?

    Francesca Davies’s living room is absolutely teeming with flies. You can’t enter the contact centre worker’s home without a cluster of insects rising from the sofa or the floor to buzz around your face. Davies and her family live in West Heath, a suburb of the Cheshire town Congleton. Davies’s husband, Alex Andrew, a 29-year-old maintenance engineer, grew up in the market town and he used to think of West Heath as a desirable area, with its well-maintained houses and access to green space. When he and Davies were able to buy a new-build here in 2019 via a shared ownership scheme, they felt incredibly lucky. That is, until they moved in, and realised that every summer swarms of flies descend on their neighbourhood, an issue that is “getting worse”, Davies says.

    At the moment, the 27-year-old swats flies out of her young daughters’ bedroom every night before she puts them to bed, and keeps doors and windows closed or covered with fly nets as much as possible. She and Andrew have even bought an industrial fly killer (like the ones often found in fish and chip shops) for their kitchen, as it is impossible to start cooking without attracting even more insects. The pair have become used to the sound of flies “getting zapped throughout the night”, Davies says.

    Continue reading...

  • ‘Grey lump with orange wings’: hummingbird hawk-moths descend on UK gardens

    Boom in migrating moth sightings put down to hot weather, strong winds and food scarcity in Europe

    He had just sat down to dinner in the garden when a speedy visitor whizzed by – a “grey lump with orange wings”, recalled Luke Burstow, from Sussex. It was a hummingbird hawk-moth, a flying insect that migrates to the UK from continental Europe and north Africa.

    “I was like: ‘Wow!’,” said the software project manager. “I didn’t even know they existed.”

    Continue reading...

  • Half of England officially in ‘exceptionally serious’ drought

    Environment Agency names seven regions affected by unusually hot and dry weather and shortage of water

    Half of England is officially in drought, with July set to be the driest on record after winter floods, the Environment Agency has said.

    The “flash drought” developed quickly because of unusually low rainfall and high temperatures.

    Continue reading...

  • In Bordeaux as the wildfires close in – podcast

    Paris correspondent Angelique Chrisafisreports from Bordeaux, as wildfires in the region and beyond cause the biggest peacetime evacuation in French history

    This week, across France, more than 220,000 people were evacuated from their homes, fleeing wildfires that are burning all across the country.

    The Guardian’s Paris correspondent Angelique Chrisafisreports from Bordeaux, the historic centre of winemaking country, as the flames approach the outskirts of the city. We hear from evacuees camped in hangars in the city centre, waiting to know when they can go home.

    Continue reading...

  • ‘Kind of like a fairytale’: documentary tells the unusual tale of Flaco the Owl

    Wild Inside looks back on the incredible year when an escaped zoo owl managed to bring New Yorkers together

    Flaco the Eurasian eagle-owl gained a cult following after leaving his life in captivity at the Central Park zoo in 2023 and surviving, against all odds, for more than a year as a free bird in Manhattan.

    Birdwatchers tracked his every move, capturing his vast wingspan and luminous orange eyes with their cameras. His fans got tattoos in his honor. And now, Wild Inside, a new documentary chronicling Flaco’s year about town, is set to premiere this week.

    Continue reading...

  • Weatherwatch: rainclouds are travelling farther in warmer world

    Climate crisis affects not only the amount of rain that falls but where, with implications for land use and water security

    Have you ever wondered how far a raindrop has travelled before it lands on you? It may have journeyed thousands of kilometres from the ocean, sea or lake it evaporated from – and now research shows raindrops are travelling even farther than they used to.

    Warmer air can hold more water vapour, and that is changing not only how much rain we receive but also where it falls. Travis Aerenson, of the University of Wyoming, and his colleagues modelled atmospheric moisture movements in the US over more than three decades. Their research showed that in the southwestern and southern plains, moisture in the atmosphere travels 30 to 50 miles (50 to 80km) farther than it did 35 years ago, staying aloft for an extra two to four hours before falling as rain.

    Continue reading...

  • A rain festival with no rain: the Indian farmers bracing for a ‘super’ El Niño as monsoon arrives late

    Raja is normally a celebration of the start of the monsoon, but in the eastern state of Odisha, the rains came so late the seeds were sown under clear skies

    Kasturi Gamango and Pramila Sabar cannot contain their giggles as they explain one of the big attractions of the Raja festival, which they attended a few days earlier along with 20 other farmer families in Laxmipur, in Odisha’s Ganjam district.

    “We do no work for three days during the festival,” they say. “Our husbands cook and clean while we enjoy our free time.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Preaktivan imunološki odgovor mozga povezan s rijetkom, teškom genetskom epilepsijom

    Preaktivan imunološki odgovor u mozgu može igrati ulogu u Dravetovom sindromu, rijetkoj i teškoj genetskoj epilepsiji koja obično počinje u djetinjstvu, prema znanstvenicima s Weill Cornell Medicine. Djeca s ovim stanjem imaju česte napadaje koje je često teško kontrolirati lijekovima, a mogu se suočiti i s razvojnim, kognitivnim i bihevioralnim izazovima. Do sada se većina istraživanja usredotočila na to kako mutacija u genu SCN1A remeti električnu signalizaciju u mozgu.

  • Bolest desni može potaknuti sistemsku upalu

    Nedavna studija otkrila je da parodontitis reprogramira neutrofile koštane srži putem metaboličkog puta glutationa pokretanog Chac2, potičući visoko upalno N1 stanje koje potiče sistemsku upalu.

  • Polifenoli borovnica i grožđa mogu poboljšati zdravlje krvnih žila

    Nedavni objavljeni pregled ispitao je dokaze o učincima borovnica, grožđa i njihovih bioaktivnih spojeva na markere kardiovaskularnog rizika. Bobičasto voće i grožđe sadrže širok raspon polifenolnih bioaktivnih spojeva, uključujući resveratrol, flavonoide i antocijanine, s protuupalnim, antioksidativnim i potencijalno kardioprotektivnim biološkim učincima.

  • Biljna prehrana preoblikuje crijevne mikrobe kako bi potaknula zdrave metabolite

    Biljna prehrana potiče zdravlje crijeva, imunološkog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava, dijelom kultiviranjem raznolike zajednice crijevnih bakterija. Odavno je poznato da te koristi djelomično proizlaze iz vlakana u biljnoj hrani, koju prerađuju naše komenzalne crijevne bakterije, i često jarko obojenih fitokemikalija koje biljke proizvode kako bi se zaštitile od prijetnji iz okoliša

  • Tri ključne regije mozga međusobno djeluju tijekom spavanja kako bi podržale stvaranje pamćenja

    Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja. 

  • Nusprodukti crijevnih mikroba povezani sa fibrilacijom atrija

    Studija koju je provela Cleveland Clinic pokazuje vezu između povišenih razina TMAO-a (trimetilamin N-oksida) u krvi - nusprodukta probave hranjivih tvari koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima - i većeg rizika od fibrilacije atrija. Naime, pokazalo se, da TMAO koji proizvode crijevni mikrobi mijenja električno okruženje srca, povećavajući osjetljivost na abnormalne ritmove.

  • Mikroglija uzrokuje gubitak sna kod Alzheimerove bolesti

    Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da je mikroglija primarni pokretač gubitka sna kod Alzheimerove bolesti. Korištenjem lijeka za privremeno uklanjanje tih stanica u životinjskim modelima, znanstvenici su uspješno obnovili više od dva sata sna dnevno, pružajući novu metu za liječenje bolesti.

  • Oralni antibiotici sigurno skraćuju boravak u bolnici za djecu s upalom pluća

    Djeca hospitalizirana s teškom upalom pluća mogu sigurno prijeći s injekcijskih na oralne antibiotike nakon što se počnu oporavljati, što mnogima omogućuje brži povratak kući i završetak liječenja izvan bolnice, pokazuje nova studija.

  • Nove PPAR terapije nude novu nadu za primarni bilijarni kolangitis

    Primarni bilijarni kolangitis rijetka je autoimuna bolest koja utječe na jetru i može napredovati u cirozu. Nastaje kada imunološki sustav napadne male žučne kanale unutar jetre. Kao rezultat toga, žuč se nakuplja, što dovodi do upale i progresivnog oštećenja jetre. Iako postoji terapija prve linije, 40% pacijenata ne reagira adekvatno na nju ili je ne može tolerirati, pa je potrebno razviti nove mogućnosti liječenja.

  • Spermidin potiče ključne stanične procese povezane sa starenjem

    Od staničnog recikliranja do kognitivnog starenja, spermidin privlači znanstveni interes, ali dokazi potrebni za rutinsku ljudsku upotrebu još se pojavljuju. Spermidin je sveprisutni prirodni poliamin i mimetik kalorijske restrikcije, neophodan za staničnu proliferaciju i homeostazu tkiva.

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.