Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - 25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • Authorities fear progress in containing the fires in the Gironde and Madrid regions may be set back by temperatures expected to hit the low 40s

    Météo-France’s weather forecast shows temperatures up to 39C near Bordeaux– just where the largest wildfire continues to blaze – 38C in Lyon, 37C in Paris and Toulouse.

    Over in Spain, it will be even hotter, with Aemet expecting 42C in Pamplona, 41C in Cordova and Saragossa, 40C in Ciudad-Real and Toledo, and 37C in Madrid.

    Continue reading...

  • No other bird speaks to us quite so directly, its serenade conjuring memories of old family tales

    I wake early on these bright summer mornings. And now that the birds in my garden have mostly fallen silent, only one is still serenading me at this hour: the aptly named song thrush. Its measured, deliberate repetitions – which this particular bird has provided without a break since the turn of the year – are unmistakable.

    Whenever I hear a song thrush, I’m taken back in time. First, to my childhood, when the first sign of spring was when thrushes started singing from the roofs of our suburban housing estate as I walked home from school in the dim light of a February afternoon.

    Continue reading...

  • Adopting organic free-range model in UK could lead to greenhouse emissions equivalent to 2,316,000 tonnes of CO2, study suggests

    Organic eggs are twice as bad for the climate as eggs from chickens living in cages, research suggests.

    According to the study, switching the UK’s entire egg production to an organic free-range model would lead to greenhouse gas emissions equivalent to 2,316,000 tonnes of CO2 (tCO2e), while production through a fully caged system would emit 1,184,000 tCO2e.

    Continue reading...

  • Helpston, Cambridgeshire: I picture Henry as a young lad, hiding in flowerbeds, chasing butterflies, learning to love nature

    If there’s one thing better than a gatekeeper butterfly, it’s wild marjoram playing host to a flurry of gatekeepers. Almost impossible to count for all the rising, fluttering and resettling, their warm orange and brown wings with white double-dots in a black eye-spot are only a wing-flick away from mottled invisibility: now you see me, now you don’t.

    I’m their lone admirer, sat on a mossy stone in the garden at John Clare cottage, but I don’t feel alone. Honeysuckle has me in a heady hug, undulating fronds of hart’s-tongue fern wave from beneath a rock, the whiteness of a teneral damselfly in the grass intrigues and delights me. I know this garden has a long history of providing companionship, not least to the poet after whom the cottage is named, who knew “the woodbine at the garden gate” as “affection’s friend” and asked of the butterfly: “Wouldst thou in my garden come, / To join the bee’s delightful hum”.

    Continue reading...

  • New research linking the issue to Parkinson’s disease adds to the evidence of serious health repercussions from traffic volume and other sources

    The roar of late-night traffic is not just annoying for those trying to sleep. It can also have profound effects on their health. A pioneering new study, published this month, has found a clear link between road noise and Parkinson’s disease. The research, which followed more than 3 million Danish participants, found a modest but consistent effect: for every 11.5dB rise in noise level, the risk of the degenerative disorder rose by 3% over the 18-year study.

    The study adds to the growing body of evidence that auditory nuisance is associated with serious physical consequences. The European Environment Agency reported last year that more than 110 million people across the continent suffer high levels of health-damaging noise pollution, with physiological stress and sleep disturbance leading to 66,000 early deaths annually as well as heart disease, diabetes and depression. It found that the harm caused was greater than from secondhand tobacco smoke exposure.

    Do you have an opinion on the issues raised in this article? If you would like to submit a response of up to 300 words by email to be considered for publication in our letters section, please click here.

    Continue reading...

  • The Earth keeps getting hotter and experts fear this year's El Niño, nicknamed 'Godzilla' because of its predicted intensity, could raise global temperatures by up to 3.6C. Environment correspondent Damien Gayle spoke to climate scientists to understand how the weather phenomenon and the climate crisis pose a huge threat to the planet

    Continue reading...

  • Temperatures up to 35C forecast, triggering heat health alerts and pleas to take care in parched parks and rural areas

    Paramedics and firefighters are braced for emergencies across the country this week after UK forecasters predicted a fourth heatwave of the year.

    Temperatures are forecast to reach as high as 35C by Wednesday, triggering heat health alerts and an appeal from fire chiefs to take care in parched parks and rural areas.

    Continue reading...

  • As extreme heat claims the lives of workers in India’s poorest areas, many fear the true mortality rate is being dangerously undercounted

    The morning air was already hot and cloying when Palli Mahalaxmi rose at about 5am. It was May, and in the summer heatwave that had engulfed this corner of southern India, even night-time did not give the villagers respite.

    A single ceiling fan hung above Mahalaxmi, her husband and her son as they slept in a small windowless room made of thick concrete. Mahalaxmi set about preparing breakfast, and the family ate together from steel plates, just as they did every morning. Sweat dripped from their foreheads as the sun rose higher.

    Continue reading...

  • Conservationists are thrilled at the arrival of three juvenile birds at Willington Wetlands, hoping more will follow

    A long orange beak poked curiously out from its wooden crate, followed by a sleek head and slender body. Then the first white stork of the morning flapped its wings and took to the air. Moments later a second emerged tentatively to stalk through the long grass, followed closely by a final sibling who stretched its wings and explored the length of the enclosure.

    The trio of juvenile white storks have just arrived at their new home in Willington Wetlands in Derbyshire and conservationists are hopeful that their presence will kickstart the return of the birds to the Midlands after an absence of more than 600 years.

    Continue reading...

  • The daily dread pushed me to enroll in a standup class. Could I channel my despair into something lighter?

    If you had told me six months ago that I would soon be performing standup comedy to dozens of strangers, I would have assumed it was a bad dream.

    Public speaking ranks about as high as driving in rush hour traffic through downtown Boston on my list of favorite activities. That I would choose to do standup, with its potential for public humiliation, is basically unimaginable.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Nedavni objavljeni pregled ispitao je dokaze o učincima borovnica, grožđa i njihovih bioaktivnih spojeva na markere kardiovaskularnog rizika. Bobičasto voće i grožđe sadrže širok raspon polifenolnih bioaktivnih spojeva, uključujući resveratrol, flavonoide i antocijanine, s protuupalnim, antioksidativnim i potencijalno kardioprotektivnim biološkim učincima.

  • Biljna prehrana potiče zdravlje crijeva, imunološkog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava, dijelom kultiviranjem raznolike zajednice crijevnih bakterija. Odavno je poznato da te koristi djelomično proizlaze iz vlakana u biljnoj hrani, koju prerađuju naše komenzalne crijevne bakterije, i često jarko obojenih fitokemikalija koje biljke proizvode kako bi se zaštitile od prijetnji iz okoliša

  • Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja. 

  • Studija koju je provela Cleveland Clinic pokazuje vezu između povišenih razina TMAO-a (trimetilamin N-oksida) u krvi - nusprodukta probave hranjivih tvari koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima - i većeg rizika od fibrilacije atrija. Naime, pokazalo se, da TMAO koji proizvode crijevni mikrobi mijenja električno okruženje srca, povećavajući osjetljivost na abnormalne ritmove.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da je mikroglija primarni pokretač gubitka sna kod Alzheimerove bolesti. Korištenjem lijeka za privremeno uklanjanje tih stanica u životinjskim modelima, znanstvenici su uspješno obnovili više od dva sata sna dnevno, pružajući novu metu za liječenje bolesti.

  • Djeca hospitalizirana s teškom upalom pluća mogu sigurno prijeći s injekcijskih na oralne antibiotike nakon što se počnu oporavljati, što mnogima omogućuje brži povratak kući i završetak liječenja izvan bolnice, pokazuje nova studija.

  • Primarni bilijarni kolangitis rijetka je autoimuna bolest koja utječe na jetru i može napredovati u cirozu. Nastaje kada imunološki sustav napadne male žučne kanale unutar jetre. Kao rezultat toga, žuč se nakuplja, što dovodi do upale i progresivnog oštećenja jetre. Iako postoji terapija prve linije, 40% pacijenata ne reagira adekvatno na nju ili je ne može tolerirati, pa je potrebno razviti nove mogućnosti liječenja.

  • Od staničnog recikliranja do kognitivnog starenja, spermidin privlači znanstveni interes, ali dokazi potrebni za rutinsku ljudsku upotrebu još se pojavljuju. Spermidin je sveprisutni prirodni poliamin i mimetik kalorijske restrikcije, neophodan za staničnu proliferaciju i homeostazu tkiva.

  • Izmjena plazme može pomoći u liječenju ljudi s rijetkom upalnom bolešću koja može uzrokovati sljepoću, pokazuje nova studija. Izmjena plazme dovela je do oporavka većine ljudi s bolešću, koja se naziva bolest povezana s antitijelima protiv mijelinskog oligodendrocitnog glikoproteina (MOGAD), a nuspojave su bile rijetke.

  • Terapije deplecije B-stanica, u kojima se privremeno uklanjaju B-stanice imunološkog sustava, koje mogu pokretati aktivnost bolesti kod multiple skleroze, značajno su doprinijele poboljšanju liječenja pacijenata posljednjih godina. No, sada su znanstvenici otkrili prethodno nepoznati mehanizam putem kojeg terapije deplecije B-stanica doprinose boljem tijeku bolesti kod pacijenata s multiplom sklerozom. Iznenađujuće, čini se da liječenje dio svog blagotvornog učinka ostvaruje mobilizacijom regulatornih imunoloških stanica koje se prirodno nalaze u crijevima. 

Novosti: Biologija.com