Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - 25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • About 23 million people across country affected by water-saving measures with ‘prolonged dry weather’ in eight areas

    About 23 million people will be banned from using hosepipes by this weekend, as England and Wales moves closer to drought status.

    On Tuesday Thames Water became the latest water company to announce a hosepipe ban, covering the more than 10 million customers it supplies water to across London and the Thames valley.

    Continue reading...

  • Scientists recorded slower reduction over past 20 years, but study finds this was ‘temporary rather than sustained’

    A previously recorded slowdown in Arctic sea ice decline has ended, according to a new study, with the largest year-to-year wintertime reduction ever recorded.

    In a study published last summer, researchers found that melting sea ice in the Arctic had slowed down over the past 20 years, with no statistically significant decline in its extent recorded between 2005 and 2024.

    Continue reading...

  • Industry says government’s failure to address cooling demands means AI growth plans are ‘fatally flawed’

    The UK will not have enough water for future datacentres, the water industry has said in stark criticism of the government’s AI growth plans.

    Datacentres rely on large amounts of water to manage the heat generated by densely packed servers. Cooling towers, chillers and humidification systems make direct use of this water, with large volumes also consumed indirectly through high electrical power needs.

    Continue reading...

  • Hartington Meadows, Derbyshire: Amid a complex reticulation of stalks, stems, blooms and leaves, the right response might be to drop down before it

    In his glorious poem Haymaking, about a flower meadow, Edward Thomas describes how the fiery day “had a kernel sweet of cold” and “the white empty road was lightly strewn/With leaves”. The heat here, however, was unrelieved, and if the road was empty, it was also liquefying at its margin. Sweat banded my cap and ran in the creases at the backs of my bare legs, where, I noticed, the horseflies focused their attentions.

    Flower meadows, more than any other British land form, seem to be the most entangled and entangling places we have. They encircle and almost invade you with a sense of richness: not just the entwining hum of insect wings, nor the penetrating chromatic songs of the flowers themselves, but in an exuberant aura of living abundance.

    Continue reading...

  • Drivers in West Midlands say buses ‘unbearable’ during heatwaves, raising employee and passenger safety fears

    Bus drivers in the West Midlands have spoken out about the “horrendous” working conditions they have experienced during heatwaves, which led to 40C temperatures in their cabs.

    The UK was hit by high temperatures and dry weather in three successive heatwaves, with temperatures topping 37C last month when the country recorded its hottest ever June day. Last week, the Met Office warned climate extremes were becoming the “new ‘normal’ for the UK”.

    Continue reading...

  • The Guardian goes on the ground with Brazilian forces fighting to eradicate mining that has destroyed protected areas of Indigenous land

    The jerry-built bordello at the foot of Vila Cururu, an illegal gold-mining settlement at the heart of Brazil’s most desecrated Indigenous territory, was a hive of depravity until just a few weeks ago.

    Inebriated prospectors huddled around wooden tables, swigging beer and Scotch whisky, and ogling pole-dancing sex workers before going with them to shacks behind the brothel.

    Continue reading...

  • Experts warn increase in enhanced photos on birding platforms creating fake sightings, threatening credibility of tool used by scientists

    For many birdwatchers, recording a species outside its normal range is the holy grail. In the UK, the discoveries often make national headlines. The western reef heron, for example, usually found in Africa and southern Europe, was spotted in a seaside town in north Wales in June, and widely celebrated on birding forums.

    But a new scourge is threatening to disrupt the fun: AI slop.

    Continue reading...

  • Portable fans, a ‘cooling necklace’, sun protective hats and more products we reach for when the heat won’t quit

    If you’ve stepped outside lately, you know the heat isn’t letting up. With another round of triple-digit temperatures and heat advisories blanketing parts of the US, we asked our writers to share the things they rely on when summer gets unbearable.

    They shared recommendations for portable fans, a powerful dehumidifier and shorts that keep you cool even after hours of walking. Multiple writers recommended REI’s Sahara hoodie. You’ll also find clever picks you may not have considered, such as reusable ice packs and a “cooling necklace”. Here are our 12 tried-and-true essentials that are keeping us from melting on hot, sticky summer days.

    Continue reading...

  • Experts share tips to avoid the blood-sucking pests that can transmit Lyme disease and other illnesses on to humans

    I won’t go into gory detail about the tick I found latched behind my ear approximately 35 hours after a hike in early June. Suffice it to say, the parasite was well fed, and I was horrified.

    I am far from alone in making such a disgusting discovery. According to the Centers for Disease Control and Prevention (CDC), emergency room visits for tick bites have been unusually high in the US this year. Thirty-one million Americans are bitten by ticks annually – and the number has been trending up for over a decade. In the UK, ticks appear to be rising in number and species variety.

    Continue reading...

  • Air polluters try to ensure toxic emissions happen far from monitors – but the people who live nearby still feel it

    Kimbrelle Kyereh lives just a few hundred feet from the massive chemical storage tanks in St Rose, in south-eastern Louisiana. Oily fumes sometimes drift into her home, bringing headaches, nausea and insomnia. On one such night, she grabbed her son at 3am and fled to an all-night Ihop.

    In 2023, after years of coping with the noxious odors, Kyereh began collecting air samples in her yard for a local environmental justice group. But soon after, Louisiana passed an industry-backed law that sharply restricted how that kind of data could be used.

    Ten of Louisiana’s heaviest air-polluting facilities, based on self-reported data shared with the EPA, operate without a single public air monitor within five miles.

    This list includes Dow Chemical’s plastics factory in Plaquemine, which is about eight miles from the nearest air monitoring station. The station measures only ozone even though the plant releases an array of toxic pollutants including ethylene oxide, a known carcinogen.

    No public monitors measure ammonia – despite the fact that CF Industries’ Donaldsonville plant emits more than 7m lb of the hazardous chemical each year, according to EPA data.

    The three chemicals that researchers have concluded “together account for the large majority of total cancer risk” in the area – ethylene oxide, chloroprene and formaldehyde – aren’t monitored by the state at all.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Crijevo potpuno obnavlja svoju unutarnju sluznicu svakih nekoliko dana što je jedan od najbržih procesa obnove u ljudskom tijelu. Znanstvenici su sada otkrili da ovaj izvanredan podvig prati skrivena mreža specijaliziranih mezenhimalnih potpornih stanica koje rade iza kulisa, otkrivajući neočekivanu razinu organizacije unutar crijeva i nudeći nove tragove koji bi na kraju mogli informirati pristupe ozljedama crijeva i upalnim bolestima crijeva.

  • Antimikrobna rezistencija kod djece raste globalno i pogoršat će se tijekom sljedećeg desetljeća, ugrožavajući učinkovitost antibiotika koji spašavaju živote, prema prvoj svjetskoj platformi za praćenje.

  • Niska konzumacija voća i povrća glavni je preventabilni faktor kardiovaskularnih bolesti (KVB). Procjenjuje se da nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje gotovo 3 milijuna smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i više od 70 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu diljem svijeta.

  • Prethodne studije su otkrile da je kofein najpopularniji stimulans i psihoaktivna tvar na svijetu, a kava je najčešći način na koji ljudi konzumiraju kofein. Najnovija istraživanja podupiru zaključak da je za većinu odraslih osoba konzumiranje do 400 mg kofeina dnevno (ili do 5 šalica kave s kofeinom od 240 ml dnevno) sigurno i čini se da je povezano s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti za neke osobe. Međutim, veće doze kofeina, poput razina koje se nalaze u energetskim pićima, mogu uzrokovati kardiovaskularnu štetu.

  • Šestomjesečno kliničko ispitivanje pokazalo je da su osobe s visokim genetskim rizikom za pretilost imale jednake koristi od savjetovanja o prehrani kao i one s niskim genetskim rizikom, što dovodi u pitanje ideju da DNK određuje uspjeh mršavljenja.

  • Epilepsija pogađa otprilike 50 milijuna ljudi diljem svijeta, no više od polovice osoba s pretpostavljenim genetskim uzrokom još uvijek nema molekularnu dijagnozu unatoč identifikaciji preko 1.000 monogenskih gena epilepsije. Malo je vjerojatno da će se ova dijagnostička praznina riješiti samo poboljšanim otkrivanjem varijanti, što sugerira da se varijante koje utječu na isti biološki put mogu kombinirati i uzrokovati bolest. U nedavno provedenom istraživanju znanstvenici su otkrili novi genetski put koji može dovesti do napadaja kada je isti poremećen.

  • Za pacijente s novodijagnosticiranim multiplim mijelomom koji nisu podvrgnuti autolognoj transplantaciji matičnih stanica, neograničeno održavanje lenalidomidom dugo je bilo standardna njega unatoč ograničenim dokazima koji bi vodili optimalno trajanje liječenja. Sada je novo istraživanje otkrilo veću toksičnost bez koristi za preživljavanje od nastavka liječenja do progresije bolesti u usporedbi s prekidom nakon 2 godine.

  • Znanstvenici Icahn School of Medicine at Mount Sinai identificirali su imunu stanicu koja djeluje kao arhitekt i koordinator snažnih imunoloških središta koja se formiraju unutar tumora i igra ključnu ulogu u antitumorskom imunitetu. Ovo otkriće moglo bi dovesti do novih strategija za učinkovitije imunoterapije raka.

  • Plućna fibroza je smrtonosna bolest u kojoj ožiljno tkivo raste u plućima, otežavajući disanje. Naime, kod plućne fibroze, normalan proces zacjeljivanja rana u tijelu ide po zlu. Umjesto da se popravlja oštećeno tkivo, ono počinje proizvoditi ožiljno tkivo u plućima. Osobe s idiopatskom plućnom fibrozom imaju vrlo kratko vrijeme preživljavanja, obično samo dvije do pet godina od dijagnoze. Samo su dva lijeka odobrena za liječenje, a nijedan od njih ne može preokrenuti ožiljke i izliječiti bolest.

  • Znanstvenici su identificirali praktični prag ketona u krvi povezan s većim kratkoročnim gubitkom težine, nudeći novi uvid u to kako praćenje ketoze može pomoći u optimizaciji ketogenih dijetalnih intervencija. Identificirana razina ketona u krvi mogla bi pomoći u predviđanju koje osobe će najvjerojatnije postići veći gubitak težine tijekom ketogene dijete. 

Novosti: Biologija.com