Nažalost, naš Dobri Duh Jelse više ne donosi svoj pogled na jelšanska događanja, upravo u vrijeme kada bi humor bio toliko potreban. (Identitet Dobrog Duha je strogo čuvana tajna, poznata samo vrlo malom broju ljudi - nevjerojatno postignuće u tako maloj zajednici u kojoj naizgled svi znaju sve o svima i svemu.) Hrvatska politička scena se na nacionalnoj razini spustila u kaos. Kako će to utjecati na lokalno stanovništvo i njihovo glasovanje, i hoće li uopće, to se može samo teško predvidjeti.
Moja povezanost sa Jelsom je počela 1988. godine. Politička scena je bila skroz drugačija. Bio je kraj komunističke (ili socijalističke ako vam je tako draže) Jugoslavije. Počelo se popuštati u određenim ograničenjama, što je omogućilo ljudima, kojima je bila oduzeta nacionalnost, da je vrate i da se vrate živjeti u svoju domovinu. Bilo je to vrijeme nade i promjena. Turizam je bio uspješan i glavna cesta iz Jelse u Stari Grad se trebala produživati gradnjom novog tunela do grada Hvara. Bio je sazvan masovni sastanak građan u Gradsku Kavanu ispod Vijećnice - tada divan kafić uređen u starom Austrijskom stilu, danas zapušteni neodređeni prostor. Ljudi su imali svoje mišljenje. Demokracija je bila u punom tijeku. Bila sam impresionirana.
Hrvatska je 1990. godine osim neovisnosti preuzela i nove političke strukture, višestranački sustav i demokratske izbore. U to doba, Hvar je imao svog otočnog predsjednika, odvjetnika Krunu Peronju, koji je bio u velikoj mjeri odgovoran za poticanje i promicanje projekata za poboljšanje života na otoku, kao što je bio prijeko-potreban suvremeni sustav za kanalizaciju. Otok je postao utočište za premještene osobe iz okupiranih dijelova Hrvatske i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine - u kolovozu 1992. godine je premještenih osoba bilo 624 i izbjeglica 3.727, a rat je bio sve samo ne blizu kraja.
Hvar više nema predsjednika, koji bi djelovao kao snaga ujedinjenja. Četiri lokalne samouprave i pet turističkih zajednica uglavnom djeluju samostalno. Otok Krk je pokazao vrijednost jedinstva. Sedam lokalnih vlasti uspijelo je pronaći konsenzus, zajedno sa podrškom Katoličke crkve na lokalnoj i nacionalnoj razini. Na ovaj način, bili su u stanju napraviti zavidne planove za stvaranje ekološki prihvatljivih energetskih resursa i upravljanje otpadom, uz održivi turizam na cijelom otoku. Mnogo od planiranog je već i realizirano u samo nekoliko godina.
Na Hvaru se koncept suradnje cijelog otoka samo vrlo malo spominje u predizbornim obećanjima. U fokusu su uglavnom lokalna pitanja. Preferencije glasača su čudne. Postoje oni, koji glasaju prema stranačkoj pripadnosti; drugi, koji glasaju prema preporukama (ili narađenjima) Katoličke crkve, mnogi slijede primjer svojih prijatelja. Jelšanska klupa, koja je postala slavna zahvaljujući poznatom jelšansko-britanskom blogeru Paul-u Bradbury-u, često je izvor 'grupnog' glasovanja, slično kao i mnoge kafiće u Jelsi. Kandidati, koji uspiju utjecati na ključne ljude u tim krugovima, dobivaju vjetar u leđa.
Govori se, da se koristi nagovaranje: pojedinačni glasovi mogu biti vrijedni godišnjeg općinskog poreza, grupno glasanje može nekome zajamčiti siguran posao u doglednoj budućnosti. Istina ili laž? Ako je to istina, onda su to loše navike i trebalo bi ih ukloniti. Jedno je sigurno, u malim zajednicama kao što su Pitve, privatnost glasovanja nije zajamčena kada je toliko glasova predvidljivih. Prije mnogo godina me je izgrdio jedan susjed, koji si je procesom eliminacije izračunao, da baš ja moram biti taj glupi glasač, koji je dao glas Pogrešnoj Stranci. Lokalni detektivi/matematičari 1, tajni glasački listići 0. Kako je Dobri Duh Jelse uspijo sačuvati svoj identitet? Baš bi voljela znati tajnu!
Čudne stvari se nastavljaju i nakon završetka izbora. Mjesta u odborima vijeća se raspoređuju prema zahtjevima stranačkog ili individualnog utjecaja. Bila sam iznenađena kada sam 2014. godine otkrila, da je jelšanski odbor za zaštitu okoliša, kojeg sam prethodno bila i sama članica, sveden na samo nekoliko ljudi. Niti jedna od dvije u Jelsi registriranih udruge, Održivi Otok i Eco Hvar nisu bile uključene. Na jednom sastanku, na koji sam bila pozvana, Mario Skelin, mladi agronom, iznenađujuće je istaknuo kako je napredovanje čovječanstva ovisno o kemijskim pesticidima ili "zaštitnicima biljaka" kako ih je nazvao, koristeći eufemizam agrokemijskih tvrtki. Bio je u odboru kao predstavnik Hrvatske Narodne Stranke (HNS).
Sedam lista se prijavilo kako bi tražilo mjesta u Jelšanskom Vijeću na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. Njih pet zastupa nacionalne političke stranke a dvije su neovisne. Postoje četiri kandidata za gradonačelnika, jedan od njih je gore spomenuti Mario Skelin (HNS). Dva glavna kandidata su sadašnji gradonačelnik,Nikša Peronja i Anita Drinković. Nikša sada pripada Socijaldemokratskoj partiji (SDP), iako je 2013. izabran kao nezavisni kandidat. SDP je tada u Hrvatskoj bilo na vlasti. Anita predstavlja Hrvatsku Demokratsku Zajednicu (HDZ), koja trenutno upravlja Hrvatskom. Na ovogodišnjem Karnevolu u veljači je nadolazeći dvoboj dviju suparnika bio smješno prikazan kroz skeč romantičnu balkonsku scenu u stilu lutkarske predstave, kada je ´Anita´ svog psa (plišanu igračku) nemilosrdno položila na ´Nikšu´ (Poznato je, da Anita voli pse.)
Značajno je, da dvije nezavisne liste uključuju ljude, koji su prethodno podupirali gradonačelnika Nikšu i usko surađivali s njim tijekom prvih godina njegova mandata. Ivo Duboković, direktor Turističke Zajednice Općine Jelsa, koji je učinio mnogo kako bi turistička zajednica postala u potpunosti funkcionalna i djelotvorna, vodi Listu broj 1 i također kandidira za načelnika. (I ja sam uključena u toj listi.) Većina ljudi priznaje i cijeni da je Nikša imao nekoliko vrijednih uspjeha kao načelnik, posebice što se tiče smanjenja dugovanja općine, koje je uveliko gušilo Vijeće kada je kao načelnik preuzeo općinu i također činjenicu, da je kao prvi Hrvatski Načelnik prihvatio povjesni hidroavionski prijevoz 2014. godine.
Nikša je uvijek bio šarmantan i pristupačan i donio je mladenačku dinamiku u Općinsku Vijećnicu. Također je bio ambiciozan. Nažalost, neki od njegovih glavnih građevinskih projekata u Jelsi kasnili su ili su čak potonuli zbog nedostataka financijskih sredstava. To će vjerojatno utjecati na njegove šanse na ponovni izbor.
Kampanja HDZ-a je za Anitu Drinković bila prva, na koju je imala utjecaja. 25. ožujka je održala dobro-posjećen sastanak, na kojem je Gabrijela Žalac, HDZ-ova Ministrica Regionalnog Razvoja i EU Fondova, opisala rad svog ministarstva i njegovu važnost za otočne zajednice poput onih otoka Hvara.
Anitina izborna kampanja je službeno počela u subotu, 6. svibnja. Nakon što je jutro provela šireći svoj šarm, dobro raspoloženje i domaće poslastice po Jelšanskim kafićima, ona i njezina zamjenica dr. Željka Barbić-Peronja su navečer predstavili svoj detaljan program u punoj Svečanoj Dvorani Jelšanskog Općinskog Doma.
Nasuprot tome, kasnije te večeri, Ivo Duboković je održao prvi sastanak svoje izabrane nezavisne skupine u svom vinskom podrumu. Razmjena ideja je bila prijateljska, obilna, slobodna i plodna. Postavljeni su temelji kampanje njegove liste. Realno gledajući, male nezavisne liste su na rubu glavnih zbivanja. Njihov je primarni cilj dobiti zastupljenost u Vijeću, gdje mogu igrati važnu ulogu u stvaranju političke ravnoteže, uvodeći objektivnost u situacije u kojima stranački interesi mogu ugroziti najbolji interes zajednice kao cjeline.
Slogan za Ivinu listu ´Da skužoš, MORE BOJE´ (otočni dijalekt za ´Oprostite, ali MOŽE BOLJE). Eco Hvar se slaže. Sa stajališta udruge Eco Hvar, postoji mnogo aspekata lokalnog života, koji bi se trebali poboljšati, od kojih su većina bile nade istaknute nakon izbora prije četiri godine. Nitko tada nije slušao, možda ovaj put?
1. Javni zahodi. U Jelsi i Vrboskoj trebao bi postojati sanitarni čvor dostupan 24 sata dnevno. Privremene sanitarne prostorije bi trebale biti u blizini svih javnih plaža kao što je to slučaj na Braču.
2. Oprema za recikliranje otpada je hitno potrebna.
3. Toksični otpad. Oprema za zbrinjavanje korištenog motornog ulja trebaju biti široko dostupni. Ljude treba poticati da rabljene baterije bacaju u za to predviđena mjesta u onim supermarketima, koji ih prihvaćaju. Tamo bi trebali biti i posebna mjesta za prikupljanje limenki i kanistara, koje se koriste za toksične kemikalije kao što su boje i pesticidi, te sustav za njihov transfer u ovlaštena odlagališta na kopnu.
4. Otrovi:
(i) Praksa distribucije otrova za štakore svim kućanstvima u polietilenskim vrećama bi trebala prestati, jer je opasna po zdravlje i ujedno kontrproduktivna, budući da štetočine postaju otporne.
(ii) Sprejanje ulica kemijskim insekticidima bi trebalo biti zabranjeno - to je a) opasno za zdravlje i b) u najboljem slučaju nedjelotvorno, u najgorem kontraproduktivno.
(iii) Herbicidi i insekticidi trebaju biti zabranjeni na javnim površinama. Vijeće bi trebalo usvojiti prirodne alternative kemijskim otrovima.
5. Smeće. Na javnim površinama bi trebalo biti više koševa za smeće i potrebno je i više mjera i načina na nagovaranje ljudi na odgovorno odlaganje smeća. Trebaju se redovito organizirati volonterska čišćenja, posebno sa ciljem da se djeca educiraju o smanjivanju produkcije smeća i ne zagađivanju okoliša.
6. Grafiti. Grafiti trebaju biti očišćeni čim se pojave, što obeshrabruje počinitelje.
7. Vijeće bi trebalo poticati metode ekološke poljoprivrede na sve moguće načine, kako bi se poboljšalo javno zdravlje i okoliš.
8. Praksa zelenih kućanstva. Vijeće bi trebalo poticati uporabu ekološki prihvatljivih sredstava za čišćenje i pranje, kako bi se smanjila kemijska onečišćenja u moru i na kopnu.
9. Planiranje cesta. Trebale bi postojati bolje mogućnosti za bicikliste i šetače, kako za mještane tako i za goste. Biciklističke i pješačke staze su hitno potrebne!
10. Urbana poboljšanja. U planove za javne površine bi trebalo uključiti više stabala i biljaka. Sukulenti bi osigurali cijelogodišnje zelenilo i dodatne boje u teglama oko popločanih područja. Otočne ceste bi trebalo ostaviti da cvjetaju divljim cvjetovima, koje bi trebalo pokositi samo jednom ili dvaput godišnje - ljepše, lakše i jeftinije! Jelsi treba više vještih hortikulturnih praksi.
11. Dobrobit životinja. Vijeće bi trebalo pružiti punu potporu inicijativi udruge Eco Hvar za brigu o napuštenim životinjama i sprečavanju okrutnosti nad životinjama.
12. Suradnja. Vijeće bi trebalo surađivati s lokalnim volonterskim grupama i dobrotvornim organizacijamam, također sa ostalim lokalnim vlastima na otoku, posebno u odnosu na projekte važne za svih, kao što je osiguranje energije.
Ostale lokalne liste, koje su se prijavile za izbore u Jelsi tek trebaju predstaviti svoje programe. Eco Hvar se nada, da će biti mnogo zajedničkih temelja, utirući put prema konsenzusu u Vijeću, bez obzira na stranačku politiku. Nadamo se, da će biti dobar odaziv birača, tako da tko god bude izabran za Načelnika ili u Vijeće može biti siguran, da ima pravu podršku većine građana. Nije važno koja stranka ili grupa pobjedi. Važno je samo, da pojedinci, koji dobiju Jelšansko Vijeće na upravljanje na naredne četiri godine, budu sposobni, pošteni i marljivi. I najvažnije od svega, da nisu vođeni interesima stranačke politike niti osobnim ambicijama. Ako rade za najbolji interes cijele zajednice, rezultat njihovog rada će biti mir, sklad, red i prosperitet, koji će biti od koristi za svih nas. Ključna je suradnja a birači su vitalan dio cijelog procesa.
© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2017
Prevodila Ivana Župan
