Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Više u ovoj kategoriji: « Mravi i humano rješenje
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Novosti: Ekologija.hr

  • EU, UK and some of developing world object to main text that ‘failed to meet the moment’ and did not mention fossil fuels

    The EU, the UK and allies in the developing world rejected what they called an unacceptable deal on the future of the climate, which failed even to mention fossil fuels, in a dramatic finish to the Cop31 UN talks in Turkey.

    The proposed deal “failed to meet the moment”, said Ireland’s environment minister, Darragh O’Brien, speaking for the EU. “We will not endorse a decision that does not respond to the science and that actually risks deepening the chasm between global commitments and the action required. [It] does not even mention fossil fuels.”

    Continue reading...

  • A heatwave in the Bering Sea that killed 10bn snow crabs has led to a new hybrid emerging that has no fishing quotas

    Somewhere out on the Bering Sea, hundreds of miles off the coast of Alaska, a group of researchers onboard the trawler Alaska Knight haul up a heap of crabs from the seabed. As they sort and measure their haul, something seems wrong.

    The catch, which usually features species such as the snow crab – a species of spider crab growing up to a metre wide with its legs outstretched – or its larger relative, the tanner crab, is instead dominated by an odd-looking hybrid of the two species.

    Continue reading...

  • When the humpback got stranded on Germany’s Baltic coast, crowds gathered, conspiracy theorists pitted themselves against scientists and animal lovers argued with vets. Why did the animal trigger such an intense derangement?

    What surprised Bodo Köpnick was how loud the whale was. “You could hear it as far away as the next village. It was eerie, but also impressive,” he says, then pauses to think how best to describe the noise a suffering humpback makes at night. “It was like a cow moaning. It went to your marrow.”

    Köpnick, 65, is everything you would hope for in a volunteer fire chief on a sleepy holiday island: a grandfatherly figure who mostly spends his weekends teaching local children about health and safety, and letting them climb on the engines. But on 31 March his life was made infinitely more stressful by the appearance of a lost whale that had got itself stranded on the shores of his island of Poel, in northern Germany. It became his fate to stand on the shoreline and guard the huge creature while behind him an entire country lost its mind.

    Continue reading...

  • Hurstpierpoint, West Sussex: The way that it sits patiently, and solves problems … it’s hard not to wonder if it has some kind of inner life

    Three months with a newborn has given me a fresh perspective on nature. What will Tom enjoy out here, I wonder, as we step outside. I hold him under trees and watch his astonished eyes. Every morning, as a hopeful inoculation against arachnophobia, I show him the garden spider (Araneus diadematus) outside our back window. Is that a smile?

    Attending to a baby’s developing preferences has got me thinking about what makes an individual creature unique. Recently I learned that Len Howard – whose 1952 book Birds As Individuals lovingly described the quirks of her garden tits and thrushes – lived nearby. Contemporary experiments with honeybees have shown that diversity in workers’ personality traits makes for an adaptable and resilient hive.

    Continue reading...

  • She had been worrying about her elderly parents, but the ferocity of the heatwave took them all by surprise. This is Anne-Sophie Woronoff’s story

    Location:Besançon, France

    Disaster:European heatwaves, 2026

    Colette Woronoff was one of at least 50,000 people killed by this year’s ferociously hot summer, a modelling study of 854European cities found last month. The scientists said two in every three of the heat-related deaths resulted from additional warming due to fossil fuel pollution and the destruction of nature.

    Continue reading...

  • Experts say seaweed could be a solution in the fight against global plastic waste, which doubled between 2000 and 2019

    The name of the Northamptonshire hamlet of Nobottle means “new building” in Old English. But on a Tuesday last month, the name of the tiny cluster of houses in the East Midlands took on a whole different meaning.

    Parked on a driveway opposite the village green, a van handed out Innocent ginger shots with one notable difference: there was no bottle. The drinks were in edible pods as part of a pilot project with Notpla, a company that makes biodegradable packaging. Roughly half of the 30 or so local residents tried the product lined up on trays.

    Continue reading...

  • Dutch researchers discover sections of coastal wetland suffer remarkably little erosion after 21 hours of powerful waves

    Researchers in the Netherlands have investigated how salt marshes withstand powerful storms using the world’s biggest wave machine.

    As sea levels rise and storms become more powerful, salt marshes could play an increasingly important role in coastal protection. A crucial question is whether severe storms will wash away vegetation and sediment from salt marshes and reshape the coastline, or whether marshes can act as a barrier.

    Continue reading...

  • As Victorians head to the polls, experts accuse both major parties of deserting environmental policy

    The election year in Victoria began with devastating bushfires and record-breaking heat. Vulnerable grey-headed flying foxes perished in their thousands in the worst mass mortality event for the species since 2019’s black summer. Fires, which burned through more land than Black Saturday, destroyed most of the remaining Victorian habitat for endangered pink cockatoos and eastern bristlebirds.

    A “shocker” of a ski season followed – the combined effect of global heating and an historic El Niño – while deadly H5 bird flu arrived in the state’s south-west, wreaking havoc among coastal birds, seals and dolphins. A key population of Leadbeater’s possums, the state’s animal emblem, were evacuated from their home at Yellingbo conservation area and placed in a specially developed refuge after their numbers halved in a matter of months – thought to have been taken by predators.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • Exporters welcome end in sight for Brexit checks – but are frustrated that implementation will take so long

    British producers have broadly welcomed the UK’s deal with the EU, designed to remove the vast majority of physical checks on food, plants and animal products.

    The sanitary and phytosanitary (SPS) deal is expected to benefit Britain’s food exporters and will enable UK delicatessens and other small retailers to import European cheese and wine again, something that became economically unviable because of costly Brexit checks.

    Continue reading...

  • State faces electricity supply gap when Yallourn coal-fired power station closes in 2028 as experts warn neither Labor nor the Coalition has adequate plans

    Victoria’s electricity supply will be at risk when a major power plant shuts in 2028 and neither major party is offering a plan at this month’s state election to deal with it, experts have warned.

    All parties concede the giant Yallourn coal plant, which has operated in the Latrobe Valley since the 1970s and supplies a fifth of Victoria’s energy, is at the end of its functional life and will shut in less than two years. Analysts say the parties vying to run the state are failing to properly explain how they will fill the power shortfall the closure will create.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com