Mravi i humano rješenje

Objavljeno u Priroda zna bolje!

O mravima i vrstama mrava, uz opis njihovih uloga i kako njih riješiti, ako treba, na human način

Mravi i humano rješenje kookabee, design by Melita Kukac

MRAVI: Prijatelji ili štetočine?

Na svijetu je nevjerojatan broj mrava, raznih vrsta s različitim karakteristikama. Članovi su porodice Formicidae, te potičući iz reda Hymenoptera (opnokrilci) srodni su pčelama i osama. Žive u vrlo organiziranim kolonijama, u mnogim potpuno različitim uvjetima, no pravo mjesto za mrave je na otvorenom. Tamo rade svoja gnijezda pod zemljom ili na drugim odabranim sigurnim mjestima kako bi skladištili hranu i osigurali prostor za razmnožavanje kraljica.

Mravi kao pomagači:

- mravi održavaju okoliš čistim razgrađujući organski otpad, insekte i mrtve životinje

- mnogi mravi sakupljaju i koriste otpad od lišća

- mravi stolari ubrzavaju razgradnju mrtvog i bolesnog drveta

- mravi poboljšavaju drenažu tla: okretanjem i prozračivanjem tla omogućuju da voda i kisik dopru do korijena biljaka; također donose kamenčiće i druge čestice do vrha tla

- mravi poboljšavaju i kemiju tla unoseći svoje zalihe hrane, obogaćujući tlo hranom i izlučevinama; posebno tako povećavaju dušik i fosfor, čime ostavljaju za sobom tlo koje je više-manje pH neutralno

- mnogi mravi raspršuju sjeme na mjesta gdje mogu cvjetati: čuvaju sjeme prenoseći ga u sigurnija staništa bogata hranjivim tvarima gdje su zaštićeni od žderača sjemenja, suše i požara; ljudi mogu sakupljati ta spremišta sjemena kada je to potrebno

- neki mravi štite biljke koje proizvode poseban nektar od drugih insekata koji bi im mogli naštetiti.

- mravi love insekte štetočine i njihova jajašca – uključujući druge mrave, krpelje, termite, škorpione i smrdibube

- mravi tkalci koriste se kao biološka kontrola u uzgoju citrusa, posebno u Kini

- vatreni mravi suzbijaju štetnike na obrađenim poljima

- šumski mravi pomažu u suzbijanju potkornjaka i gusjenica

- u rijetkim slučajevima mravi mogu biti oprašivači, na primjer nekih orhideja

- u nekim dijelovima svijeta ljudi jedu određene vrste mrava

- u nekim se zemljama veliki mravi, kao što su vojnički mravi, koriste umjesto šavova nakon operacija

Mravi kao štetočine
- neki mravi grizu, što može uzrokovati razne reakcije od blage iritacije do ozbiljne alergije, ovisno o vrsti mrava
- neki mravi štite biljne uši i brašnaste stjenice kako bi si osigurali izvor visokoenergetskog cvjetnog meda: zaštićene brašnaste stjenice mogu uzrokovati probleme u uzgoju voća, osobito ananasa

- mravi mogu biti štetni ako se odluče ugnijezditi u zgradi ili nečijem domu

Prirodni predatori

- djetlići i druge ptice koje se hrane kukcima

- određene vrste žaba

- muhe

- određene gljive

- neke gusjenice

- mravojedi, ljuskavci, ješci i numbati

- smeđi medvjedi, koji prvenstveno jedu ličinke i kukuljice mrava stolara

Prirodna sredstva protiv mrava

Higijena je naravno ključna. Kako bi ste spriječili ulazak mrava u dom ili ih istjerali, možete pomiješati bijeli ocat pola-pola s vodom i njime oribati sve površine na kojima su se mravi pojavili.

Mirisi bijelog octa i raznih eteričnih ulja poput paprene metvice, ulja čajevca, ulja cimeta ili ulja nima, učinkovita su sredstva protiv mrava. Vlastiti sprej možete napraviti tako da napunite špricaljku s vodom i dodate žličicu-dvije odabrane tvari te poprskate oko mjesta kuda su mravi ušli. Alternativno, možete namočiti štapiće od vate u sredstvo i postaviti ih oko najezde mrava. NAPOMENA: imajte na umu da su mnoga eterična ulja, posebice ulje paprene metvice i čajevca, otrovna za kućne ljubimce, pa osigurajte da oni ne dođu u kontakt s tim tvarima.

Ostale metode uključuju posipanje taloga kave, papra, kajenskog papra ili cimeta u prahu po putevima mrava ili postavljanje kore citrusa oko njih.

NAPOMENA: Ne preporučujemo ubijanje mrava.

Međutim, za one koje to ipak žele, prirodni insekticidi uključuju boraks, bornu kiselinu, kukuruzno brašno i kremenu zemlju.

NAPOMENA: kremena ili dijatomejska zemlja povezuje se s kožnim alergijskim reakcijama i problemima s plućima kod ljudi.

NADA KOZULIĆ: JEDNO OSOBNO ISKUSTVO

Kako riješiti mrave koji su ušli u prostor bez otrova i bez ubijanja.

Mravi su vrlo korisna stvorenja, ali ne u našoj kući ili stanu. A kad nam „usele“ u stambeni prostor, počinje ogorčena borba kako ih se riješiti, pogotovo ako ne želite ni mrave, a posredno ni sebe, trovati raznim otrovima.

Pred nekoliko godina mravi iz zemlje odlučili se smjestiti u dnu ulaznih vrata, čak su pojeli jedan dio gdje su smjestili maticu i njena jaja. Probala sam različita sredstva (osim otrova) da ih otjeram i da ih usmjerim drugamo, gdje bi stvorili novo stanište.

Na kraju pokušala sam ih se riješiti jednostavnim sredstvom koje ima svatko u kući – alkoholnim octom. Čim su osjetili miris octa počeli su bježati, dobro sam prskala  octom tu „cestu“ kojom su se kretali kao i njihovo stanište. Ponovila sam to idućih 2 – 3 dana i cijelo ljeto bila mirna.

Sljedeće godine, sredinom lipnja opet sam vidjela da su krenuli prema starom staništu, ponovila sam tretman alkoholnim octom i rezultat je bio isti, mravi su nestali. Još sam posipala prahom buhača, za svaki slučaj. Mravi su otišli negdje drugdje gdje ne smetaju.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić

 

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Priroda zna bolje! Mravi i humano rješenje

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Prema rezultatima nove studije, migrena i pušenje zasebno su povezani s većim rizikom od ranog moždanog udara kod osoba koje su rađale, pri čemu su sudionice kod kojih su prisutna oba čimbenika imale najviši rizik. U studiji je rani moždani udar definiran kao onaj koji nastupa u dobi od 60 godina ili ranije.

  • Znanstvenici su identificirali proteinske obrasce u melanomu kože povezane s odgovorom na liječenje nakon kombinirane imunoterapije. Popratna studija pruža sveobuhvatnu molekularnu kartu melanoma, uključujući proteinske fragmente prikazane za imunološko prepoznavanje i kemijske modifikacije proteina povezanih s imunosupresijom i preživljavanjem pacijenata. Nove spoznaje mogle bi pomoći u razvoju testova na bazi proteina za buduća ispitivanja melanoma i identificirati proteine koje će istražiti kao potencijalne ciljeve liječenja.

  • Novo istraživanje, koje je pratilo ispitanike tijekom 30 godina, pokazuje da je isključivo kronična, trajna usamljenost snažno povezana s demencijom. Osobe koje su iskusile kroničnu usamljenost imale su 38% veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nikada nisu osjećali usamljeno. Važno je, međutim, napomenuti da povremena usamljenost nije pokazala značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.

  • Znanstvenici Mayo Clinic identificirali su skupinu varijanti gena BRCA2 povezanih s umjerenim rizikom od raka dojke. Ovo otkriće moglo bi pomoći zdravstvenim timovima u preciznijoj procjeni rizika od raka kod pojedinaca te u prilagodbi skrbi svakoj osobi.

  • Aminokiselina koja se prirodno nalazi u mozgu i svakodnevnim namirnicama privlači znanstveni interes zbog svog potencijala da zaštiti neurone, očuva pamćenje i suzbije biološke procese koji dovode do neurodegenerativnih bolesti.

  • Svakodnevno davanje djeci i adolescentima tablete željeza značajno smanjuje rizik od anemije zbog nedostatka željeza s malim ili nikakvim učinkom na nekoliko uobičajenih bolesti, pokazuje analiza 114 studija.

  • U otprilike 20 do 25 posto onkoloških pacijenata dolazi do razvoja reumatološke nuspojave nakon primanja imunoterapije. Znanstvenici su otkrili da su određene skupine imunoloških stanica, prisutne tijekom prve epizode, postale znatno brojnije do druge epizode artritisa. Taj obrazac sugerira da se imunološki sustav, pri drugoj pojavi upalnog artritisa, možda oslanja na svoje pamćenje prethodnog odgovora.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, promjene načina života poput ograničenja kalorija, smanjenja unosa natrija, pridržavanja DASH dijete i redovite tjelovježbe mogu pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a neke intervencije također potiču gubitak suvišnih kilograma. No, one zahtijevaju personalizirane intervencije i trajno pridržavanje u svim okruženjima.

  • Imunoterapije, posebno blokatori imunoloških kontrolnih točaka (ICB) i terapija T-stanicama s himernim antigenskim receptorom (CAR-T), ovise o funkcionalnim T-stanicama. Većina istraživanja promatrala je T-stanice kao pasivne promatrače oštećenja DNK koja nastaju unutar samog tumora, ostavljajući posljedice oštećenja unutar samih T-stanica uglavnom neistraženima. Budući da ta oštećenja mogu ograničiti trajnost inače učinkovitih terapijskih protokola, potrebno je dublje istražiti uzroke, kapacitet popravka i funkcionalne posljedice oštećenja DNK u T-stanicama.

  • Izloženost prehrani bogatoj mastima tijekom boravka u maternici ili u ranoj životnoj dobi može dovesti do trajne slabosti imunološkog sustava djeteta, pokazalo je novo istraživanje. Naime, prehrana majke i prehrana djeteta u ranom postnatalnom razdoblju stvaraju signal iz okoliša koji može trajno reprogramirati T-stanice u razvoju, što može imati posljedice na odgovor na cjepiva i otpornost na infekcije.

Novosti: Biologija.com