Eco Hvar

Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Objavljeno u Za dobrobit svih
Mnogim je psima teško na Hvaru ali i drugim djelovima Hrvatske. Pomaganje psima u nevolji može biti zamršeno. Ovo su osnovne smjernice koje će vam pomoći da znate što smijete a što ne.
Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Photo: Vivian Grisogono
Eco Hvar svake godine od lokalnog stanovništva i gostiju zaprimi velik broj zahtjeva za pomoć zbog zabrinutosti za pse na koje su naišli, većinom na Hvaru, ali ponekad i na drugim otocima ili kopnu. Najčešći razlozi za brigu su: psi lutalice, napušteni psi, izgubljeni psi, gladni psi, žedni psi, bolesni psi, ozlijeđeni psi, psi koje drže u lošim uvjetima, psi prema kojima postupaju nehumano.
 
Prema zakonu, pse bi se u gradovima i naseljima trebalo držati na uzici što se (kao i većina hrvatskih zakona!) često ignorira. Grad Hvar posebno se može pohvaliti širokim rasponom pasa svih veličina kod kojih je uobičajena praksa lutati okolo, obavljati nuždu i opčenito ponašati se kao da je mjesto njihovo.
 
Lutalice, napušteni i izgubljeni psi
 
Što možete učiniti ako ste zabrinuti za psa koji luta:
  • Raspitajte se kod lokalnog stanovništva ima li pas vlasnika. Objavite detalje na Facebook i/ili druge društvene mreže te zamolite lokalne grupe za zaštitu životinja da učine isto u slučaju da se na taj način može kontaktirati vlasnika.
  • Zabilježite točne lokacije gdje pas luta i, ako je moguće, iste fotografirajte.
  • Obratite se komunalnom redaru koji bi se trebao pobrinuti za lutalicu i provjeriti je li čipiran, ili odvedite psa lokalnom veterinaru kako bi provjerio ima li mikro čip. (Možete zamoliti ured turističke zajednice da kontaktira komunalnog redara ili možete pronaći broj na internet stranicama lokalne vlasti.)
  • Ako ima vlasnika ali vlasnika nije moguće kontaktirati preko podataka na milro čipu, možda je moguće pronaći privremeno sklonište kroz lokalnu vlast ili lokalne dobrotvorne udruge za pomoć životinjama.
  • U suprotnom bi ga trebalo odvesti u najbliže sklonište za životinje, za što je odgovorna lokalna vlast.
  • Ako to ne uspije, lokalna dobrotvora udruga za dobrobit životinja možda može pomoći. Ako vi možete pomoći transportirati psa na kopno, to bi znatno olakšalo cijeli postupak.
  • Ako pas nema vlasnika, lokalne vlasti ili udruga za zaštitu životinja trebale bi organizirati transport u najbliži azil za životinje.
  • Ako nađete lokalne ljude koji su se voljni brinuti o lutalici, vrlo je korisno ako im prije odlaska možete osigurati zalihu pseće hrane.
Što NE učiniti:
- Lutalice nemojte voditi u iznajmljeni apartman ili hotelsku sobu. To je obično protivno kućnim pravilima. Isto tako, nije dobro za njih da se navikavaju na kuću ako nemaju svoju vlastitu.
- Nemojte se previše vezati za lutalicu ako niste u mogućnosti ponuditi mu sigurnu budućnost.
 
Županijski azil u Spltsko-dalmatinskoj županiji:

Većina lokalnih vlasti na Hvaru imaju ugovore s Zakladom „Beštie” Split, koja upravlja prihvatilište za zaštitu životinja „Animalis Centrum” u Kaštel Sučurcu, u blizini Splita na kopnu. Eco Hvar je kroz prihvatilište uspješno udomio mnogo pasa (vidi npr. prethodni članak iz 2017.). Prihvatilište se izvanredno brine o životinjama koje su pod njihovom brigom pružajući ne samo osnovne potrepštine u vidu hrane, skloništa i medicinske njege, već i obuku i socijalizaciju, uključujući šetnje van prihvatilišta te satove plivanja ljeti. Ima opsežan volonterski program i svakodnevno je otvoren za posjetitelje (opširnije na facebook stranici Animalis Centrum). Ako ste u mogućnosti, molimo Vas pomozite Zakladi za zaštitu životinja „Beštie”!

Špiro, napušten u Jelsi u lipnju 2019., našao je dobar dom

Što možete učiniti ako naiđete na napuštenog mladog štenca:

⁃ Obavijestiti lokalnog komunalnog redara i lokalne dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
⁃ Pružiti potpune podatke o njihovom točnom položaju, po mogućnosti s fotografijama.
⁃ Ako ste u mogućnosti, nahranite štene i dajte mu vode. Pokušajte dati što kvalitetniju hranu za štenad (po mogućnosti ne hranu za odrasle pse ili prerađenu ljudsku hranu).
⁃ Ako je štenad tek rođena ili još na majčinom mlijeku, male su šanse da će preživjeti osim ako na sebe možete preuzeti zadatak hranjenja na bočicu kako biste im pružili šansu. Mlijeko posebne formule koje je za to potrebno uglavnom nije dostupno na Hvaru ali se može kupiti u Splitu, obično kod veterinara.
 
Što možete učiniti ako se vaš pas izgubi:
  • Napravite letak s detaljima o psu i mjestu gdje je posljednji put viđen, po mogućnosti uključivši barem jednu fotografiju.
  • Obavijestite lokalnog veterinara i vaš letak stavite u veterinarsku ambulantu.
  • Obavijestite lokalnog komunalnog redara.
  • Obavijestite lokalne grupe i dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
  • Objavite na facebook-u i zamolite lokalne grupe da učine isto.
Opaska: vrlo je korisno ako vaš pas na ogrlici ima etiketu s vašim telefonskim brojem. U suprotnom, ako netko pronađe vašeg psa, mora ga odvesti komunalnom redaru ili veterinaru kako bi pročitao njegov mikro-čip.
 
Gladni, žedni psi
Uznemirujuće je vidjeti pse koje su zbog gladi sama kost i koža. Nažalost, to se događa, osobito kod lovačkih pasa, posebno izvan sezone lova koja traje samo od listopada do siječnja. Još jedan problem je dehidracija: psi ljeti često nemaju izvore svježe, pitke vode.
 
Što možete učiniti ako je pas pušten ili beskućnik:
⁃ Stavite zdjelu svježe vode u pristupačno mjesto u hladu
⁃ Obavijestite lokalne vlasti i grupe za zaštitu životinja.
⁃ Ako ga odlučite nahraniti, molim dajte najbolju mokru hranu koju možete priuštiti (po mogućnosti ne suhu) te ga hranite na mjestu na kojemu neće smetati drugim ljudima.
⁃ Vrlo je korisno ako možete higijenski ukloniti sve pseće fekalije na koje naiđete.
 
Što možete učiniti ako vlasnici ne osiguraju svojim psima odgovarajuću hranu i vodu:
⁃ Raspitajte se o vlasniku kod lokalnih ljudi.
⁃ Provjerite je li moguće pomoći vlasniku stvoriti bolje uvjete za pse.
⁃ Ovisno o okolnostima, ako su psi na izoliranom mjestu, možete im osigurati vodu, osobito ako je vruće.
⁃ Ukoliko se radi o zanemarivanju, kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, pružite detalje o okolnostima te točnoj lokaciji na kojemu je pas pronađen, po mogućnosti uz fotografije. Ako je moguće, uz ime vlasnika.
 
Zlostavljani psi
Srceparajuće je i frustrirajuće vidjeti životinje koje trpe nehumane uvjete, bilo kroz neadekvatne životne uvjete, bilo radi zanemarivanja ili fizičkog zlostavljanja. Ako želite pomoći, najprije se uvjerite da pas uistinu pati - to što “izgleda tužno" nije pouzdan simptom! Neprestano lajanje i zavijanje danju i noću sigurni su znakovi za brigu.
 
Hrvatski zakon predviđa zaštitu životinja u skladu s europskim zakonom te je primjena istog ispravan mehanizam osiguravanja dobrobiti životinje. Vlasnici pasa prema zakonu moraju osigurati odgovarajuću njegu svojih životinja, svježu vodu koja je u svakom trenutku dostupna te odgovarajuću hranu. Psi se ne smiju stalno držati na lancu, a ako su dio dana vezani, lanac mora biti dovoljno dug da se pas može kretati uokolo. Treba imati utočište od sunca, kiše, vjetra i snijega. Psećje stambene prostore treba održavati čistima.
 
Ako bilo koji od ovih uvjeta nije ispunjen, okolnosti je potrebno prijaviti lokalnom komunalnom redaru i veterinaru. Ako su pregledom utvrdili da je zakon prekršen, oni će kontaktirati veterinarskog inspektora u Splitu koji će poduzeti odgovarajuće mjere.
 
Što vi možete učiniti:
  • Bilo kakav čin mora se poduzeti pažljivo i diskretno, kako se ne bi pogoršalo stanje zlostavljanog psa.
  • Ako vlasnika prepoznate kao razumnu osobu, možete ponuditi pomoć pružanjem psu vode i hrane te izvođenjem u šetnju.
  • U suprotnom, prijavite okolnosti komunalnom redaru i veterinaru dajući potpune detalje o životnim uvjetima psa, po mogućnosti uz fotografije; opišite stanje psa, dajte točnu lokaciju gdje ste vidjeli psa te ako je moguće, ime vlasnika.
Što NE učiniti:
  • Ne ulazite na privatno zemljište kako biste došli do psa.
  • Ni pod koju cijenu ne smijete izazvati vlasnika ili se na njega/nju naljutiti: to može dovesti do odmazde protiv vas i/ili psa. Vi ćete se možda moći obraniti, ali pas neće.
  • Ne uzimajte stvari u svoje ruke i pokušati intervenirati protiv vlasnikove volje.
Bolesni ili ozlijeđeni psi
  • Kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, detaljno opišite problem i točnu lokaciju na kojemu ste pronašli psa, po mogućnosti uz fotografije.
  • U hitnim slučajevima, ovisno o okolnostima, osobno odvedite psa veterinaru ako ste u mogućnosti.
  • Ako pas nema vlasnika, zamolite veterinara da kontaktira lokalne grupe za dobrobit životinja ili lokalno stanovništvo koje će možda moći pomoći paziti na psa dok ne bude udomljen ili prebačen u sklonište.
POSVAJANJE
Ako uličnom psu možete ponuditi dobar dom, to je najveća sreća koju pas može imati. Neke pse rado udomljuju stranci koji dođu na odmor a kući se vrate s posebnim suvenirom! Dobro promislite, jer je to velika - dugoročna - odgovornost, osobito ako psa vodite van Hrvatske. U obzir uzmite razlike u načinu života ako živite u gradu te traumu putovanja ako putuje zrakoplovom. Posvajanja kroz azile uključuju probno razdoblje tako da psa možete vratiti njima ako ne odgovarate jedno drugome. Kada pas jednom ode u inozemstvo, ta mogućnost se gubi. Upamtite, pas je obveza za čitav život: za posvojenog psa, ponovno napuštanje je nešto najgore što mu se može dogoditi.
 
Budući da je Hrvatska članica EU, podliježe europskom Zakonu o izvozu životinja unutar EU. Kod veterinara potražite detalje o zahtjevima za određenu životinju koja ide u određenu zemlju i pripazite da ostavite dovoljno vremena za potrebna cijepljenja i lijek protiv parazita.
 
Posvajanje štenca

Nikada nemojte posvajati štenca samo zato što ga je dijete u vašoj obitelji poželjelo! Štene nije dječja igra već zahtjeva mnogo truda. Briga o štenetu oduzima mnogo sati u danu te zahtijeva mnogo strpljenja, tolerancije i razumijevanja.

Ovaj štenac,napušten blizu Jelse 2015.god., je našao dom kod prekrasne obitelji u Njemačkoj

Praktične potrebe štenca su: sklonište u sigurnom okruženju, hrana, voda, trening, društvo, stimulacija, vježbanje, zdravstvena zaštita, higijenska njega.

Poput ljudske bebe, i štene mora žvakati dok se razvijaju zubi;  skloni su ustima istraživati ​​nove stvari; obavljati će nuždu bilo kada i bilo gdje; neće razumijeti vaš jezik i vaš način razmišljanja. Podučavanje štenca novom načinu ponašanja zahtjeva strpljenje a vi ćete morat znati najbolje metode dresiranja za njegove individualne potrebe.
 
Lako se zaljubiti u štenca dok je simpatičan i u fazi ovisnosti. Ali vaše će štene narasti - hoćete li ga i dalje željeti kad više ne bude simpatičan i umiljat?
Osim ako imate iskustva u brizi za štence, ili ste uistinu spremni naučiti, savjetujemo da ne uzimate vrlo mladog psa.
 
UDOMLJAVANJE
Pružanje psu privremeni dom može biti izrazito korisno za lutalicu kojemu je u azilu stresno ili ga azil nije u mogućnosti primiti. Udomitelj mu pruža šansu da se primiri i socijalizira s ljudima i drugim životinjama. Razlikuje se od posvajanja, a cilj je da se psu pruži bolja šansa za pronalaženje prikladnog stalnog doma.

VETERINARI NA HVARU

GRAD HVAR: Dr. Mirej Butorović-Dujmović, Šime Buzolić Tome 15a, 21450 Hvar.

Feis: Ormondo Specijalistička veterinarska praksa za male životinje

Telefon: 00 385 (0)21 88 00 22; mobitel: 00 385 (0)91 533 0530

(Nedjeljom i praznikom ne radi.)

Osim dijagnoza i tretmana, nude i profesionalnu njegu, uključujući i šišanje.

Upute: vozeći prema Hvaru iz smjera Stari grada, na ulazu grada glavna cesta dovodi do malog raskršća gdje desni zavoj vodi u grad, lijevi u Križnu luku a ravno prema groblju. Pođite tom cestom ravno dok ne vidite znak ambulante. Skrenite lijevo tom cestom. Ambulanta je s lijeva s pripadajućim parkingom ispred zgrade i s desne strane zgrade.

 

STARI GRAD: Dr Prosper Vlahović, Put Rudine 3, 21460 Stari Grad

Veterinarska ambulanta Lota web; Lota Feis.

Telefon: 00 385 (0)21 244 337

Radno vrijeme

Radnim danom: 08:00-14:00

Subotom: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Upute: na samom ulazu u Stari grad s jelšanske strane nalazi se park. Između parka i ceste je potok. Zaokružite park do suprotne strane te skrenite na cestu put Rudine, jedino skretanje s glavne ceste na toj strani parka, otprilike na pola puta. Do ambulante je otprilike 300 m nakon skretanja, nalazi se s lijeve strane te ima pripadajući parking pred zgradom.

KONTAKTIRAJTE NAS - SAMO PREKO MAILA, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - AKO ZATREBATE POMOĆ ILI SAVJET

Tekst ažuriran u srpnju 2024.

Srodni sadržaj (po oznakama)

Više u ovoj kategoriji: « Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje!
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Novosti: Ekologija.hr

  • ‘Jaw-dropping’ El Niño bursts through temperature record months before peak

    ‘Godzilla-level’ phenomenon is supercharging the climate crisis and will have a huge impact on communities across the world

    The “jaw-dropping” El Niño currently heating up the planet has burst through the highest temperature ever recorded for the phenomenon, several months before its expected peak.

    The latest data shows the temperature rise at the heart of El Niño in the Pacific Ocean has now reached 3.05C. That is higher than the 3.02C set in late November 2015, the previous high set in the 150 years of modern records. This temperature is measured against the average of 1991-2020.

    Continue reading...

  • How Saudi oil scientists ended up working on the world’s most important climate reports

    Guardian investigation reveals fossil fuel links of IPCC authors, with experts declaring the body’s conflict of interest policy ‘not fit for purpose’

    On her first day as an expert author on the world’s most important climate reports, Prof Julia Steinberger knew nobody else, so she sat down at a stranger’s table for breakfast.

    “Hi, I’m Julia. I’m from the University of Lausanne,” she said. The man across the table replied: “I’m Mustafa Babiker. I work with Saudi Aramco.”

    Continue reading...

  • Millions of dollars in funding but still no plan: can Quebec save its caribou from extinction?

    The Canadian government has committed C$25m to try to rescue the caribou in the province – but there is no agreement on how best to save the keystone species

    The caribou of Quebec are at breaking point. The province, home to 15% of Canada’s population of woodland caribou, has seen numbers crash to about half of what they were a decade ago. For years, local First Nations people, researchers and environmental groups have criticised the provincial government’s lack of action on protecting caribou, an animal considered a keystone species by Indigenous peoples.

    A recently announced agreement between the federal and Quebec governments has raised hopes that the province will finally be compelled to release a protection strategy. The federal government has committed C$25m (£13m) to the province for caribou over five years, with an additional C$15m for the First Nations communities on whose land the herds live.

    Continue reading...

  • ‘Incredibly encouraging’: healing the scars of traditional anchors in Dorset’s seagrass meadows

    Eco-moorings help to restore seagrass in just five years, boosting sealife such as seahorses, eels and crabs

    One of the UK’s most precious underwater habitats – Dorset’s seagrass meadows – is recovering thanks to “eco moorings” designed to prevent the seabed being ripped up, a study has revealed.

    Scars caused by traditional anchors in some areas of seagrass in Studland Bay have almost entirely vanished, which is boosting the number of seahorses that thrive in the submerged meadows.

    Continue reading...

  • China’s stranglehold on rare earths must be ended, says hopeful supplier to EU

    Rafael Moreno, whose company has opened demo plant in Brazil, says market is ‘nervous’ as Trump-Xi summit looms

    The head of a mining company hoping to supply the EU with rare earths in two years’ time has said it is “paramount” to end China’s stranglehold on the supply of the raw materials used in everything from cars to wind turbines and military jets.

    As Donald Trump and China’s president, Xi Jinping, prepare to meet on Thursday in their second summit of the year, Rafael Moreno said it was also “imperative” that they do a deal for Beijing to ease up, once again, on its threat to ban exports of rare earths.

    Continue reading...

  • Weatherwatch: wildfires driven by global heating destroy UK bird habitats

    Hot and dry summer created conditions for fires in Scotland and England that tore through vital wildlife areas

    Major wildfires this summer in the Cairngorms, along the Suffolk coast and in the New Forest have destroyed huge swathes of important bird habitats, affecting the populations of some of our most threatened and specialised species.

    The first to break out, in mid-July, destroyed much of the RSPB’s Abernethy reserve, home to declining species such as black grouse and capercaillie, as well as scarce songbirds including Scottish crossbill and crested tit. Fortunately it was brought under control before it reached the village of Nethy Bridge, whose residents were briefly evacuated.

    Continue reading...

  • Country diary: The biggest burst of partridges I’ve seen on the farm. We must be doing something right | Colin Chappell

    Brigg, Lincolnshire: As my attention turns to drilling next year’s cash crops, I create a disturbance out in the fields

    Sometimes a moment of surprise has years of experience behind it. Last week as I was out in the oilseed rape fields applying a cocktail of microbe food (molasses, humates and fish paste), I had quite a shock when up went a large flock of grey partridges, a covey of 26. Twelve would be considered large, with red-legged partridges only ever appearing in pairs, but I’ve not seen 26 grey here in my lifetime.

    This is testament to our nature‑friendly approach to farming, including this year planting specific margins to encourage sawfly larvae, crickets, weevils and ground beetles. These insects form the entire diet of grey partridges (and yellowhammers) during their first two weeks of life. In addition, rather than just planting overwinter cover crops and “catch” crops to mop up loose nutrients and protect the soil from the elements, I now add millet, the seed of which is a boost for older birds. The idea is to create a mosaic of habitats that connect through the landscape.

    Continue reading...

  • ‘The physical toll is visceral’: How Indonesia’s fire haze affects millions - visual guide

    Intensified by this year’s super El Niño, fires in Borneo and Sumatra are emitting toxic air for swathes of the population in Indonesia and its neighbours

    For months, parts of Indonesia’s Borneo and Sumatra islands have been ablaze. The fires are sometimes lit illegally as a cheap way to clear land for plantations of oil palm, of which Indonesia is the world’s largest producer.

    So prevalent is the technique that it even has a special term: slash and burn.

    Continue reading...

  • Bear-y good neighbors: humans and animals are learning to live together in an expanding LA

    People are increasingly crossing paths with the wild animals as homes ring the outskirts of forests, sparking a new era of coexistence

    Every year, as summer draws to a close and fall begins, California’s bears get hungry.

    Black bears have long roamed the state, hunting for acorns, ants and pine nuts by the bucketload to pack on calories before hibernation. But increasingly, for every berry and root, there’s an even greater temptation: our trash and the detritus of human existence.

    Continue reading...

  • ‘Do you have to be dead?’: US coalminers plead for benefits as black-lung disease cases surge

    Trump says he digs coal – but pneumoconiosis cases are at a 50-year high, and sick miners are mired in benefit delays

    For 38 years, Josh Armes worked as a coal miner in West Virginia and Virginia.

    After retirement, Armes, 74, of Grundy, Virginia, was diagnosed with black lung disease, medically known as coal workers’ pneumoconiosis (CWP), caused by breathing in coal dust over long periods, which irreversibly damages the lungs.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.