Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Objavljeno u Za dobrobit svih
Mnogim je psima teško na Hvaru ali i drugim djelovima Hrvatske. Pomaganje psima u nevolji može biti zamršeno. Ovo su osnovne smjernice koje će vam pomoći da znate što smijete a što ne.
Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Photo: Vivian Grisogono
Eco Hvar svake godine od lokalnog stanovništva i gostiju zaprimi velik broj zahtjeva za pomoć zbog zabrinutosti za pse na koje su naišli, većinom na Hvaru, ali ponekad i na drugim otocima ili kopnu. Najčešći razlozi za brigu su: psi lutalice, napušteni psi, izgubljeni psi, gladni psi, žedni psi, bolesni psi, ozlijeđeni psi, psi koje drže u lošim uvjetima, psi prema kojima postupaju nehumano.
 
Prema zakonu, pse bi se u gradovima i naseljima trebalo držati na uzici što se (kao i većina hrvatskih zakona!) često ignorira. Grad Hvar posebno se može pohvaliti širokim rasponom pasa svih veličina kod kojih je uobičajena praksa lutati okolo, obavljati nuždu i opčenito ponašati se kao da je mjesto njihovo.
 
Lutalice, napušteni i izgubljeni psi
 
Što možete učiniti ako ste zabrinuti za psa koji luta:
  • Raspitajte se kod lokalnog stanovništva ima li pas vlasnika. Objavite detalje na Facebook i/ili druge društvene mreže te zamolite lokalne grupe za zaštitu životinja da učine isto u slučaju da se na taj način može kontaktirati vlasnika.
  • Zabilježite točne lokacije gdje pas luta i, ako je moguće, iste fotografirajte.
  • Obratite se komunalnom redaru koji bi se trebao pobrinuti za lutalicu i provjeriti je li čipiran, ili odvedite psa lokalnom veterinaru kako bi provjerio ima li mikro čip. (Možete zamoliti ured turističke zajednice da kontaktira komunalnog redara ili možete pronaći broj na internet stranicama lokalne vlasti.)
  • Ako ima vlasnika ali vlasnika nije moguće kontaktirati preko podataka na milro čipu, možda je moguće pronaći privremeno sklonište kroz lokalnu vlast ili lokalne dobrotvorne udruge za pomoć životinjama.
  • U suprotnom bi ga trebalo odvesti u najbliže sklonište za životinje, za što je odgovorna lokalna vlast.
  • Ako to ne uspije, lokalna dobrotvora udruga za dobrobit životinja možda može pomoći. Ako vi možete pomoći transportirati psa na kopno, to bi znatno olakšalo cijeli postupak.
  • Ako pas nema vlasnika, lokalne vlasti ili udruga za zaštitu životinja trebale bi organizirati transport u najbliži azil za životinje.
  • Ako nađete lokalne ljude koji su se voljni brinuti o lutalici, vrlo je korisno ako im prije odlaska možete osigurati zalihu pseće hrane.
Što NE učiniti:
- Lutalice nemojte voditi u iznajmljeni apartman ili hotelsku sobu. To je obično protivno kućnim pravilima. Isto tako, nije dobro za njih da se navikavaju na kuću ako nemaju svoju vlastitu.
- Nemojte se previše vezati za lutalicu ako niste u mogućnosti ponuditi mu sigurnu budućnost.
 
Županijski azil u Spltsko-dalmatinskoj županiji:

Većina lokalnih vlasti na Hvaru imaju ugovore s Zakladom „Beštie” Split, koja upravlja prihvatilište za zaštitu životinja „Animalis Centrum” u Kaštel Sučurcu, u blizini Splita na kopnu. Eco Hvar je kroz prihvatilište uspješno udomio mnogo pasa (vidi npr. prethodni članak iz 2017.). Prihvatilište se izvanredno brine o životinjama koje su pod njihovom brigom pružajući ne samo osnovne potrepštine u vidu hrane, skloništa i medicinske njege, već i obuku i socijalizaciju, uključujući šetnje van prihvatilišta te satove plivanja ljeti. Ima opsežan volonterski program i svakodnevno je otvoren za posjetitelje (opširnije na facebook stranici Animalis Centrum). Ako ste u mogućnosti, molimo Vas pomozite Zakladi za zaštitu životinja „Beštie”!

Špiro, napušten u Jelsi u lipnju 2019., našao je dobar dom

Što možete učiniti ako naiđete na napuštenog mladog štenca:

⁃ Obavijestiti lokalnog komunalnog redara i lokalne dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
⁃ Pružiti potpune podatke o njihovom točnom položaju, po mogućnosti s fotografijama.
⁃ Ako ste u mogućnosti, nahranite štene i dajte mu vode. Pokušajte dati što kvalitetniju hranu za štenad (po mogućnosti ne hranu za odrasle pse ili prerađenu ljudsku hranu).
⁃ Ako je štenad tek rođena ili još na majčinom mlijeku, male su šanse da će preživjeti osim ako na sebe možete preuzeti zadatak hranjenja na bočicu kako biste im pružili šansu. Mlijeko posebne formule koje je za to potrebno uglavnom nije dostupno na Hvaru ali se može kupiti u Splitu, obično kod veterinara.
 
Što možete učiniti ako se vaš pas izgubi:
  • Napravite letak s detaljima o psu i mjestu gdje je posljednji put viđen, po mogućnosti uključivši barem jednu fotografiju.
  • Obavijestite lokalnog veterinara i vaš letak stavite u veterinarsku ambulantu.
  • Obavijestite lokalnog komunalnog redara.
  • Obavijestite lokalne grupe i dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
  • Objavite na facebook-u i zamolite lokalne grupe da učine isto.
Opaska: vrlo je korisno ako vaš pas na ogrlici ima etiketu s vašim telefonskim brojem. U suprotnom, ako netko pronađe vašeg psa, mora ga odvesti komunalnom redaru ili veterinaru kako bi pročitao njegov mikro-čip.
 
Gladni, žedni psi
Uznemirujuće je vidjeti pse koje su zbog gladi sama kost i koža. Nažalost, to se događa, osobito kod lovačkih pasa, posebno izvan sezone lova koja traje samo od listopada do siječnja. Još jedan problem je dehidracija: psi ljeti često nemaju izvore svježe, pitke vode.
 
Što možete učiniti ako je pas pušten ili beskućnik:
⁃ Stavite zdjelu svježe vode u pristupačno mjesto u hladu
⁃ Obavijestite lokalne vlasti i grupe za zaštitu životinja.
⁃ Ako ga odlučite nahraniti, molim dajte najbolju mokru hranu koju možete priuštiti (po mogućnosti ne suhu) te ga hranite na mjestu na kojemu neće smetati drugim ljudima.
⁃ Vrlo je korisno ako možete higijenski ukloniti sve pseće fekalije na koje naiđete.
 
Što možete učiniti ako vlasnici ne osiguraju svojim psima odgovarajuću hranu i vodu:
⁃ Raspitajte se o vlasniku kod lokalnih ljudi.
⁃ Provjerite je li moguće pomoći vlasniku stvoriti bolje uvjete za pse.
⁃ Ovisno o okolnostima, ako su psi na izoliranom mjestu, možete im osigurati vodu, osobito ako je vruće.
⁃ Ukoliko se radi o zanemarivanju, kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, pružite detalje o okolnostima te točnoj lokaciji na kojemu je pas pronađen, po mogućnosti uz fotografije. Ako je moguće, uz ime vlasnika.
 
Zlostavljani psi
Srceparajuće je i frustrirajuće vidjeti životinje koje trpe nehumane uvjete, bilo kroz neadekvatne životne uvjete, bilo radi zanemarivanja ili fizičkog zlostavljanja. Ako želite pomoći, najprije se uvjerite da pas uistinu pati - to što “izgleda tužno" nije pouzdan simptom! Neprestano lajanje i zavijanje danju i noću sigurni su znakovi za brigu.
 
Hrvatski zakon predviđa zaštitu životinja u skladu s europskim zakonom te je primjena istog ispravan mehanizam osiguravanja dobrobiti životinje. Vlasnici pasa prema zakonu moraju osigurati odgovarajuću njegu svojih životinja, svježu vodu koja je u svakom trenutku dostupna te odgovarajuću hranu. Psi se ne smiju stalno držati na lancu, a ako su dio dana vezani, lanac mora biti dovoljno dug da se pas može kretati uokolo. Treba imati utočište od sunca, kiše, vjetra i snijega. Psećje stambene prostore treba održavati čistima.
 
Ako bilo koji od ovih uvjeta nije ispunjen, okolnosti je potrebno prijaviti lokalnom komunalnom redaru i veterinaru. Ako su pregledom utvrdili da je zakon prekršen, oni će kontaktirati veterinarskog inspektora u Splitu koji će poduzeti odgovarajuće mjere.
 
Što vi možete učiniti:
  • Bilo kakav čin mora se poduzeti pažljivo i diskretno, kako se ne bi pogoršalo stanje zlostavljanog psa.
  • Ako vlasnika prepoznate kao razumnu osobu, možete ponuditi pomoć pružanjem psu vode i hrane te izvođenjem u šetnju.
  • U suprotnom, prijavite okolnosti komunalnom redaru i veterinaru dajući potpune detalje o životnim uvjetima psa, po mogućnosti uz fotografije; opišite stanje psa, dajte točnu lokaciju gdje ste vidjeli psa te ako je moguće, ime vlasnika.
Što NE učiniti:
  • Ne ulazite na privatno zemljište kako biste došli do psa.
  • Ni pod koju cijenu ne smijete izazvati vlasnika ili se na njega/nju naljutiti: to može dovesti do odmazde protiv vas i/ili psa. Vi ćete se možda moći obraniti, ali pas neće.
  • Ne uzimajte stvari u svoje ruke i pokušati intervenirati protiv vlasnikove volje.
Bolesni ili ozlijeđeni psi
  • Kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, detaljno opišite problem i točnu lokaciju na kojemu ste pronašli psa, po mogućnosti uz fotografije.
  • U hitnim slučajevima, ovisno o okolnostima, osobno odvedite psa veterinaru ako ste u mogućnosti.
  • Ako pas nema vlasnika, zamolite veterinara da kontaktira lokalne grupe za dobrobit životinja ili lokalno stanovništvo koje će možda moći pomoći paziti na psa dok ne bude udomljen ili prebačen u sklonište.
POSVAJANJE
Ako uličnom psu možete ponuditi dobar dom, to je najveća sreća koju pas može imati. Neke pse rado udomljuju stranci koji dođu na odmor a kući se vrate s posebnim suvenirom! Dobro promislite, jer je to velika - dugoročna - odgovornost, osobito ako psa vodite van Hrvatske. U obzir uzmite razlike u načinu života ako živite u gradu te traumu putovanja ako putuje zrakoplovom. Posvajanja kroz azile uključuju probno razdoblje tako da psa možete vratiti njima ako ne odgovarate jedno drugome. Kada pas jednom ode u inozemstvo, ta mogućnost se gubi. Upamtite, pas je obveza za čitav život: za posvojenog psa, ponovno napuštanje je nešto najgore što mu se može dogoditi.
 
Budući da je Hrvatska članica EU, podliježe europskom Zakonu o izvozu životinja unutar EU. Kod veterinara potražite detalje o zahtjevima za određenu životinju koja ide u određenu zemlju i pripazite da ostavite dovoljno vremena za potrebna cijepljenja i lijek protiv parazita.
 
Posvajanje štenca

Nikada nemojte posvajati štenca samo zato što ga je dijete u vašoj obitelji poželjelo! Štene nije dječja igra već zahtjeva mnogo truda. Briga o štenetu oduzima mnogo sati u danu te zahtijeva mnogo strpljenja, tolerancije i razumijevanja.

Ovaj štenac,napušten blizu Jelse 2015.god., je našao dom kod prekrasne obitelji u Njemačkoj

Praktične potrebe štenca su: sklonište u sigurnom okruženju, hrana, voda, trening, društvo, stimulacija, vježbanje, zdravstvena zaštita, higijenska njega.

Poput ljudske bebe, i štene mora žvakati dok se razvijaju zubi;  skloni su ustima istraživati ​​nove stvari; obavljati će nuždu bilo kada i bilo gdje; neće razumijeti vaš jezik i vaš način razmišljanja. Podučavanje štenca novom načinu ponašanja zahtjeva strpljenje a vi ćete morat znati najbolje metode dresiranja za njegove individualne potrebe.
 
Lako se zaljubiti u štenca dok je simpatičan i u fazi ovisnosti. Ali vaše će štene narasti - hoćete li ga i dalje željeti kad više ne bude simpatičan i umiljat?
Osim ako imate iskustva u brizi za štence, ili ste uistinu spremni naučiti, savjetujemo da ne uzimate vrlo mladog psa.
 
UDOMLJAVANJE
Pružanje psu privremeni dom može biti izrazito korisno za lutalicu kojemu je u azilu stresno ili ga azil nije u mogućnosti primiti. Udomitelj mu pruža šansu da se primiri i socijalizira s ljudima i drugim životinjama. Razlikuje se od posvajanja, a cilj je da se psu pruži bolja šansa za pronalaženje prikladnog stalnog doma.

VETERINARI NA HVARU

GRAD HVAR: Dr. Mirej Butorović-Dujmović, Šime Buzolić Tome 15a, 21450 Hvar.

Feis: Ormondo Specijalistička veterinarska praksa za male životinje

Telefon: 00 385 (0)21 88 00 22; mobitel: 00 385 (0)91 533 0530

(Nedjeljom i praznikom ne radi.)

Osim dijagnoza i tretmana, nude i profesionalnu njegu, uključujući i šišanje.

Upute: vozeći prema Hvaru iz smjera Stari grada, na ulazu grada glavna cesta dovodi do malog raskršća gdje desni zavoj vodi u grad, lijevi u Križnu luku a ravno prema groblju. Pođite tom cestom ravno dok ne vidite znak ambulante. Skrenite lijevo tom cestom. Ambulanta je s lijeva s pripadajućim parkingom ispred zgrade i s desne strane zgrade.

 

STARI GRAD: Dr Prosper Vlahović, Put Rudine 3, 21460 Stari Grad

Veterinarska ambulanta Lota web; Lota Feis.

Telefon: 00 385 (0)21 244 337

Radno vrijeme

Radnim danom: 08:00-14:00

Subotom: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Upute: na samom ulazu u Stari grad s jelšanske strane nalazi se park. Između parka i ceste je potok. Zaokružite park do suprotne strane te skrenite na cestu put Rudine, jedino skretanje s glavne ceste na toj strani parka, otprilike na pola puta. Do ambulante je otprilike 300 m nakon skretanja, nalazi se s lijeve strane te ima pripadajući parking pred zgradom.

KONTAKTIRAJTE NAS - SAMO PREKO MAILA, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - AKO ZATREBATE POMOĆ ILI SAVJET

Tekst ažuriran u srpnju 2024.

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Novosti: Ekologija.hr

  • Exclusive: Cop31 leader calling for global curbs on climate-heating gas has landfills producing some of world’s worst plumes

    Two or three nights each week, the smell descends. Residents of villages on the rural outskirts of Istanbul don’t know what the smell is, but they have been plagued by it for years: a smell so bad they have to sleep with their windows closed even during hot summer nights. They know the source, too: the huge Silivri municipal waste dump a few miles away that is belching out stinking gases as food and other organic waste rots.

    “The smell is not subtle. It suffocates you,” said Kemalettin Özenç, sitting outside a tea shop in the village of Yolçatı. “It’s worse when the air is still: sometimes families linger until midnight out here. Even when you go inside it’s inescapable.”

    Continue reading...

  • As trawlers compete with Greenland sharks for halibut and cod, conservationists and fishers clash over what to do about misunderstood species

    ‘When I accidentally catch a shark, I bring it to my dogs,” Henrik Jensen, a 27-year-old from Greenland’s west coast, says casually. “I don’t let it back down because [the sharks] bully me and cut my lines.”

    Jensen has fished for halibut in Ilulissat, Greenland’s third largest town, for a decade. He works an hour north of the town’s main iceberg-laden fishery, which sustains the livelihood of nearly 400 fishers. There, the halibut are bigger and more plentiful, but so are the Greenland sharks.

    Continue reading...

  • Shadow chancellor will also promise to scrap affordable homes regulations as part of strategy to refocus on growth

    The Conservatives will announce a bonfire of regulations including abolishing affordable homes and community funding rules as well as scrapping Natural England and the Environment Agency.

    The shadow chancellor, Andrew Griffith, will say the party intends to “streamline regulations” that protect nature and oblige developers to include affordable homes and community services such as GP surgeries, to speed up infrastructure and housebuilding.

    Continue reading...

  • FOI request shows wildfire risk scheme scrapped, as survey highlights many fire services lack proper protective gear

    The government quietly scrapped plans to prepare the countryside in England for wildfires, it has been revealed. This was despite new data showing fire crews do not have the proper protective gear to tackle them.

    This summer has been a potent reminder of the scale of the threat posed by the climate crisis, with the UK experiencing record-breaking wildfires after punishingly hot and dry weather turned large parts of the countryside into a tinderbox.

    Continue reading...

  • Anthony Albanese joins about 4,000 people in Fiji for preparatory meeting for year-ending Cop31 UN climate summit

    The Australian prime minister, Anthony Albanese, has declared it is “important that Pacific voices are heard” after landing in Fiji on Monday to attend his first UN climate summit since becoming prime minister more than four years ago.

    Albanese joined about 4,000 people in Nadi for a preparatory meeting for the year-ending Cop31 UN climate summit in Turkey while facing criticism from his political opponents at home. Pre-Cop meetings are usually small and bureaucratic affairs, but this meeting has a double purpose: it is being held in the Pacific after Australia and regional leaders argued it would help bring global attention to the plight of countries most at risk from the climate crisis.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • Portskewett, Monmouthshire: For hundreds of years this has been a method of catching salmon in the Severn’s churning waters. I visit one of the few fishermen still going

    Every time I cross the new Severn Bridge leaving Wales, I check the state of the tide, using a buoy in the middle of the channel. I learned to sail in these cocoa-coloured waters of the Bristol Channel, with its ferocious tidal range (the distance between low and high water) the second highest in the world. You can’t work against these currents, you can only cooperate.

    Today I get down to sea level itself, to meet Martin Morgan. He’s secretary of the Black Rock Lave Net Fishery, started by his great-grandfather over 100 years ago, and has known these grounds between the two Severn crossings since childhood. He’s fished the Grandstand, the Hole and the Gruggy, all using a traditional method of netting salmon – lave nets.

    Continue reading...

  • Citizen environmentalists create online platform that flags spills in real time and highlights repeatedly polluted spots

    The easy thing for the people who live on the banks of the River Dart in Devon might have been to grumble and groan about the sewage spills that blight their beloved waterway.

    Instead, citizen environmentalists in the area have created a unique online platform that flags up spills in real time, highlights spots that are repeatedly polluted, and sets out where improvement work is planned – and where it isn’t.

    Continue reading...

  • A statewide initiative pairs climate-focused coursework with community service – and is spreading to other states

    As a student at a high school not far from Denver’s main airport, Anthony Muñoz wondered whether the jet fuel from airplanes flying above his campus was harming living things.

    An avid gardener, Muñoz partnered with a local university to create a garden on the campus of his charter school, Vista Academy, filling it with native plants that could detect ground-level ozone pollution. He also worked with climate scientists from the National Center for Atmospheric Research, a federal office in nearby Boulder, who directed Muñoz on what data to collect, what the condition of leaves reveals about air quality and why milkweed matters for monarch butterfly migration.

    Continue reading...

  • The co-founder of the Right to Roam campaign and author of The Book of Trespass discusses the Oxfordshire riverside community he calls home and how Hardwick Hall has been taken back by the people

    On the banks of the Thames in South Oxfordshire, the Hardwick estate has been owned by the Rose family for generations. When Sir Charles Rose, a banker, sportsman, yachtsman and aviator, sped through the lanes in his Rolls-Royce in the early days of motoring, he inspired Kenneth Grahame to create Mr Toad in The Wind in the Willows. Grahame’s character became a symbol of decadent aristocracy whose foolishness leads to the temporary loss of a fine house to weasel-socialists.

    Now Toad Hall has been taken over for good and Nick Hayes, artist, writer and co-founder of the Right to Roam campaign, has had a riverside view of this striking turn of events. When Hayes, who lives on a beautiful wide-beamed barge on the Thames, became the Hardwick estate’s artist-in-residence, he discovered that Rose’s heirs are, in effect, disinheriting themselves. The estate is gradually being turned into a charity which will be run by the tenants and the alternative community that has grown up in its shelter.

    Continue reading...

  • Exclusive: Images show deep cuts and damage to tails and fins, as experts warn the migrating species often aren’t able to avoid a collision

    Gruesome images of adult and juvenile humpback whales along Australia’s east coast with slash and gouge injuries from boat and propeller strikes highlight what experts say is a growing problem, as the population booms 60 years after the ban on whaling.

    Missing tail parts, deep red lacerations and shocking injuries to the spine of a whale calf can be clearly seen on the images, gathered by WWF Australia and shared with the Guardian.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com