Eco Hvar

Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Objavljeno u Za dobrobit svih
Mnogim je psima teško na Hvaru ali i drugim djelovima Hrvatske. Pomaganje psima u nevolji može biti zamršeno. Ovo su osnovne smjernice koje će vam pomoći da znate što smijete a što ne.
Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Photo: Vivian Grisogono
Eco Hvar svake godine od lokalnog stanovništva i gostiju zaprimi velik broj zahtjeva za pomoć zbog zabrinutosti za pse na koje su naišli, većinom na Hvaru, ali ponekad i na drugim otocima ili kopnu. Najčešći razlozi za brigu su: psi lutalice, napušteni psi, izgubljeni psi, gladni psi, žedni psi, bolesni psi, ozlijeđeni psi, psi koje drže u lošim uvjetima, psi prema kojima postupaju nehumano.
 
Prema zakonu, pse bi se u gradovima i naseljima trebalo držati na uzici što se (kao i većina hrvatskih zakona!) često ignorira. Grad Hvar posebno se može pohvaliti širokim rasponom pasa svih veličina kod kojih je uobičajena praksa lutati okolo, obavljati nuždu i opčenito ponašati se kao da je mjesto njihovo.
 
Lutalice, napušteni i izgubljeni psi
 
Što možete učiniti ako ste zabrinuti za psa koji luta:
  • Raspitajte se kod lokalnog stanovništva ima li pas vlasnika. Objavite detalje na Facebook i/ili druge društvene mreže te zamolite lokalne grupe za zaštitu životinja da učine isto u slučaju da se na taj način može kontaktirati vlasnika.
  • Zabilježite točne lokacije gdje pas luta i, ako je moguće, iste fotografirajte.
  • Obratite se komunalnom redaru koji bi se trebao pobrinuti za lutalicu i provjeriti je li čipiran, ili odvedite psa lokalnom veterinaru kako bi provjerio ima li mikro čip. (Možete zamoliti ured turističke zajednice da kontaktira komunalnog redara ili možete pronaći broj na internet stranicama lokalne vlasti.)
  • Ako ima vlasnika ali vlasnika nije moguće kontaktirati preko podataka na milro čipu, možda je moguće pronaći privremeno sklonište kroz lokalnu vlast ili lokalne dobrotvorne udruge za pomoć životinjama.
  • U suprotnom bi ga trebalo odvesti u najbliže sklonište za životinje, za što je odgovorna lokalna vlast.
  • Ako to ne uspije, lokalna dobrotvora udruga za dobrobit životinja možda može pomoći. Ako vi možete pomoći transportirati psa na kopno, to bi znatno olakšalo cijeli postupak.
  • Ako pas nema vlasnika, lokalne vlasti ili udruga za zaštitu životinja trebale bi organizirati transport u najbliži azil za životinje.
  • Ako nađete lokalne ljude koji su se voljni brinuti o lutalici, vrlo je korisno ako im prije odlaska možete osigurati zalihu pseće hrane.
Što NE učiniti:
- Lutalice nemojte voditi u iznajmljeni apartman ili hotelsku sobu. To je obično protivno kućnim pravilima. Isto tako, nije dobro za njih da se navikavaju na kuću ako nemaju svoju vlastitu.
- Nemojte se previše vezati za lutalicu ako niste u mogućnosti ponuditi mu sigurnu budućnost.
 
Županijski azil u Spltsko-dalmatinskoj županiji:

Većina lokalnih vlasti na Hvaru imaju ugovore s Zakladom „Beštie” Split, koja upravlja prihvatilište za zaštitu životinja „Animalis Centrum” u Kaštel Sučurcu, u blizini Splita na kopnu. Eco Hvar je kroz prihvatilište uspješno udomio mnogo pasa (vidi npr. prethodni članak iz 2017.). Prihvatilište se izvanredno brine o životinjama koje su pod njihovom brigom pružajući ne samo osnovne potrepštine u vidu hrane, skloništa i medicinske njege, već i obuku i socijalizaciju, uključujući šetnje van prihvatilišta te satove plivanja ljeti. Ima opsežan volonterski program i svakodnevno je otvoren za posjetitelje (opširnije na facebook stranici Animalis Centrum). Ako ste u mogućnosti, molimo Vas pomozite Zakladi za zaštitu životinja „Beštie”!

Špiro, napušten u Jelsi u lipnju 2019., našao je dobar dom

Što možete učiniti ako naiđete na napuštenog mladog štenca:

⁃ Obavijestiti lokalnog komunalnog redara i lokalne dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
⁃ Pružiti potpune podatke o njihovom točnom položaju, po mogućnosti s fotografijama.
⁃ Ako ste u mogućnosti, nahranite štene i dajte mu vode. Pokušajte dati što kvalitetniju hranu za štenad (po mogućnosti ne hranu za odrasle pse ili prerađenu ljudsku hranu).
⁃ Ako je štenad tek rođena ili još na majčinom mlijeku, male su šanse da će preživjeti osim ako na sebe možete preuzeti zadatak hranjenja na bočicu kako biste im pružili šansu. Mlijeko posebne formule koje je za to potrebno uglavnom nije dostupno na Hvaru ali se može kupiti u Splitu, obično kod veterinara.
 
Što možete učiniti ako se vaš pas izgubi:
  • Napravite letak s detaljima o psu i mjestu gdje je posljednji put viđen, po mogućnosti uključivši barem jednu fotografiju.
  • Obavijestite lokalnog veterinara i vaš letak stavite u veterinarsku ambulantu.
  • Obavijestite lokalnog komunalnog redara.
  • Obavijestite lokalne grupe i dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
  • Objavite na facebook-u i zamolite lokalne grupe da učine isto.
Opaska: vrlo je korisno ako vaš pas na ogrlici ima etiketu s vašim telefonskim brojem. U suprotnom, ako netko pronađe vašeg psa, mora ga odvesti komunalnom redaru ili veterinaru kako bi pročitao njegov mikro-čip.
 
Gladni, žedni psi
Uznemirujuće je vidjeti pse koje su zbog gladi sama kost i koža. Nažalost, to se događa, osobito kod lovačkih pasa, posebno izvan sezone lova koja traje samo od listopada do siječnja. Još jedan problem je dehidracija: psi ljeti često nemaju izvore svježe, pitke vode.
 
Što možete učiniti ako je pas pušten ili beskućnik:
⁃ Stavite zdjelu svježe vode u pristupačno mjesto u hladu
⁃ Obavijestite lokalne vlasti i grupe za zaštitu životinja.
⁃ Ako ga odlučite nahraniti, molim dajte najbolju mokru hranu koju možete priuštiti (po mogućnosti ne suhu) te ga hranite na mjestu na kojemu neće smetati drugim ljudima.
⁃ Vrlo je korisno ako možete higijenski ukloniti sve pseće fekalije na koje naiđete.
 
Što možete učiniti ako vlasnici ne osiguraju svojim psima odgovarajuću hranu i vodu:
⁃ Raspitajte se o vlasniku kod lokalnih ljudi.
⁃ Provjerite je li moguće pomoći vlasniku stvoriti bolje uvjete za pse.
⁃ Ovisno o okolnostima, ako su psi na izoliranom mjestu, možete im osigurati vodu, osobito ako je vruće.
⁃ Ukoliko se radi o zanemarivanju, kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, pružite detalje o okolnostima te točnoj lokaciji na kojemu je pas pronađen, po mogućnosti uz fotografije. Ako je moguće, uz ime vlasnika.
 
Zlostavljani psi
Srceparajuće je i frustrirajuće vidjeti životinje koje trpe nehumane uvjete, bilo kroz neadekvatne životne uvjete, bilo radi zanemarivanja ili fizičkog zlostavljanja. Ako želite pomoći, najprije se uvjerite da pas uistinu pati - to što “izgleda tužno" nije pouzdan simptom! Neprestano lajanje i zavijanje danju i noću sigurni su znakovi za brigu.
 
Hrvatski zakon predviđa zaštitu životinja u skladu s europskim zakonom te je primjena istog ispravan mehanizam osiguravanja dobrobiti životinje. Vlasnici pasa prema zakonu moraju osigurati odgovarajuću njegu svojih životinja, svježu vodu koja je u svakom trenutku dostupna te odgovarajuću hranu. Psi se ne smiju stalno držati na lancu, a ako su dio dana vezani, lanac mora biti dovoljno dug da se pas može kretati uokolo. Treba imati utočište od sunca, kiše, vjetra i snijega. Psećje stambene prostore treba održavati čistima.
 
Ako bilo koji od ovih uvjeta nije ispunjen, okolnosti je potrebno prijaviti lokalnom komunalnom redaru i veterinaru. Ako su pregledom utvrdili da je zakon prekršen, oni će kontaktirati veterinarskog inspektora u Splitu koji će poduzeti odgovarajuće mjere.
 
Što vi možete učiniti:
  • Bilo kakav čin mora se poduzeti pažljivo i diskretno, kako se ne bi pogoršalo stanje zlostavljanog psa.
  • Ako vlasnika prepoznate kao razumnu osobu, možete ponuditi pomoć pružanjem psu vode i hrane te izvođenjem u šetnju.
  • U suprotnom, prijavite okolnosti komunalnom redaru i veterinaru dajući potpune detalje o životnim uvjetima psa, po mogućnosti uz fotografije; opišite stanje psa, dajte točnu lokaciju gdje ste vidjeli psa te ako je moguće, ime vlasnika.
Što NE učiniti:
  • Ne ulazite na privatno zemljište kako biste došli do psa.
  • Ni pod koju cijenu ne smijete izazvati vlasnika ili se na njega/nju naljutiti: to može dovesti do odmazde protiv vas i/ili psa. Vi ćete se možda moći obraniti, ali pas neće.
  • Ne uzimajte stvari u svoje ruke i pokušati intervenirati protiv vlasnikove volje.
Bolesni ili ozlijeđeni psi
  • Kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, detaljno opišite problem i točnu lokaciju na kojemu ste pronašli psa, po mogućnosti uz fotografije.
  • U hitnim slučajevima, ovisno o okolnostima, osobno odvedite psa veterinaru ako ste u mogućnosti.
  • Ako pas nema vlasnika, zamolite veterinara da kontaktira lokalne grupe za dobrobit životinja ili lokalno stanovništvo koje će možda moći pomoći paziti na psa dok ne bude udomljen ili prebačen u sklonište.
POSVAJANJE
Ako uličnom psu možete ponuditi dobar dom, to je najveća sreća koju pas može imati. Neke pse rado udomljuju stranci koji dođu na odmor a kući se vrate s posebnim suvenirom! Dobro promislite, jer je to velika - dugoročna - odgovornost, osobito ako psa vodite van Hrvatske. U obzir uzmite razlike u načinu života ako živite u gradu te traumu putovanja ako putuje zrakoplovom. Posvajanja kroz azile uključuju probno razdoblje tako da psa možete vratiti njima ako ne odgovarate jedno drugome. Kada pas jednom ode u inozemstvo, ta mogućnost se gubi. Upamtite, pas je obveza za čitav život: za posvojenog psa, ponovno napuštanje je nešto najgore što mu se može dogoditi.
 
Budući da je Hrvatska članica EU, podliježe europskom Zakonu o izvozu životinja unutar EU. Kod veterinara potražite detalje o zahtjevima za određenu životinju koja ide u određenu zemlju i pripazite da ostavite dovoljno vremena za potrebna cijepljenja i lijek protiv parazita.
 
Posvajanje štenca

Nikada nemojte posvajati štenca samo zato što ga je dijete u vašoj obitelji poželjelo! Štene nije dječja igra već zahtjeva mnogo truda. Briga o štenetu oduzima mnogo sati u danu te zahtijeva mnogo strpljenja, tolerancije i razumijevanja.

Ovaj štenac,napušten blizu Jelse 2015.god., je našao dom kod prekrasne obitelji u Njemačkoj

Praktične potrebe štenca su: sklonište u sigurnom okruženju, hrana, voda, trening, društvo, stimulacija, vježbanje, zdravstvena zaštita, higijenska njega.

Poput ljudske bebe, i štene mora žvakati dok se razvijaju zubi;  skloni su ustima istraživati ​​nove stvari; obavljati će nuždu bilo kada i bilo gdje; neće razumijeti vaš jezik i vaš način razmišljanja. Podučavanje štenca novom načinu ponašanja zahtjeva strpljenje a vi ćete morat znati najbolje metode dresiranja za njegove individualne potrebe.
 
Lako se zaljubiti u štenca dok je simpatičan i u fazi ovisnosti. Ali vaše će štene narasti - hoćete li ga i dalje željeti kad više ne bude simpatičan i umiljat?
Osim ako imate iskustva u brizi za štence, ili ste uistinu spremni naučiti, savjetujemo da ne uzimate vrlo mladog psa.
 
UDOMLJAVANJE
Pružanje psu privremeni dom može biti izrazito korisno za lutalicu kojemu je u azilu stresno ili ga azil nije u mogućnosti primiti. Udomitelj mu pruža šansu da se primiri i socijalizira s ljudima i drugim životinjama. Razlikuje se od posvajanja, a cilj je da se psu pruži bolja šansa za pronalaženje prikladnog stalnog doma.

VETERINARI NA HVARU

GRAD HVAR: Dr. Mirej Butorović-Dujmović, Šime Buzolić Tome 15a, 21450 Hvar.

Feis: Ormondo Specijalistička veterinarska praksa za male životinje

Telefon: 00 385 (0)21 88 00 22; mobitel: 00 385 (0)91 533 0530

(Nedjeljom i praznikom ne radi.)

Osim dijagnoza i tretmana, nude i profesionalnu njegu, uključujući i šišanje.

Upute: vozeći prema Hvaru iz smjera Stari grada, na ulazu grada glavna cesta dovodi do malog raskršća gdje desni zavoj vodi u grad, lijevi u Križnu luku a ravno prema groblju. Pođite tom cestom ravno dok ne vidite znak ambulante. Skrenite lijevo tom cestom. Ambulanta je s lijeva s pripadajućim parkingom ispred zgrade i s desne strane zgrade.

 

STARI GRAD: Dr Prosper Vlahović, Put Rudine 3, 21460 Stari Grad

Veterinarska ambulanta Lota web; Lota Feis.

Telefon: 00 385 (0)21 244 337

Radno vrijeme

Radnim danom: 08:00-14:00

Subotom: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Upute: na samom ulazu u Stari grad s jelšanske strane nalazi se park. Između parka i ceste je potok. Zaokružite park do suprotne strane te skrenite na cestu put Rudine, jedino skretanje s glavne ceste na toj strani parka, otprilike na pola puta. Do ambulante je otprilike 300 m nakon skretanja, nalazi se s lijeve strane te ima pripadajući parking pred zgradom.

KONTAKTIRAJTE NAS - SAMO PREKO MAILA, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - AKO ZATREBATE POMOĆ ILI SAVJET

Tekst ažuriran u srpnju 2024.

Srodni sadržaj (po oznakama)

Više u ovoj kategoriji: « Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje!
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Novosti: Ekologija.hr

  • ‘Extreme heat’ warning issued for parts of England on Thursday as temperatures could reach 38C – latest news

    Met Office says this warning will likely cause ‘adverse’ health effects with travel and power generation also possibly affected

    The Guardian’s environment editor, Fiona Harvey, has written a useful explainer about the UK public services that are struggling in the extreme weather. You can read it in full here:

    There’s only one solution in the end to the drought now declared across most of England and that’s rain, says Hannah Cloke, professor of hydrology at the University of Reading.

    An important consequence of drought is that very dry soils can become less able to absorb rainfall when it does arrive. This can increase surface runoff and can even contribute to localised flash flooding, particularly if rain falls intensely over a short period.

    The current situation highlights the need to improve long-term resilience to both drought and flood risk as climate variability increases, and shows one more damaging impact of the burning of fossil fuels.

    Continue reading...

  • ‘Living fossil’: the blue-blood arthropod that has changed little in 445m years

    Tenacious and confounding, the horseshoe crab pre-dates dinosaurs and has copper-based blood vital to vaccine safety

    They pre-date dinosaurs, eat food using their legs and contain blue blood that we use to keep us healthy. Horseshoe crabs are the supreme, if offbeat, survivors of the invertebrate world.

    Often called “living fossils” for visually obvious reasons – horseshoe crabs resemble a sort of prehistoric helmet (their Japanese name translates as “helmet crab”) – these animals have barely changed appearance along a lineage that stretches back 445m years.

    It’s invertebrate of the year again! From 3-12 August, every day we will profile one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated. And then, when you’ve heard about all of them, we’ll open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas: email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

  • The return of the caspian tiger: how a species feared extinct has come back to Kazakhstan

    The wild capture and release of a female big cat into a nature reserve is the first step towards reintroducing a population that hasn’t been seen for 70 years

    On 31 July, “Umit” – which means hope in Kazakh – was released into a nature reserve on the edge of Lake Balkhash after more than a decade of careful planning to return the caspian tiger to the region. With this release, Kazakhstan became the first country to restore its tiger range after they had been thought extinct, with the last reliable sighting in the country recorded more than 70 years ago.

    Umit – a wild-caught female tiger transported from the Russian far east – will be joined by more big cats in the coming years, with plans to establish a self-sustaining population of about 50. A wild-caught male flown from Russia is still being monitored by authorities and will be released when he is judged fit to survive alone. Two wild tiger cubs are also being reared on the reserve in special enclosures, with as little human contact as possible, and are likely to be released into the marshlands next year, to feast on boar, deer and kulans, a type of wild donkey.

    Continue reading...

  • Reader Q&A: ask our reporters anything about fossil fuel profits and the climate crisis – live

    Last week reporters Jillian Ambrose and Damian Carrington published a piece which revealed that biggest oil firms made $93bn in profits in three months amid the war in Iran and the climate crisis. They’re online now to to discuss their story and any other questions you might have

    Ask a question: log in or sign uphere


    Dingleberryc asks: How much are the fossil fuel companies subsidised compared to their profits?

    Damian:

    It is one of the craziest aspects of the climate crisis that governments provide colossal subsidies for fossil fuels - the subsidies are pouring fuel on the fire.

    In 2023, the IEA reports, governments subsidised the use of fossil fuels to the tune of $620bn, far greater than the $70bn was spent on support for consumer-facing clean energy. The OECD puts the fossil fuel number at $920bn. These are direct subsidies. When you add in indirect ones - like the cost of air pollution - as the IMF does, the figure soars to $7tn a year. That is more than the estimated total revenue for the oil and gas industry alone in 2024 of about $6tn.

    Continue reading...

  • ‘It’s very challenging’: how the Duke of Westminster’s farm is taking on the climate crisis

    Amid world pressure from heatwaves and fertiliser shortages, billionaire’s business has invested in circular farming and biomethane

    There is a distinctive smell of cow manure in the air at the Duke of Westminster’s dairy farm near Chester. It is a world away from the collection of grand West End properties controlled by the duke that form the backbone of his near £10bn fortune, a decade on from becoming Britain’s youngest billionaire.

    As part of his 349-year-old Grosvenor empire, Lea Manor Farm on the duke’s Eaton Estate in north-west England has fared better than most dairy farms in recent years.

    Continue reading...

  • They cannot even flush their toilets: life in east London blocks where taps often run dry

    Devons Road estate residents describe months-long ordeal of not being able to wash, clean or cook for much of the day

    Christmas Day in east London. Beatrice Asante empties a bag of potatoes into her kitchen sink and turns on the tap. Nothing. She turns it off and on again. Still nothing. What now?

    Asante rushes out to the only shop that is open, the local Nisa convenience store. She buys several big plastic bottles of water. Enough, she thinks, to make dinner and to last until the taps start running again.

    Continue reading...

  • Country diary: With parched fields all around, we say thank you for the water | Ed Douglas

    Stoney Middleton, Derbyshire:The tradition of well dressing is strong in the Peaks, and this year, I found one featuring a certain 100-year-old naturalist

    I could already hear the noises of appreciation as I walked up the lane towards St Martin’s church. “Oh yes,” I heard a woman say. “That’s lovely.” Turning before the lych gate, I spotted a small knot of people standing in front of a small and apparently ancient stone basin on which rested the white frame of this year’s well dressing.

    The tradition of well dressing, strong in the Peak District, gives thanks for a community’s supply of safe water and is currently celebrated in more than a dozen villages across Derbyshire and Staffordshire. Given how the drought has left pastures surrounding Stoney Middleton brown and exhausted, this annual event seems more pertinent than ever.

    Continue reading...

  • Jean hoped bird flu wouldn’t come to Australia. Then it arrived – and she saw a tern ‘trembling and swaying’

    Volunteers are on the lookout for sick birds as outbreak shatters ‘fairytale belief’ that disease would not reach Australia

    Bird enthusiast Jean Turner hoped avian flu would never arrive at her doorstep.

    At her home on Kangaroo Island in South Australia, bossy fairy wrens chirp at her from the deck, grey currawongs clumsily fall into her bird bath, and fluffy, hooded plover chicks emerge from speckled eggs in front of her binoculars.

    Continue reading...

  • Can Florida’s ‘coastal corridor’ project safeguard wildlife and boost economy?

    Conservationists have created a ‘coastal corridor’ of ocean-based projects designed to preserve and nourish vulnerable marine life

    From disappearing manatees to bleached coral reefs, gender-changing turtles and oyster beds destroyed by hurricanes, no other state’s marine life faces the magnitude of climate-related challenges that Florida’s does.

    Now, wildlife authorities are attempting to bring some cohesion to tackling the diverse slate of issues by borrowing from a playbook that has already proved successful on land.

    Continue reading...

  • ‘Unprecedented, dangerous territory’: US north-west reckons with a summer of historic wildfires

    Extreme conditions in Washington and Oregon have fueled fast-moving fires, leaving the region draped in toxic plumes – and the danger isn’t over

    Piles of twisted metal and ashen debris line the cul-de-sacs where the tranquil suburbs of Spokane, Washington, once stood.

    The scale of devastation from a historic wildfire season in the Pacific north-west has come into sharper focus as firefighters wrangle a trio of blazes that consumed at least 846 structures on the eastern side of the state.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.