Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo.

Objavljeno u Za dobrobit svih
Kako srpanj odmiče, grožđe na lozama dozrijeva spremno da dostigne svoju punu i sočnu zrelost u kolovozu.
Zrelo grožđe možda izgleda primamljivo, ali... Zrelo grožđe možda izgleda primamljivo, ali...
 Hvarska polja tijekom čitave godine nude pregršt jestivih biljaka dobrih za naše zdravlje i zadovoljstvo. Ipak, traganje za hranom se ne preporuča. Za početak, većina zemlje je privatno vlasništvo te čak i ako polje izgleda neodržavano i zapušteno, vlasnici bi svejedno mogli zamjeriti krađu uroda. Svakako je moguće da vlasniku neće smetati ako uzmete pokoji grozd ili smokvu, samo se nemojte zanijeti i pokušati otići s punim vrećama.
Prskanje loze u proljeće. Foto: Vivan Grisogono
Ali OPREZ! Mnogo hvarskih zemljoposjednika koristi velike količine sintetičkih pesticida na svojim usjevima i tlu: herbicide, fungicide, insekticide ali i limicide (otrov za puževe). Polja uz ceste i povrtnjaci također bi mogli biti podložni zaprašivanju insekticidima od strane lokalne vlasti, barem 3 puta tijekom ljetnih mjeseci. Svi ti kemijski pesticidi sami po sebi su opasni. A njihov kombinirani učinak nepoznat je i nezamisliv.
Dozrijevanje smokava u srpnju. Foto: Vivian Grisogono
Ako ne znate je li urod ili možebitno divlje područje izloženo otrovima, savjetujemo da se oduprete iskušenju kušanja ploda!
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo.

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Prema rezultatima nove studije, migrena i pušenje zasebno su povezani s većim rizikom od ranog moždanog udara kod osoba koje su rađale, pri čemu su sudionice kod kojih su prisutna oba čimbenika imale najviši rizik. U studiji je rani moždani udar definiran kao onaj koji nastupa u dobi od 60 godina ili ranije.

  • Znanstvenici su identificirali proteinske obrasce u melanomu kože povezane s odgovorom na liječenje nakon kombinirane imunoterapije. Popratna studija pruža sveobuhvatnu molekularnu kartu melanoma, uključujući proteinske fragmente prikazane za imunološko prepoznavanje i kemijske modifikacije proteina povezanih s imunosupresijom i preživljavanjem pacijenata. Nove spoznaje mogle bi pomoći u razvoju testova na bazi proteina za buduća ispitivanja melanoma i identificirati proteine koje će istražiti kao potencijalne ciljeve liječenja.

  • Novo istraživanje, koje je pratilo ispitanike tijekom 30 godina, pokazuje da je isključivo kronična, trajna usamljenost snažno povezana s demencijom. Osobe koje su iskusile kroničnu usamljenost imale su 38% veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nikada nisu osjećali usamljeno. Važno je, međutim, napomenuti da povremena usamljenost nije pokazala značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.

  • Znanstvenici Mayo Clinic identificirali su skupinu varijanti gena BRCA2 povezanih s umjerenim rizikom od raka dojke. Ovo otkriće moglo bi pomoći zdravstvenim timovima u preciznijoj procjeni rizika od raka kod pojedinaca te u prilagodbi skrbi svakoj osobi.

  • Aminokiselina koja se prirodno nalazi u mozgu i svakodnevnim namirnicama privlači znanstveni interes zbog svog potencijala da zaštiti neurone, očuva pamćenje i suzbije biološke procese koji dovode do neurodegenerativnih bolesti.

  • Svakodnevno davanje djeci i adolescentima tablete željeza značajno smanjuje rizik od anemije zbog nedostatka željeza s malim ili nikakvim učinkom na nekoliko uobičajenih bolesti, pokazuje analiza 114 studija.

  • U otprilike 20 do 25 posto onkoloških pacijenata dolazi do razvoja reumatološke nuspojave nakon primanja imunoterapije. Znanstvenici su otkrili da su određene skupine imunoloških stanica, prisutne tijekom prve epizode, postale znatno brojnije do druge epizode artritisa. Taj obrazac sugerira da se imunološki sustav, pri drugoj pojavi upalnog artritisa, možda oslanja na svoje pamćenje prethodnog odgovora.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, promjene načina života poput ograničenja kalorija, smanjenja unosa natrija, pridržavanja DASH dijete i redovite tjelovježbe mogu pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a neke intervencije također potiču gubitak suvišnih kilograma. No, one zahtijevaju personalizirane intervencije i trajno pridržavanje u svim okruženjima.

  • Imunoterapije, posebno blokatori imunoloških kontrolnih točaka (ICB) i terapija T-stanicama s himernim antigenskim receptorom (CAR-T), ovise o funkcionalnim T-stanicama. Većina istraživanja promatrala je T-stanice kao pasivne promatrače oštećenja DNK koja nastaju unutar samog tumora, ostavljajući posljedice oštećenja unutar samih T-stanica uglavnom neistraženima. Budući da ta oštećenja mogu ograničiti trajnost inače učinkovitih terapijskih protokola, potrebno je dublje istražiti uzroke, kapacitet popravka i funkcionalne posljedice oštećenja DNK u T-stanicama.

  • Izloženost prehrani bogatoj mastima tijekom boravka u maternici ili u ranoj životnoj dobi može dovesti do trajne slabosti imunološkog sustava djeteta, pokazalo je novo istraživanje. Naime, prehrana majke i prehrana djeteta u ranom postnatalnom razdoblju stvaraju signal iz okoliša koji može trajno reprogramirati T-stanice u razvoju, što može imati posljedice na odgovor na cjepiva i otpornost na infekcije.

Novosti: Biologija.com