Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Novosti: Ekologija.hr

  • Keys crops such as cereals, potatoes, sugar and oils grown in areas with moderate to very high risk

    The vast majority of the UK’s essential foods, including cereals, potatoes, sugar and oil, are grown in areas of England rated as having a moderate to very high risk of drought.

    A very high proportion – 81% – of England’s fresh produce is concentrated in parts of the country that are already experiencing water stress, according to the analysis by the nature-focused investment fund Rebalance Earth.

    Continue reading...

  • Plans for one of Europe’s largest AI campuses in a Unesco-designated reserve have sparked a fierce local backlash

    The datacentre revolt spreading across the US has reached the rolling hills of north Devon in an uprising against a planned hyperscale AI data campus in the middle of a globally protected landscape.

    Perched on an inland cliff, the town of Great Torrington has views that stretch for miles over the landscape of the Unesco biosphere reserve in which it sits, taking in the winding River Torridge and rolling acres of wooded valley and wildflower meadows. Pastoral and peaceful, its history was notably punctured by violence in 1646 when the royalists’ resistance in the first English civil war was brought to an end by the parliamentarian New Model Army in a battle fought out in the narrow streets in heavy rain and darkness.

    Continue reading...

  • River charters part of wider movement establishing ‘moral’ framework to protect nature and hold institutions to account

    One Monday morning in spring last year, 12 people gathered in the morning drizzle at Joyce’s Pool, one of the sources of the Bristol River Avon, and took the first steps of the inaugural Avon pilgrimage.

    Over the course of eight days, a revolving cast of pilgrims walked about 100 miles from the source of the river to the point at which it reaches the sea, in some cases bivvying on the riverside at night. Along the way they planted trees, sowed seeds, restored footpaths and presented councillors and decision-makers with a fledgling Avon charter, developed by the Bristol campaign group Conham Bathing.

    Continue reading...

  • Powered by sun and wind, the uncrewed vehicle will collect data to help Australian scientists better understand how oceans absorb emissions

    A small uncrewed vessel has embarked on a lap around Antarctica and may not return for months.

    The seven-metre craft, which looks like a large kayak in hi-vis orange, is expected to travel about 22,000km through inhospitable waters, propelled by powerful westerly winds and energy from the sun. The journey is seven times the distance between Sydney and Perth.

    Continue reading...

  • This year’s ‘godzilla’ climate phenomenon has already broken temperature records. We ask a climate scientist what is happening

    This year’s huge El Niño, which comes less than two years since the last one, has already broken temperature records. To understand what is happening, and why, the Guardian interviewed Prof Mat Collins, a climate scientist at the University of Exeter, the author of some of the world’s most important climate reports and an expert on the dynamics of the El Niño southern oscillation.

    Continue reading...

  • Lewes, East Sussex: Owls, bats, badgers and countless birds are my new neighbours, but I’ve been particularly taken by a mystery tree – and its resident treecreeper

    I have made the woods my home, moving from Brighton to the outskirts of Lewes, where the garden backs on to the remains of an old oak wood. Here there’s a riot of wildlife: a badger that makes snuffle holes in the lawn, a family of tawny owls in the trees and a cauldron of bats in the chimney.

    I have plans to let the wood expand into the garden, but in the meantime there’s a mystery tree whose branches almost reach my bedroom window. It’s nearly dead, stressed from too many droughts, perhaps, or coming to a natural end. Some have suggested it’s a willow, but I suspect it’s a cultivated species I’m not familiar with.

    Continue reading...

  • After the available money ran out after just six hours, some fear they will have to reverse efforts to boost nature

    On Tuesday morning, farmer Peter Hatley logged on to his computer at 10am. England’s 2026 sustainable farming incentive (SFI) was opening for applicants and, after three bad harvests, the money would be a lifeline.

    But Hatley, who runs a 240-hectare family farm in Cambridgeshire, was faced with repeated error messages. He called the government’s helpline, which he says acknowledged there were problems with the scheme, but says by the time the problem was fixed, the money had gone.

    Continue reading...

  • Traditional woods have had a good innings but rising temperatures mean the need to find alternatives is pressing

    What happens if you run out of trees? It is a situation cricket must face in the perfect storm of an expanding game and more precarious growing conditions due to accelerated climate change.

    Cricket and willow are the sun and moon of sport. The handcrafted bat, the beautiful, insect-rich tree. But there are now 200 million regular cricketers worldwide. The UK produces half a million willow clefts a year, Kashmir between 1.5 to 3m. With one cleft equalling one bat, the numbers no longer add up.

    Continue reading...

  • Fewer than 400 Eriskay ponies remain. One of the rarest native breeds in the world, their plight is unique because the community living on their tiny Hebridean island are fighting for them. The ponies wander the village and townsfolk care for them together

    On the slopes of Beinn Sciathan, a rocky outcrop in the Outer Hebrides, white and grey ponies roam freely. Eriskay ponies, one of the rarest native breeds in the world, are critically endangered.

    They have often been mixed with the Highland pony and other breeds, giving the false impression of higher population numbers. Only about 300 to 400 Eriskay ponies are thought to remain.

    Continue reading...

  • Tom Calver has sacrificed milk yields to give his cows a more varied diet of plants and believes the result is better cheese and richer farmland

    In the rolling hills of Somerset, hundreds of thousands of cows placidly munch lush green grass to produce milk for cheddar.

    But six fields stand out. Rather than uniform grass, they have technicolour wildflowers sprouting across the meadows. Farmer Tom Calver said that to allow the flowers to grow he has to keep fewer cows and leave some fields ungrazed as they mature.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Novo istraživanje pokazalo je da promjene u sastavu crijevnih bakterija mogu poslužiti kao rano upozorenje na dijabetes tipa 2. Analiza podataka prikupljenih od stotina tisuća pojedinaca otkrila je stotine promjena u sastavu crijevnog mikrobioma (zajednice mikroorganizama koja nastanjuje probavni sustav), a te se promjene mogu uočiti prije nego što dođe do bilo kakvih promjena u razini glukoze u krvi.

  • Infekcije mokraćnog sustava među najčešćim su bakterijskim infekcijama, a uglavnom ih uzrokuje uropatogena bakterija Escherichia coli. No, čak i nakon liječenja antibioticima, velik broj pacijenata ponovno obolijeva od njih. Jedan od razloga je taj što bakterija može prodrijeti u stanice sluznice mokraćnog mjehura (njezin epitel) i ondje se sakriti, zaštićena kako od antibiotika tako i od imunološkog sustava pacijenta. Preživljavajući na taj način, te se bakterije kasnije mogu ponovno razmnožiti i uzrokovati ponavljajuće infekcije, što predstavlja sve veći problem jer opetovano liječenje antibioticima nosi rizik od razvoja rezistencije na antibiotike.

  • Atipični meningeomi su tumori koji nastaju u moždanim ovojnicama (meningama) i povezani su s visokim rizikom od povrata bolesti. Do sada nije bilo jasno imaju li pacijenti koristi od radioterapije nakon potpune kirurške resekcije tumora.

  • Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Lundu u Švedskoj pokazalo je da je 85 posto pacijenata s migrenom kod koje prevladava aura zabilježilo smanjenje broja dana s aurom na mjesečnoj razini za najmanje polovicu nakon liječenja antiepileptikom lamotriginom. Rezultate je potrebno potvrditi u kontroliranoj studiji, no oni bi s vremenom mogli biti značajni za skupinu pacijenata za koju trenutno ne postoji specifično liječenje same aure.

  • Prvi takav test na svijetu, koji su razvili znanstvenici s Instituta za medicinska istraživanja Garvan (Garvan Institute of Medical Research), otkrio je genetski uzrok nasljedne bolesti mišića kod osoba koje godinama, a ponekad i desetljećima, nisu dobile odgovor unatoč standardnim pretragama.

  • Nova studija pokazuje da moždani udar potiče rast glioma te otkriva stanične i molekularne posrednike uključene u taj proces, povezujući tako ozljedu mozga s malignim tumorima mozga.

  • Pacijentima s ranim simptomima Alzheimerove bolesti može se propisati terapija protiv amiloida, koja pomaže u uklanjanju ljepljivih nakupina amiloidnog proteina u mozgu – obilježja Alzheimerove bolesti. Iako ti tretmani ne mogu izliječiti Alzheimerovu bolest niti vratiti kognitivne funkcije u normalno stanje, dokazano je da usporavaju napredovanje bolesti. Učinci tih tretmana mogu varirati, a liječnici dosad nisu imali načina za praćenje učinaka liječenja kod pojedinog pacijenta osim putem skupih snimaka mozga.

  • Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka (ICI) mogu potaknuti antitumorske odgovore, ali također mogu uzrokovati nuspojave koje zahtijevaju liječenje imunosupresivnim lijekovima. Nova retrospektivna studija otkrila je da su pacijenti koji su primali ICI i višestruke imunosupresivne terapije imali veći rizik od ozbiljnih infekcija. Gotovo polovica infekcija bile su teške, po život opasne ili smrtonosne infekcije. 

  • Nova studija Instituta Wistar otkrila je vezu između živčanog sustava i brzog razvoja neuroendokrinog raka prostate (NEPC), agresivnog oblika te bolesti. Studija je pokazala visoke razine neuromedina U (NMU) – vrste neurotransmitera – u stanicama prostate već u ranoj fazi nastanka NEPC-a; taj spoj potiče napredovanje tumora blokiranjem imunološkog odgovora. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo poslužiti kao meta za terapiju bolesti koja je trenutačno gotovo neizlječiva.

  • Djeca kojoj su propisani lijekovi iz skupine GLP-1 za gubitak tjelesne težine, predijabetes ili dijabetes tipa 2 izložena su riziku od nutritivnih nedostataka – dijagnosticiranih kod gotovo svakog šestog pacijenta (16,8%) unutar prve godine, pokazuje nova studija. Nedostatak vitamina D bio je najčešći te je utvrđen kod 12,4% djece unutar godinu dana od početka liječenja lijekovima iz skupine GLP-1.

Novosti: Biologija.com