Eco Hvar

Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Insekti nam trebaju!

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Više u ovoj kategoriji: POMOĆ NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA: ŠTA MI RADIMO »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Novosti: Ekologija.hr

  • Firework noise limit should be drastically cut to protect wild animals, UK government told

    Ministers urged to go further than proposed cut to 110 decibels to ease acute stress on birds and others animals

    Campaigners are calling on the government to protect the welfare of wild animals by cutting the maximum noise level of fireworks sold to the public from 120 to 90 decibels.

    The Center for Wild Animal Welfare (CWAW) has said lowering the limit to 90 decibels – which is about one-eighth of the loudness of 120 decibels – would help to protect millions of wild animals from acute stress by reducing the area over which a firework disturbs surrounding wildlife.

    Continue reading...

  • Great Britain’s worst-ever bluetongue season ‘a major animal welfare crisis’

    British Veterinary Association president tells MPs surge in cases putting farmers under severe pressure and stress

    The worst bluetongue season on record has been a major animal welfare crisis in Great Britain, MPs have been told, putting farmers under “severe emotional stress”.

    Bluetongue, a viral disease that affects sheep, cattle and goats, can cause fever, lesions, stillbirths and death. The tongue may go blue and protrude from the mouth.

    Continue reading...

  • How penguin poo is making Antarctic snow melt faster

    Researchers find the birds’ guano feeds algal blooms that absorb significantly more solar energy

    Penguin poo is making the Antarctic snow melt faster, a study shows. As temperatures rise, penguins are waddling closer to the south pole, with potential for this previously unrecognised phenomenon to affect a wider area.

    Snow algae are tiny single-celled plants that make a home in some of the coldest places on Earth. When nutrients are scarce, the algae produces red pigments to protect itself from the sun and slow growth.

    Continue reading...

  • Kashmir’s potato pits are vanishing – and generations of knowledge could be buried for ever

    Farmers in Gurez store their harvests underground to last the Himalayan winter. As the practice fades, local varieties and handed-down skills are disappearing too

    Hajra Begum rolls a potato in her hands, checking its skin for cuts, soft spots and signs of rot. After a day harvesting in her family’s field in Chorwan, a remote mountain village in Gurez, Indian-administered Kashmir, she is sorting the crop for winter storage. Some of the potatoes will feed her family through the cold months; others will be saved for planting in spring.

    “It should be perfect for planting,” she says. “If you keep a bad potato, you will waste the whole next year.”

    Continue reading...

  • Country diary: This small bridge is becoming the site of so many stories | Derek Niemann

    Frome, Somerset: Dippers and fritillaries and pink campion … there is a deep satisfaction in accumulating associations with a regular haunt

    Enchantment surely fills the eyes of first-time visitors who come upon this little stone bridge over the stream. Do they marvel at the judgment of hands in building, wedding rock with rock, face against face? Do they arrive on a brighter morning than this, one on which sunbeams chase each other under the arch and cast sparkling reflections of water on the underside? Does their pulse quicken watching the brook breaking out of its tunnel and skittering over the pebbled bed, hastening through even in times of sluggish drought?

    Me? I see a bird that isn’t there.

    Continue reading...

  • UK ministers told not to engage formally with Indian mega-zoo after lobbying

    Guardian and Mongabay reveal approaches to officials and MPs on behalf of Vantara zoo ahead of UK-chaired Cites meeting on endangered animal imports

    British government ministers were told not to engage formally with Vantara, the controversial mega-zoo run by the Indian billionaire Anant Ambani, after lobbying efforts by the private animal sanctuary in the run-up to a UK-chaired meeting on the trade in endangered species, according to documents.

    This week, the UK heads a 32-country committee meeting in Geneva of Cites, the United Nations body that regulates trade in endangered species. The meeting will examine how India has responded to compliance concerns about imports of endangered animals.

    Continue reading...

  • Brazil publishes first global ‘roadmap’ for phasing out fossil fuels

    Cop30 host sets out steps to break link with coal, oil and gas as it aims to move focus from negotiating to implementing

    All countries can start to break their dependence on fossil fuels now without needing to wait for new technologies or economic changes, Brazil’s government has said ahead of a global climate summit.

    Brazil, the host of last year’s UN climate conference, set out the world’s first global “roadmap” for phasing out fossil fuels on Tuesday, showing that countries could boost their economies and pull people out of poverty while breaking the link with coal, oil and gas.

    Continue reading...

  • From the archive: The trials of Robert Habeck: is the world’s most powerful green politician doomed to fail? – podcast

    We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

  • ‘Music is the most powerful way of connecting to what’s happening’: can this album change your mind about the climate crisis?

    With globe-spanning artists – including Charlotte Church doing angry electropop – the Flow project is hoping to make an impact at this month’s Cop31

    Amid tense and long-winded negotiations, and with the future of the planet at stake, emotions can often run high at Cop climate summits. But last year, when the annual conference arrived in Brazil, one UN official was unexpectedly moved to tears by five women singing about the power of water.

    “She gave me a massive hug after the event and said, ‘We need to bring music into Cop,’” says Nikita Llerena, the project manager for Flow, a music collective that’s hoping to bring art to the centre of the climate movement. What started as a handful of musicians meeting over Zoom last year has grown into a full-length album that unites female artists from around the world, including Charlotte Church, Maxine Peake and Nadine Shah. This month, members of the collective will return for Cop31, in Turkey, where they have been promoted to a slot at Global Cultural Action’s opening event.

    Continue reading...

  • The Amazon’s canary in the coalmine: what a tropical fish can tell us about climate upheaval

    Scientist Adalberto Luis Val’s pioneering research on the tambaqui fish is revealing the effect of climate disruption in Brazil, with global implications for biodiversity and food security

    As a boy in rural São Paulo, Adalberto Luis Val used to stare into the lake where his father took him fishing and wonder how all those creatures swimming below stayed alive. One day, he netted a few, put them in a jar, and brought them home to observe. The next morning, they were all dead. Val was devastated but intrigued.

    “I needed to know how fish are able to live,” he says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Kako šećer iz majčinog mlijeka može pomoći u zaštiti dojenčadi od žutice

    Nova studija provedena u SAD-u rasvjetljava ulogu majčinog mlijeka u poticanju razvoja crijeva i sprječavanju hiperbilirubinemije – stanja u kojem se bilirubin, otpadni produkt razgradnje crvenih krvnih stanica, nakuplja u krvi i uzrokuje žutu boju kože i očiju, poznatu kao žutica.

  • Smanjenje halucinacija kod shizofrenije fokusiranim ultrazvukom

    Slušne halucinacije – ili slušanje glasova koje drugi ne čuju – pogađaju više od 70% osoba sa shizofrenijom. Unatoč liječenju antipsihoticima, otprilike 40% i dalje ima trajne halucinacije. Za ove pacijente hitno su potrebni novi pristupi liječenju.

  • Konzumacija hrane bogate šećerom povezana s većim rizikom od raka dojke

    Nova studija je otkrila da žene koje su češće jele hranu s visokim udjelom šećera imaju veći rizik od raka dojke, dok ni ukupni šećer u prehrani ni konzumacija voća nisu pokazali statistički značajnu povezanost. Voće je činilo oko 43% ukupnog šećera u prehrani, a prosječni unos šećera bio je 44 grama dnevno. Žene koje su konzumirale više od dvije porcije hrane s visokim udjelom šećera tjedno imale su 28% veći rizik od onih koje su jele jednu porciju mjesečno ili manje.

  • Protein iz zuba mogao bi otvoriti put regenerativnim stomatološkim zahvatima

    Protein koji sudjeluje u izgradnji zuba mogao bi se jednog dana koristiti kako bi se oštećenim zubima omogućilo da se sami obnove, pokazuju rezultati nove studije provedene u SAD-u.

  • Vrsta vlakana koju jedete oblikuje način na koji se crijevne bakterije hrane i rade zajedno

    Od otpornog škroba do staničnih stijenki biljaka, znanstvenici istražuju skrivenu konkurenciju i suradnju među crijevnim bakterijama, postavljajući intrigantna pitanja o tome što se događa s različitim vlaknima nakon što dođu do debelog crijeva.

  • Konzumacija oraha povezana s višim razinama IgG-a

    U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere. 

  • Mijeloidne imunološke stanice igraju ključnu ulogu u zdravlju i bolestima aorte

    Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.

  • Transplantacija matičnih stanica pokazuje trajne koristi kod teške sistemske skleroze

    Međunarodna studija izvještava o 60-postotnom preživljenju bez progresije bolesti 10 godina nakon autologne transplantacije koštane srži, pružajući važne dokaze o trajnim pozitivnim kliničkim ishodima i dugoročnoj sigurnosti kod pacijenata liječenih zbog rane, teške sistemske skleroze.

  • Hiperaktivnost trombocita potiče napredovanje glioblastoma i duboku vensku trombozu

    Novo istraživanje pokazuje da osobe s glioblastomom imaju aktivnije trombocite – stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi. Trombociti također komuniciraju s drugim stanicama i mogu utjecati na imunološku aktivnost. Hiperaktivni trombociti kod osoba s glioblastomom usporavaju djelovanje T-stanica koje se bore protiv raka, što može pridonijeti rastu tumora i napredovanju bolesti.

  • Mogu li klice brokule pomoći kod inzulinske rezistencije?

    Prepune karotenoida i drugih bioaktivnih spojeva, klice brokule i mikrozelenje privlače znanstvenu pozornost. Karotenoidi su prehrambeni pigmenti koji doprinose boji voća i povrća te pomažu u nekoliko fizioloških procesa. Karotenoidi uključuju karotenoide provitamina A, poput beta-karotena, alfa-karotena i beta-kriptoksantina, te karotenoide koji nisu provitamin A, poput luteina, zeaksantina i likopena. Karotenoidi mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, metabolizam lipida, adipogenezu i upalnu signalizaciju.

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.