Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • More than 140 clubs breached licences, with a third caught taking water illegally, analysis shows – but no fines issued

    More than 140 golf clubs in England have breached their water extraction licences in the past five years, according to data analysis by the Guardian.

    More than a third of these clubs were caught taking water illegally from the environment, either by taking more than permitted or by removing it outside the permitted period.

    Continue reading...

  • Foreign minister Shisir Khanal tells the Guardian the world’s biggest economies need to help Nepal, which contributes less than 0.1% of global greenhouse gas emissions

    Nepal is demanding $20m in climate compensation for the recent devastating floods, as a senior minister called on the world’s most polluting countries to “wake up” and accept shared responsibility for a disaster that led to the death or disappearance of more than 6,000 people.

    Scientists believe the climate crisis had a role to play in the floods, which were triggered when a melting glacier partially collapsed and set off a deadly landslide and flash flooding through Chinese-controlled Tibet and Nepal in late August. So far, more than 1,300 are confirmed dead and more than 5,500 still missing, with hopes of their survival diminished after 12 days of rescue operations.

    Continue reading...

  • OS index examines which ‘urban heat islands’ suffer the most – and which cope the best with rising temperatures

    Portsmouth, Leicester, Exeter, Bristol and Nottingham will be among the cities that warm the most by the end of this century as global heating turns British cities into urban heat islands, according to research.

    Analysis from Ordnance Survey (OS) has created a heat vulnerability index for all cities in Great Britain. Portsmouth, which sits on the south coast of England and is home to 208,000 people, is the most vulnerable to extreme heat today and into the future, according to the research from the OS, the Met Office and the data analysis company 4 Earth Intelligence.

    Continue reading...

  • Researchers urge governments to help worst afflicted countries, such as Nigeria and Algeria, which rely on oil revenues for public services

    Conflict, migration and economic upheaval will accompany the global move away from oil, unless governments act urgently to help the worst afflicted countries to cope, research has found.

    Nigeria, Iran, Angola and Algeria are among the countries that will be severely affected, as they rely strongly on oil revenues for their government and provision of public services, but have little diversification and too little capital to cushion the blow.

    Continue reading...

  • Anglers will help scientists investigate the porbeagle, tope and blue shark to boost knowledge and conservation

    ‘We have really cool sharks,” says Dr Lucy Hawkes. She is not referring to animals in the rich coastal waters of South Africa or Mexico, but instead talking about the species that live around Britain. Hawkes, an associate professor at the University of Exeter, is co-leading a new three-year project to investigate the lives of three of England’s most vulnerable shark species.

    “I like the porbeagle, which looks like a baby great white shark,” she says. “Surfers could see one and absolutely poop their pants, but they’re not dangerous. It’s amazing that we share the water with some pretty exciting animals.”

    Continue reading...

  • Estimates suggest drop in production with vineyards also concerned ‘smoke taint’ from wildfires may affect quality

    French vineyards hit by severe drought and heatwaves are expected to report a 30-year low in wine production after the country’s hottest ever recorded summer, according to the agriculture ministry.

    Initial estimates suggest winemakers will produce just under 34m hectolitres from this year’s harvest: a drop of 6% on last year, and 17% less than ‌the 2021-2025 average.

    Continue reading...

  • Eyam Moor, Derbyshire:It’s a place that I treasure greatly, and now it has a change of ownership that is worth celebrating

    Can a landscape sigh with relief? It felt that way, pushing through bilberry and cowberry hung with pearls of overnight rain that soaked my lower legs.

    On the path, dry, dusty soil had reverted to reassuring gloop. I was thrilled, at one point, to step cautiously round a puddle. Overhead, a buzzard wheeled and a small gang of swallows skimmed across heather whose purple intensity was already fading, too soon it seemed to me. To the west, a kestrel was quartering the slopes of Wet Withens.

    Continue reading...

  • The Californian once cultivated petri dishes breathed on by artists that turned ‘murky and scary’. But now, in our dystopian age of space technocrats, she’s taking inspiration from Nasa shots of asteroids

    ‘I had artists from all over the world breathe over petri dishes,” says Liz Larner. “It was a piece of international art made from breath bacteria.” The American sculptor is reminiscing about her 1988 work Every Artist Gave a Breath, a fragile and strangely evolving work of art grown on agar. Exhibited in a 2022 show, it has since transformed in various ways: some bacteria has morphed into “beautiful, dried wafers in colour”, while other dishes “turned into a really weird blackish-green, really murky and a little scary”.

    Larner is no stranger to making alluring work out of strange materials, from human hair and false eyelashes to leather and surgical gauze. For her first major exhibition in the UK – A Hard Line to Bend at Camden Arts Centre in London – the sculptor has been transforming single-use plastic into pieces that bristle with seductiveness and menace. “I was living in LA at the time when China stopped accepting American plastic, which was where we were sending it all to be recycled,” she says. “I started taking it to my studio – it got so huge, I had to hang it from my ceiling.”

    Continue reading...

  • Gabna community fear their traditional herding routes will be sacrificed as far-right rhetoric ramps up against them

    For the Swedish-Sami politician Åsa Larsson Blind, it was something of a watershed moment in the national conversation around Indigenous rights.

    In late April and May, as the country geared up for this month’s elections, the deputy prime minister and energy minister, Ebba Busch, gave a series of speeches and articles publicly attacking the Sami’s rights to graze reindeer herds on their ancestral lands. Reindeer husbandry, Busch said at one press conference, “is an industry that affects very large areas, but has limited economic significance”.

    Continue reading...

  • Epic plankton blooms make filming in the North Sea notoriously difficult. But a new documentary gives a rare glimpse of the kaleidoscopic life – seals, sharks, tuna, orcas and shorthorn sculpins – lurking beneath its waves

    The North Sea, as even its greatest admirers will concede, often glowers an unappetising grey or brown. And we assume that its dull exterior is matched by sediment-filled waters where little life dwells. For years, the friends and family of Peter van Rodijnen wondered why the Dutch cinematographer and diving fanatic spent so much time exploring “this murky bowl of soup”. But, inspired by a childhood of watching Jacques Cousteau’s adventures in rather more enticingly temperate waters, Van Rodijnen’s dedication to North Sea diving gradually revealed its hidden wonders.

    Over 20 years, as camera technology improved, Van Rodijnen obtained more and more amazing footage of marine life near his home on the Netherlands coast. Nearly a decade ago, he teamed up with director Mark Verkerk. “We started with the idea,” says Van Rodijnen, “that if somebody can make a movie about the North Sea, it’s got to be us.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com