O trovanju životinja

Objavljeno u Ljubimci

Što učiniti ako vaš ljubimac proguta otrovnu tvar ili ako naiđete na mrtve životinje i posumnjate na trovanje kao uzrok.

 Hitne korake koje treba poduzeti:

1. Ako je životinja još uvijek živa, treba joj hitno pružiti veterinarsku pomoć. ako je moguće. Izbjegavajte rukovanje životinjom ili bilo kojim materijalom za koji se sumnja da je otrovan golim rukama.

2. Ako je životinja mrtva, tijelo treba pažljivo ukloniti. Ako želite utvrditi uzrok smrti ili sigurno zbrinjavanje, odnesite ga veterinaru.

3. Potražite tragove otrova. Ako ih pronađete, stavite ih u posudu bez da ih dodirujete golim rukama. To bi moglo pomoći veterinaru da identificira korištenu tvar. Sav preostali otrov treba ukloniti kako bi se izbjegle daljnje ozljede neciljanih životinja.

4. Zabilježite što više detalja situacije, posebno kako je životinja mogla biti otrovana te gdje i kada se trovanje dogodilo. Informaciju treba dostaviti veterinaru, također objaviti na platformama društvenih medija na internetu, kako bi se vlasnici životinja upozorili na opasnost u tom području.

Onda:

Zakon o zaštiti životinja je jasan. Osim u slučajevima dopuštenim zakonom u najboljem interesu životinja, protivzakonito je ubijati životinje ili im na bilo koji način nanositi ozljede ili bol (DIO DRUGI OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 5. (1 ) Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona.)

Ako odlučite poduzeti mjere protiv počinitelja ili osumnjičenih počinitelja, morat ćete:

1. Prijavite trovanje policiji, veterinaru i državnim inspektore s svim pojedinostima o vremenu i mjestu.

2. Dostavite dokaz da je otrov uzrok smrti: potrebna je obdukcija tijela i to preko veterinara.

3. Procedura je sljedeća: prije svega, potrebno od Suda zatražiti obdukciju preko veterinara radi osiguranja dokaza. Zahtjev za provođenje dokaza podnosi se prije pokretanja posupka i to treba Sud prihvatiti kao valjani dokaz. Nalaz veterinara onda se prilaže u postupku kao dokaz uz odvjetnikov podnesak.

4. Ovakvi slučajevi se obično prikazuju kao "protiv nepoznatih počinitelja". Ako imate dokaze koji inkriminiraju određene osobe, oni mogu biti imenovani kao osumnjičenici.

Odvažite prednosti i nedostatke. Ima više 'protiv' nego 'za'. Pravni postupak će vjerojatno trajati dugo. Pojedinci ili skupine koje pokreću slučaj moraju tome posvetiti puno vremena i resursa. Svi dokazi i mogući dokazi moraju biti prikupljeni vrlo precizno i ​​točno, uključujući policijska i veterinarska izvješća, iskaze svjedoka i sve popratne dokaze. Kompetentni odvjetnik mora sve to pripremiti u dosljednom pravnom obliku za podnošenje sudu.

Čovjek bi se nadao da bi uspješna radnja koja rezultira kaznom prema zakonu mogla djelovati kao sredstvo odvraćanja za druge. No, takvih uspješnih slučajeva u Hrvatskoj do sada je bilo vrlo malo. Kazne propisane zakonom ionako se općenito smatraju preblagima. Udruga Prijatelji životinja još je 2012. predložila da se osnuje posebna policija za zaštitu životinja koja bi brže i hitnije postupala protiv ljudi koji krše zakon o zaštiti životinja. Udruga je nedavno, u lipnju 2023., lobirala kod Ministarstva pravosuđa za izmjene Kaznenog zakona kako bi se kazne za okrutnost prema životinjama učinile učinkovitijim, a u rujnu 2023. više zahtjeva su podnijele druge udruge za zaštitu životinja

Zašto se životinje truju?

Otrovi se naširoko koriste za kontrolu 'štetočina' svih vrsta. Štakori, miševi i puževi puževi uobičajene su (legalne) mete, no na Hvaru je uobičajena praksa da lovci po okolišu razbacuju otrove kako bi ubili kune i druge divlje životinje koje bi mogle oštetiti pernatu divljač i njihova gnijezda. (Napomena: kuna zlatica je strogo zaštićena vrsta, ali se otrov ostavlja na otvorenim prostorima.)

Rodenticidi koji se često koriste u Hrvatskoj uključuju proizvode na bazi aktivnih sastojaka Brodifakoum i Bromadiolon, koji su sada zabranjeni u EU kao 'sredstva za zaštitu bilja', ali su i dalje dopušteni kao biocidi, barem zasad.

Piktogrami za Brodifakoum i Bromadiolon

Aluminijev fosfid još je jedna smrtonosna tvar koja se koristi u otrovima za štakore, kao iu insekticidima, akaricidima i kao fumiganti. Najčešće korišteni limacid na Hvaru je Pužomor čija je djelatna tvar metaldehid. Vrlo je otrovan, ne samo za puževe i puževe, već i za životinje i ljude.

U praksi zabrane nemaju puno značenja. Na primjer, rodenticidi Ratimor zabranjeni su kao 'sredstva za zaštitu bilja' u srpnju 2013., a nešto kasnije isključeni su s popisa dopuštenih biocida Ministarstva zdravlja (pogledajte naš članak 'Pesticidi, zakoni i dozvole' za objašnjenje pesticida kategorije). U siječnju 2019. slučajno sam naišao na čovjeka koji je kupio veliki broj velikih paketa otrova Ratimor na mjestu koje definitivno nije bilo ovlašteno za prodaju takvih pesticida. Čini se da je potražnja na Hvaru velika, pa možda i ne čudi što za njih postoji i crno tržište.

Rodenticidi raspoređeni nasumično u celofanske vrećice

Ležerni stavovi prema otrovima.

Otrov za štakore besplatno se dijeli hvarskim otočanima u krhkim spremnicima bez odgovarajućih sigurnosnih uputa i praktičnih mjera zaštite. U prošlosti je tvrtka za implementaciju čak izjavila da ga životinje osim štakora i miševa neće dirati jer je tretiran aromom koja ih odbija. To je bila neistina: neki prijatelji u Pitvama jednog su dana došli kući i pronašli svoje mlade pse mrtve nakon što su pojeli otrov koji su distributeri ostavili na prozorskoj dasci; Jednom sam svjedočio kako mlade mačke jedu otrov u nepristupačnom dvorištu.

Lagane kutije za rodenticide nisu sigurne

Iznenađuje praksa podjele rodenticida kućanstvima na Hvaru, jer propisi koji uređuju program deratizacije u članku 20. izričito navode da se otrovne tvari ne smiju davati krajnjim korisnicima obveznih mjera deratizacije na korištenje bez suzbijanja. (Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije članak 20.)

Primjeri neodgovornog nemara uključuju:

- domaćin u Pitvama baca poluprazne kutije otrova za štakore u vrt koji je bio dostupan svakoj životinji (ili djetetu) u prolazu;

Napola iskorištene kutije s otrovom za štakore odbačene u otvorenom vrtu

- djelatnik iz firme za deratizaciju ležerno razbacuje velike kocke smrtonosnog otrova za štakore oko Centra za tehnički pregled vozila u Vrbanju i po zemljištu pokraj zgrade, gdje klijenti često čekaju sa svojim psima;

Tableta štakorskog otrova na otvorenom terenu pored Centra za tehnički pregled vozila Vrbanj

- ljudi stavljaju vrećice s otrovom oko posjeda, ali ih zaboravljaju ukloniti ili upozoriti na njihovu prisutnost prije dolaska vlasnika i njihovih pasa;

Vrećica otrova za štakore ostavljena ispod kreveta u odsutnosti vlasnika.

Ne samo u Hrvatskoj. Slučajna trovanja mogu se dogoditi bilo gdje. Prijateljica u Austriji doživjela je zastrašujuće iskustvo u restoranu, gdje je njezin pas ispod stola prožvakao plastičnu posudu s ni manje ni više nego tri otrova za štakore; odmah je pružena hitna veterinarska pomoć, ali je vlasnik još mučno čekao mjesec dana dok se nije uvjerilo da nema štetnih učinaka, jer je jedan od tri otrova bio sporog djelovanja.

Promjene se mogu i trebaju napraviti.

1. Otrovi se ne bi trebali smatrati najboljim rješenjem za suzbijanje štetnika. Otrovi imaju značajne nedostatke:

i. njihov učinak na populacije štetočina samo je privremen jer je nemoguće ubiti sva ciljana stvorenja.

ii. česta uporaba izaziva otpor, na primjer stvarajući iznimno velike 'super-štakore';

iii. može se dogoditi kolateralna šteta, trovanje nenamjernih žrtava;

iv. mogu se nelegitimno koristiti protiv stvorenja koja nisu dopuštena zakonom.

2. Treba više kontrolirati distribuciju svih kemijskih otrova, posebno onih koji su otrovni za životinje i ljude.

3. Potencijalno smrtonosni otrovi, uključujući raticide, insekticide i limacide koji se prodaju u supermarketima i trgovinama bilo koje vrste, ne smiju se izlagati na otvorenim policama.

4. Moraju postojati istaknuti znakovi upozorenja koji ističu moguće loše učinke takvih otrova, trenutni zahtjevi za označavanje su neadekvatni.

5. Treba kontrolirati prodaju svih kemijskih otrova, voditi evidenciju o kupcima, njihovoj uporabi i načinu zbrinjavanja ambalaže.

Pronalaženje pozitivnog pristupa

Progutani otrovi uzrokuju nepodnošljivu patnju životinjama, kao i ljudima. Ako je vaš ljubimac otrovan, slučajno ili namjerno, prirodno je da se ljutite i želite da počinitelji budu kažnjeni. Također je prirodno bojati se ponavljanja tragedije. Osveta neće vratiti vašeg ljubimca; vjerojatno neće spriječiti buduća trovanja; to može dovesti do posljedica protiv vas, vaše obitelji, vaše imovine i svih drugih životinja o kojima skrbite.

Pokušajte ostati što mirniji i smislite najpozitivniji način nošenja sa situacijom. Strah i ljutnja su negativne emocije. Negativnost rađa negativnost i može biti štetna za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Svatko se s osobnim tragedijama mora nositi na svoj način. Jedna od mogućih pozitivnih reakcija je sažaljenje prema mračnim trovačima koji nemaju razumijevanja za međuovisnost između nas i svih drugih bića na zemlji. Od osjećaja sažaljenja lakše je krenuti prema potpunom oprostu za zlo učinjeno vama i vašim životinjama. Oprost od srca označava put ka otresanju negativnosti koja inače može otrovati vaš um dugo nakon tragičnog događaja.

Još jedan način da se iskustvu da pozitivna svrha je kampanja za bolju kontrolu nad prodajom i korištenjem svih dostupnih otrova, te za strože zakonske mjere za odvraćanje potencijalnih trovača životinja.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2024.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! O trovanju životinja

Novosti: Ekologija.hr

  • Guardian investigation reveals fossil fuel links of IPCC authors, with experts declaring the body’s conflict of interest policy ‘not fit for purpose’

    On her first day as an expert author on the world’s most important climate reports, Prof Julia Steinberger knew nobody else, so she sat down at a stranger’s table for breakfast.

    “Hi, I’m Julia. I’m from the University of Lausanne,” she said. The man across the table replied: “I’m Mustafa Babiker. I work with Saudi Aramco.”

    Continue reading...

  • Rafael Moreno, whose company has opened demo plant in Brazil, says market is ‘nervous’ as Trump-Xi summit looms

    The head of a mining company hoping to supply the EU with rare earths in two years’ time has said it is “paramount” to end China’s stranglehold on the supply of the raw materials used in everything from cars to wind turbines and military jets.

    As Donald Trump and China’s president, Xi Jinping, prepare to meet on Thursday in their second summit of the year, Rafael Moreno said it was also “imperative” that they do a deal for Beijing to ease up, once again, on its threat to ban exports of rare earths.

    Continue reading...

  • Brigg, Lincolnshire: As my attention turns to drilling next year’s cash crops, I create a disturbance out in the fields

    Sometimes a moment of surprise has years of experience behind it. Last week as I was out in the oilseed rape fields applying a cocktail of microbe food (molasses, humates and fish paste), I had quite a shock when up went a large flock of grey partridges, a covey of 26. Twelve would be considered large, with red-legged partridges only ever appearing in pairs, but I’ve not seen 26 grey here in my lifetime.

    This is testament to our nature‑friendly approach to farming, including this year planting specific margins to encourage sawfly larvae, crickets, weevils and ground beetles. These insects form the entire diet of grey partridges (and yellowhammers) during their first two weeks of life. In addition, rather than just planting overwinter cover crops and “catch” crops to mop up loose nutrients and protect the soil from the elements, I now add millet, the seed of which is a boost for older birds. The idea is to create a mosaic of habitats that connect through the landscape.

    Continue reading...

  • Exclusive: The tax-funded research aims to protect British wildlife from the human-caused climate crisis

    Vaccines for ash trees, skin treatments for newts and gene-edited swallowtail butterflies are among 14 tax-funded projects from the UK’s “invention agency” aiming to accelerate nature’s ability to adapt to the climate crisis.

    The £54m accelerated adaptation programme from the UK’s Advanced Research and Invention Agency (Aria) – a public body that funds high-risk, high-reward tech projects – aims to investigate applications of biotechnology that can speed up wild species’ evolution and help them to adapt to new threats such as global warming and disease.

    Continue reading...

  • Amid record-shattering heatwaves and popular demand for climate action, why are politicians often timid or in denial?

    It was, according to the European Commission president, Ursula von der Leyen, the “summer of truth”. Climate chaos ripped through Europe and the northern hemisphere, sending heat records tumbling, scorching crops in the fields, burning forests, emptying rivers and reservoirs, warping train tracks, melting roads and killing about 35,000 people in Europe alone.

    The EU has estimated the damage at about €180bn, and the full bill is yet to arrive: harvests have been depleted, which will probably raise food price inflation, and expensive repairs to infrastructure have only just begun.

    Continue reading...

  • Much of the UK is still officially in drought after its hottest summer on record, but grasslands are slowly recovering their colour

    The landscapes of southern England and Wales are slowly regaining their colour after this summer’s extreme heat.

    The UK’s hottest summer on record left the south of the country dried out and brown, making the impact of the drought particularly visual.

    Continue reading...

  • After summer’s heatwaves, prepare for winter of storms and heavy rain, with millions of UK homes at risk of flooding

    The accelerating climate crisis and this year’s record-breaking El Niño mean that, although the summer’s heatwaves are still fresh in the memory, households in the UK are already being told to prepare for a potentially destructive winter of storms and heavy rain – leaving millions of homes at risk of flooding.

    Government action is needed to improve flood defences and build reliance on a national and regional level. But with the UK’s flood season just weeks away, the Guardian spoke to experts to find out what action communities and individuals can take to make their neighbourhoods and homes more resilient, from self-closing airbricks to deflated children’s footballs.

    Continue reading...

  • The Canadian government has committed C$25m to try to rescue the caribou in the province – but there is no agreement on how best to save the keystone species

    The caribou of Quebec are at breaking point. The province, home to 15% of Canada’s population of woodland caribou, has seen numbers crash to about half of what they were a decade ago. For years, local First Nations people, researchers and environmental groups have criticised the provincial government’s lack of action on protecting caribou, an animal considered a keystone species by Indigenous peoples.

    A recently announced agreement between the federal and Quebec governments has raised hopes that the province will finally be compelled to release a protection strategy. The federal government has committed C$25m (£13m) to the province for caribou over five years, with an additional C$15m for the First Nations communities on whose land the herds live.

    Continue reading...

  • Intensified by this year’s super El Niño, fires in Borneo and Sumatra are emitting toxic air for swathes of the population in Indonesia and its neighbours

    For months, parts of Indonesia’s Borneo and Sumatra islands have been ablaze. The fires are sometimes lit illegally as a cheap way to clear land for plantations of oil palm, of which Indonesia is the world’s largest producer.

    So prevalent is the technique that it even has a special term: slash and burn.

    Continue reading...

  • People are increasingly crossing paths with the wild animals as homes ring the outskirts of forests, sparking a new era of coexistence

    Every year, as summer draws to a close and fall begins, California’s bears get hungry.

    Black bears have long roamed the state, hunting for acorns, ants and pine nuts by the bucketload to pack on calories before hibernation. But increasingly, for every berry and root, there’s an even greater temptation: our trash and the detritus of human existence.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com