O trovanju životinja

Objavljeno u Ljubimci

Što učiniti ako vaš ljubimac proguta otrovnu tvar ili ako naiđete na mrtve životinje i posumnjate na trovanje kao uzrok.

 Hitne korake koje treba poduzeti:

1. Ako je životinja još uvijek živa, treba joj hitno pružiti veterinarsku pomoć. ako je moguće. Izbjegavajte rukovanje životinjom ili bilo kojim materijalom za koji se sumnja da je otrovan golim rukama.

2. Ako je životinja mrtva, tijelo treba pažljivo ukloniti. Ako želite utvrditi uzrok smrti ili sigurno zbrinjavanje, odnesite ga veterinaru.

3. Potražite tragove otrova. Ako ih pronađete, stavite ih u posudu bez da ih dodirujete golim rukama. To bi moglo pomoći veterinaru da identificira korištenu tvar. Sav preostali otrov treba ukloniti kako bi se izbjegle daljnje ozljede neciljanih životinja.

4. Zabilježite što više detalja situacije, posebno kako je životinja mogla biti otrovana te gdje i kada se trovanje dogodilo. Informaciju treba dostaviti veterinaru, također objaviti na platformama društvenih medija na internetu, kako bi se vlasnici životinja upozorili na opasnost u tom području.

Onda:

Zakon o zaštiti životinja je jasan. Osim u slučajevima dopuštenim zakonom u najboljem interesu životinja, protivzakonito je ubijati životinje ili im na bilo koji način nanositi ozljede ili bol (DIO DRUGI OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 5. (1 ) Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona.)

Ako odlučite poduzeti mjere protiv počinitelja ili osumnjičenih počinitelja, morat ćete:

1. Prijavite trovanje policiji, veterinaru i državnim inspektore s svim pojedinostima o vremenu i mjestu.

2. Dostavite dokaz da je otrov uzrok smrti: potrebna je obdukcija tijela i to preko veterinara.

3. Procedura je sljedeća: prije svega, potrebno od Suda zatražiti obdukciju preko veterinara radi osiguranja dokaza. Zahtjev za provođenje dokaza podnosi se prije pokretanja posupka i to treba Sud prihvatiti kao valjani dokaz. Nalaz veterinara onda se prilaže u postupku kao dokaz uz odvjetnikov podnesak.

4. Ovakvi slučajevi se obično prikazuju kao "protiv nepoznatih počinitelja". Ako imate dokaze koji inkriminiraju određene osobe, oni mogu biti imenovani kao osumnjičenici.

Odvažite prednosti i nedostatke. Ima više 'protiv' nego 'za'. Pravni postupak će vjerojatno trajati dugo. Pojedinci ili skupine koje pokreću slučaj moraju tome posvetiti puno vremena i resursa. Svi dokazi i mogući dokazi moraju biti prikupljeni vrlo precizno i ​​točno, uključujući policijska i veterinarska izvješća, iskaze svjedoka i sve popratne dokaze. Kompetentni odvjetnik mora sve to pripremiti u dosljednom pravnom obliku za podnošenje sudu.

Čovjek bi se nadao da bi uspješna radnja koja rezultira kaznom prema zakonu mogla djelovati kao sredstvo odvraćanja za druge. No, takvih uspješnih slučajeva u Hrvatskoj do sada je bilo vrlo malo. Kazne propisane zakonom ionako se općenito smatraju preblagima. Udruga Prijatelji životinja još je 2012. predložila da se osnuje posebna policija za zaštitu životinja koja bi brže i hitnije postupala protiv ljudi koji krše zakon o zaštiti životinja. Udruga je nedavno, u lipnju 2023., lobirala kod Ministarstva pravosuđa za izmjene Kaznenog zakona kako bi se kazne za okrutnost prema životinjama učinile učinkovitijim, a u rujnu 2023. više zahtjeva su podnijele druge udruge za zaštitu životinja

Zašto se životinje truju?

Otrovi se naširoko koriste za kontrolu 'štetočina' svih vrsta. Štakori, miševi i puževi puževi uobičajene su (legalne) mete, no na Hvaru je uobičajena praksa da lovci po okolišu razbacuju otrove kako bi ubili kune i druge divlje životinje koje bi mogle oštetiti pernatu divljač i njihova gnijezda. (Napomena: kuna zlatica je strogo zaštićena vrsta, ali se otrov ostavlja na otvorenim prostorima.)

Rodenticidi koji se često koriste u Hrvatskoj uključuju proizvode na bazi aktivnih sastojaka Brodifakoum i Bromadiolon, koji su sada zabranjeni u EU kao 'sredstva za zaštitu bilja', ali su i dalje dopušteni kao biocidi, barem zasad.

Piktogrami za Brodifakoum i Bromadiolon

Aluminijev fosfid još je jedna smrtonosna tvar koja se koristi u otrovima za štakore, kao iu insekticidima, akaricidima i kao fumiganti. Najčešće korišteni limacid na Hvaru je Pužomor čija je djelatna tvar metaldehid. Vrlo je otrovan, ne samo za puževe i puževe, već i za životinje i ljude.

U praksi zabrane nemaju puno značenja. Na primjer, rodenticidi Ratimor zabranjeni su kao 'sredstva za zaštitu bilja' u srpnju 2013., a nešto kasnije isključeni su s popisa dopuštenih biocida Ministarstva zdravlja (pogledajte naš članak 'Pesticidi, zakoni i dozvole' za objašnjenje pesticida kategorije). U siječnju 2019. slučajno sam naišao na čovjeka koji je kupio veliki broj velikih paketa otrova Ratimor na mjestu koje definitivno nije bilo ovlašteno za prodaju takvih pesticida. Čini se da je potražnja na Hvaru velika, pa možda i ne čudi što za njih postoji i crno tržište.

Rodenticidi raspoređeni nasumično u celofanske vrećice

Ležerni stavovi prema otrovima.

Otrov za štakore besplatno se dijeli hvarskim otočanima u krhkim spremnicima bez odgovarajućih sigurnosnih uputa i praktičnih mjera zaštite. U prošlosti je tvrtka za implementaciju čak izjavila da ga životinje osim štakora i miševa neće dirati jer je tretiran aromom koja ih odbija. To je bila neistina: neki prijatelji u Pitvama jednog su dana došli kući i pronašli svoje mlade pse mrtve nakon što su pojeli otrov koji su distributeri ostavili na prozorskoj dasci; Jednom sam svjedočio kako mlade mačke jedu otrov u nepristupačnom dvorištu.

Lagane kutije za rodenticide nisu sigurne

Iznenađuje praksa podjele rodenticida kućanstvima na Hvaru, jer propisi koji uređuju program deratizacije u članku 20. izričito navode da se otrovne tvari ne smiju davati krajnjim korisnicima obveznih mjera deratizacije na korištenje bez suzbijanja. (Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije članak 20.)

Primjeri neodgovornog nemara uključuju:

- domaćin u Pitvama baca poluprazne kutije otrova za štakore u vrt koji je bio dostupan svakoj životinji (ili djetetu) u prolazu;

Napola iskorištene kutije s otrovom za štakore odbačene u otvorenom vrtu

- djelatnik iz firme za deratizaciju ležerno razbacuje velike kocke smrtonosnog otrova za štakore oko Centra za tehnički pregled vozila u Vrbanju i po zemljištu pokraj zgrade, gdje klijenti često čekaju sa svojim psima;

Tableta štakorskog otrova na otvorenom terenu pored Centra za tehnički pregled vozila Vrbanj

- ljudi stavljaju vrećice s otrovom oko posjeda, ali ih zaboravljaju ukloniti ili upozoriti na njihovu prisutnost prije dolaska vlasnika i njihovih pasa;

Vrećica otrova za štakore ostavljena ispod kreveta u odsutnosti vlasnika.

Ne samo u Hrvatskoj. Slučajna trovanja mogu se dogoditi bilo gdje. Prijateljica u Austriji doživjela je zastrašujuće iskustvo u restoranu, gdje je njezin pas ispod stola prožvakao plastičnu posudu s ni manje ni više nego tri otrova za štakore; odmah je pružena hitna veterinarska pomoć, ali je vlasnik još mučno čekao mjesec dana dok se nije uvjerilo da nema štetnih učinaka, jer je jedan od tri otrova bio sporog djelovanja.

Promjene se mogu i trebaju napraviti.

1. Otrovi se ne bi trebali smatrati najboljim rješenjem za suzbijanje štetnika. Otrovi imaju značajne nedostatke:

i. njihov učinak na populacije štetočina samo je privremen jer je nemoguće ubiti sva ciljana stvorenja.

ii. česta uporaba izaziva otpor, na primjer stvarajući iznimno velike 'super-štakore';

iii. može se dogoditi kolateralna šteta, trovanje nenamjernih žrtava;

iv. mogu se nelegitimno koristiti protiv stvorenja koja nisu dopuštena zakonom.

2. Treba više kontrolirati distribuciju svih kemijskih otrova, posebno onih koji su otrovni za životinje i ljude.

3. Potencijalno smrtonosni otrovi, uključujući raticide, insekticide i limacide koji se prodaju u supermarketima i trgovinama bilo koje vrste, ne smiju se izlagati na otvorenim policama.

4. Moraju postojati istaknuti znakovi upozorenja koji ističu moguće loše učinke takvih otrova, trenutni zahtjevi za označavanje su neadekvatni.

5. Treba kontrolirati prodaju svih kemijskih otrova, voditi evidenciju o kupcima, njihovoj uporabi i načinu zbrinjavanja ambalaže.

Pronalaženje pozitivnog pristupa

Progutani otrovi uzrokuju nepodnošljivu patnju životinjama, kao i ljudima. Ako je vaš ljubimac otrovan, slučajno ili namjerno, prirodno je da se ljutite i želite da počinitelji budu kažnjeni. Također je prirodno bojati se ponavljanja tragedije. Osveta neće vratiti vašeg ljubimca; vjerojatno neće spriječiti buduća trovanja; to može dovesti do posljedica protiv vas, vaše obitelji, vaše imovine i svih drugih životinja o kojima skrbite.

Pokušajte ostati što mirniji i smislite najpozitivniji način nošenja sa situacijom. Strah i ljutnja su negativne emocije. Negativnost rađa negativnost i može biti štetna za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Svatko se s osobnim tragedijama mora nositi na svoj način. Jedna od mogućih pozitivnih reakcija je sažaljenje prema mračnim trovačima koji nemaju razumijevanja za međuovisnost između nas i svih drugih bića na zemlji. Od osjećaja sažaljenja lakše je krenuti prema potpunom oprostu za zlo učinjeno vama i vašim životinjama. Oprost od srca označava put ka otresanju negativnosti koja inače može otrovati vaš um dugo nakon tragičnog događaja.

Još jedan način da se iskustvu da pozitivna svrha je kampanja za bolju kontrolu nad prodajom i korištenjem svih dostupnih otrova, te za strože zakonske mjere za odvraćanje potencijalnih trovača životinja.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2024.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! O trovanju životinja

Novosti: Ekologija.hr

  • Four-year study warns destabilised marine food webs could jeopardise food security by 2050

    Warming seas around the UK and the wider north-east Atlantic could destabilise marine food webs, weaken ocean health and jeopardise food security by 2050, according to a four-year study.

    Scientists who projected the impact of climate breakdown on four key groups of marine life crucial to maintaining ocean ecosystems in the region said their results challenged assumptions that in middle latitudes, such as the UK, marine biodiversity was likely to increase across the board.

    Continue reading...

  • With parts of region served by company in severe drought still, regulators give it six weeks to come up with action plan

    Repeated failures by South West Water to tackle leaks are putting customers at higher risks of losing water supplies as parts of the region remain in severe drought, regulators have said.

    In a warning to the privatised company that serves 1.8 million people across the south-west of England, the regulators said it had been failing to meet targets to reduce leaks and repair burst pipes for seven years.

    Continue reading...

  • A stricken container ship shed tonnes of tiny pellets called nurdles on the west coast. Five years on, locals are counting the cost to marine life and livelihoods

    On the beach in Pamunugama, on Sri Lanka’s west coast, women in uniform work under the scorching sun. They sift through rubbish washed ashore, searching among the usual litter for something much smaller: tiny plastic pellets.

    Five years ago, in May 2021, this same beach was swamped with pellets as smoke rose over the Indian Ocean.

    Continue reading...

  • Events that deliver about half of global rainfall are getting shorter but more intense, with wide-ranging implications

    The world’s wettest rainstorms produce about half of the global annual rainfall. Now a study shows that these intense downpours have become shorter in duration and fewer in number, compressing the same amount of rain into quicker and more extreme events, with implications for flood and drought risk.

    Chiyuan Miao and colleagues from Beijing Normal University in China analysed daily measurements between 1980 and 2022 from more than 19,000 rain gauges around the world. They found that an average of about half of the world’s rainfall fell during about nine multi-day storms, delivered over a cumulative time of about 28 days.

    Continue reading...

  • We were promised a panacea for the climate crisis and a way to save our food system. So why is nobody firing up the chicken vats? I went to find out

    On 5 August 2013, a man and a woman ate a burger. Not just any burger: a world-historic burger, made from cattle cells grown in a laboratory by Mark Post, a professor of vascular physiology at Maastricht University in the Netherlands. The burger had taken two years to produce and cost €250,000 (about £210,000 at the time), money furnished by the Google co-founder Sergey Brin. Now it was being tasted in public for the first time at Riverside Studios in London, at an event attended by 200 members of the press and livestreamed to thousands.

    To make this particular burger, Post had extracted stem cells from the shoulder muscle of a living cow, then cultivated them in plastic containers filled with a nutrient-rich supplement called foetal bovine serum, which is derived from cow foetuses. The cells eventually became 20,000 strands of tissue, which in turn became a single 140g patty. Post believed that beef produced this way had the potential to dramatically reduce greenhouse-gas emissions and slow the climate crisis. Raising cattle for consumption requires massive amounts of land and water – and massive amounts of feed grown at a high environmental cost. He projected that global demand for meat would soon outstrip our ability to produce it the old-fashioned way, at which point our food systems would become unsustainable. But that didn’t have to mean a mass recalibration of our consumption habits or a global shift away from red meat. Post and his team had found another way.

    Continue reading...

  • Liverpool: Their summer flowers provide the name and the fame, but this species is arguably at its best now

    Beech mast crunches underfoot, and the occasional conker catches the sunlight, tiny beacons leading me to Camp Hill, south Liverpool, with its distant views over the Mersey estuary. Goldfinches erupt from desiccated knapweed, and a flock of pink-footed geese fly overhead. For once, the birds are not my goal, but a tree: the tulip tree (Liriodendron tulipifera).

    Every autumn, the Camp Hill tulip tree flaunts its flamboyant presence: the Lady Gaga of the parkland. Named because its flowers resemble a tulip flower, and its leaves a tulip silhouette, few can resist its tulle lace canopy of butter-gold leaves. The luminescence is enhanced by the sheen of its leaf cuticles, and the fissured trunk adds yet more sensory impact. Yet this year there is a strangeness: instead of the golden monotone you would expect of this moment, there is a messy mix of different shades. Might the summer drought have disrupted the pigment battle between anthocyanins and carotenoids?

    Continue reading...

  • Ministers urged to go further than proposed cut to 110 decibels to ease acute stress on birds and other animals

    Campaigners are calling on the UK government to protect the welfare of wild animals by cutting the maximum noise level of fireworks sold to the public from 120 to 90 decibels.

    The Center for Wild Animal Welfare (CWAW) has said lowering the limit to 90dB – which is about one-eighth of the loudness of 120dB – would help to protect millions of wild animals from acute stress by reducing the area over which a firework disturbs surrounding wildlife.

    Continue reading...

  • The BLVD is home to 250 enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums and a performing arts centre

    Passing through the Mojave desert on State Route 14, going by landscapes Hollywood uses to represent alien planets, a driver might not expect to find a walkable, tree-lined boulevard.

    But there are nine beautiful, leafy blocks on West Lancaster Boulevard, a piece of what used to be Highway 14. They were redeveloped as part of a mixed-use urban streetscape in the city of Lancaster, California in 2010.

    The BLVD, as it’s been rebranded, is home to 250 public and private enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums, a performing arts centre and a public library. City Hall is just a block south.

    The city invested $11.5m (£8.5m) to transform a busy thoroughfare into an inviting public space. The three lanes in the centre of the former five-lane road were replaced by a series of tree-lined ramblas – Spanish for “avenue” and “watercourse,” because dry stream beds served as streets in early cities.

    The redesign was planned and funded by the city of redevelopment agency. Within four years of completion, it had generated more than $270m in economic output, attracted $130m in investment, created hundreds of jobs and prompted the building or renovation of hundreds of housing units, according to the city.

    The revitalisation has also created more intangible benefits, residents say.. The city centre the feels like a gathering space, they said — somewhere where they can feel like part of a community.

    Continue reading...

  • We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

  • With globe-spanning artists – including Charlotte Church doing angry electropop – the Flow project is hoping to make an impact at this month’s Cop31

    Amid tense and long-winded negotiations, and with the future of the planet at stake, emotions can often run high at Cop climate summits. But last year, when the annual conference arrived in Brazil, one UN official was unexpectedly moved to tears by five women singing about the power of water.

    “She gave me a massive hug after the event and said, ‘We need to bring music into Cop,’” says Nikita Llerena, the project manager for Flow, a music collective that’s hoping to bring art to the centre of the climate movement. What started as a handful of musicians meeting over Zoom last year has grown into a full-length album that unites female artists from around the world, including Charlotte Church, Maxine Peake and Nadine Shah. This month, members of the collective will return for Cop31, in Turkey, where they have been promoted to a slot at Global Cultural Action’s opening event.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com