O trovanju životinja

Objavljeno u Ljubimci

Što učiniti ako vaš ljubimac proguta otrovnu tvar ili ako naiđete na mrtve životinje i posumnjate na trovanje kao uzrok.

 Hitne korake koje treba poduzeti:

1. Ako je životinja još uvijek živa, treba joj hitno pružiti veterinarsku pomoć. ako je moguće. Izbjegavajte rukovanje životinjom ili bilo kojim materijalom za koji se sumnja da je otrovan golim rukama.

2. Ako je životinja mrtva, tijelo treba pažljivo ukloniti. Ako želite utvrditi uzrok smrti ili sigurno zbrinjavanje, odnesite ga veterinaru.

3. Potražite tragove otrova. Ako ih pronađete, stavite ih u posudu bez da ih dodirujete golim rukama. To bi moglo pomoći veterinaru da identificira korištenu tvar. Sav preostali otrov treba ukloniti kako bi se izbjegle daljnje ozljede neciljanih životinja.

4. Zabilježite što više detalja situacije, posebno kako je životinja mogla biti otrovana te gdje i kada se trovanje dogodilo. Informaciju treba dostaviti veterinaru, također objaviti na platformama društvenih medija na internetu, kako bi se vlasnici životinja upozorili na opasnost u tom području.

Onda:

Zakon o zaštiti životinja je jasan. Osim u slučajevima dopuštenim zakonom u najboljem interesu životinja, protivzakonito je ubijati životinje ili im na bilo koji način nanositi ozljede ili bol (DIO DRUGI OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 5. (1 ) Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona.)

Ako odlučite poduzeti mjere protiv počinitelja ili osumnjičenih počinitelja, morat ćete:

1. Prijavite trovanje policiji, veterinaru i državnim inspektore s svim pojedinostima o vremenu i mjestu.

2. Dostavite dokaz da je otrov uzrok smrti: potrebna je obdukcija tijela i to preko veterinara.

3. Procedura je sljedeća: prije svega, potrebno od Suda zatražiti obdukciju preko veterinara radi osiguranja dokaza. Zahtjev za provođenje dokaza podnosi se prije pokretanja posupka i to treba Sud prihvatiti kao valjani dokaz. Nalaz veterinara onda se prilaže u postupku kao dokaz uz odvjetnikov podnesak.

4. Ovakvi slučajevi se obično prikazuju kao "protiv nepoznatih počinitelja". Ako imate dokaze koji inkriminiraju određene osobe, oni mogu biti imenovani kao osumnjičenici.

Odvažite prednosti i nedostatke. Ima više 'protiv' nego 'za'. Pravni postupak će vjerojatno trajati dugo. Pojedinci ili skupine koje pokreću slučaj moraju tome posvetiti puno vremena i resursa. Svi dokazi i mogući dokazi moraju biti prikupljeni vrlo precizno i ​​točno, uključujući policijska i veterinarska izvješća, iskaze svjedoka i sve popratne dokaze. Kompetentni odvjetnik mora sve to pripremiti u dosljednom pravnom obliku za podnošenje sudu.

Čovjek bi se nadao da bi uspješna radnja koja rezultira kaznom prema zakonu mogla djelovati kao sredstvo odvraćanja za druge. No, takvih uspješnih slučajeva u Hrvatskoj do sada je bilo vrlo malo. Kazne propisane zakonom ionako se općenito smatraju preblagima. Udruga Prijatelji životinja još je 2012. predložila da se osnuje posebna policija za zaštitu životinja koja bi brže i hitnije postupala protiv ljudi koji krše zakon o zaštiti životinja. Udruga je nedavno, u lipnju 2023., lobirala kod Ministarstva pravosuđa za izmjene Kaznenog zakona kako bi se kazne za okrutnost prema životinjama učinile učinkovitijim, a u rujnu 2023. više zahtjeva su podnijele druge udruge za zaštitu životinja

Zašto se životinje truju?

Otrovi se naširoko koriste za kontrolu 'štetočina' svih vrsta. Štakori, miševi i puževi puževi uobičajene su (legalne) mete, no na Hvaru je uobičajena praksa da lovci po okolišu razbacuju otrove kako bi ubili kune i druge divlje životinje koje bi mogle oštetiti pernatu divljač i njihova gnijezda. (Napomena: kuna zlatica je strogo zaštićena vrsta, ali se otrov ostavlja na otvorenim prostorima.)

Rodenticidi koji se često koriste u Hrvatskoj uključuju proizvode na bazi aktivnih sastojaka Brodifakoum i Bromadiolon, koji su sada zabranjeni u EU kao 'sredstva za zaštitu bilja', ali su i dalje dopušteni kao biocidi, barem zasad.

Piktogrami za Brodifakoum i Bromadiolon

Aluminijev fosfid još je jedna smrtonosna tvar koja se koristi u otrovima za štakore, kao iu insekticidima, akaricidima i kao fumiganti. Najčešće korišteni limacid na Hvaru je Pužomor čija je djelatna tvar metaldehid. Vrlo je otrovan, ne samo za puževe i puževe, već i za životinje i ljude.

U praksi zabrane nemaju puno značenja. Na primjer, rodenticidi Ratimor zabranjeni su kao 'sredstva za zaštitu bilja' u srpnju 2013., a nešto kasnije isključeni su s popisa dopuštenih biocida Ministarstva zdravlja (pogledajte naš članak 'Pesticidi, zakoni i dozvole' za objašnjenje pesticida kategorije). U siječnju 2019. slučajno sam naišao na čovjeka koji je kupio veliki broj velikih paketa otrova Ratimor na mjestu koje definitivno nije bilo ovlašteno za prodaju takvih pesticida. Čini se da je potražnja na Hvaru velika, pa možda i ne čudi što za njih postoji i crno tržište.

Rodenticidi raspoređeni nasumično u celofanske vrećice

Ležerni stavovi prema otrovima.

Otrov za štakore besplatno se dijeli hvarskim otočanima u krhkim spremnicima bez odgovarajućih sigurnosnih uputa i praktičnih mjera zaštite. U prošlosti je tvrtka za implementaciju čak izjavila da ga životinje osim štakora i miševa neće dirati jer je tretiran aromom koja ih odbija. To je bila neistina: neki prijatelji u Pitvama jednog su dana došli kući i pronašli svoje mlade pse mrtve nakon što su pojeli otrov koji su distributeri ostavili na prozorskoj dasci; Jednom sam svjedočio kako mlade mačke jedu otrov u nepristupačnom dvorištu.

Lagane kutije za rodenticide nisu sigurne

Iznenađuje praksa podjele rodenticida kućanstvima na Hvaru, jer propisi koji uređuju program deratizacije u članku 20. izričito navode da se otrovne tvari ne smiju davati krajnjim korisnicima obveznih mjera deratizacije na korištenje bez suzbijanja. (Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije članak 20.)

Primjeri neodgovornog nemara uključuju:

- domaćin u Pitvama baca poluprazne kutije otrova za štakore u vrt koji je bio dostupan svakoj životinji (ili djetetu) u prolazu;

Napola iskorištene kutije s otrovom za štakore odbačene u otvorenom vrtu

- djelatnik iz firme za deratizaciju ležerno razbacuje velike kocke smrtonosnog otrova za štakore oko Centra za tehnički pregled vozila u Vrbanju i po zemljištu pokraj zgrade, gdje klijenti često čekaju sa svojim psima;

Tableta štakorskog otrova na otvorenom terenu pored Centra za tehnički pregled vozila Vrbanj

- ljudi stavljaju vrećice s otrovom oko posjeda, ali ih zaboravljaju ukloniti ili upozoriti na njihovu prisutnost prije dolaska vlasnika i njihovih pasa;

Vrećica otrova za štakore ostavljena ispod kreveta u odsutnosti vlasnika.

Ne samo u Hrvatskoj. Slučajna trovanja mogu se dogoditi bilo gdje. Prijateljica u Austriji doživjela je zastrašujuće iskustvo u restoranu, gdje je njezin pas ispod stola prožvakao plastičnu posudu s ni manje ni više nego tri otrova za štakore; odmah je pružena hitna veterinarska pomoć, ali je vlasnik još mučno čekao mjesec dana dok se nije uvjerilo da nema štetnih učinaka, jer je jedan od tri otrova bio sporog djelovanja.

Promjene se mogu i trebaju napraviti.

1. Otrovi se ne bi trebali smatrati najboljim rješenjem za suzbijanje štetnika. Otrovi imaju značajne nedostatke:

i. njihov učinak na populacije štetočina samo je privremen jer je nemoguće ubiti sva ciljana stvorenja.

ii. česta uporaba izaziva otpor, na primjer stvarajući iznimno velike 'super-štakore';

iii. može se dogoditi kolateralna šteta, trovanje nenamjernih žrtava;

iv. mogu se nelegitimno koristiti protiv stvorenja koja nisu dopuštena zakonom.

2. Treba više kontrolirati distribuciju svih kemijskih otrova, posebno onih koji su otrovni za životinje i ljude.

3. Potencijalno smrtonosni otrovi, uključujući raticide, insekticide i limacide koji se prodaju u supermarketima i trgovinama bilo koje vrste, ne smiju se izlagati na otvorenim policama.

4. Moraju postojati istaknuti znakovi upozorenja koji ističu moguće loše učinke takvih otrova, trenutni zahtjevi za označavanje su neadekvatni.

5. Treba kontrolirati prodaju svih kemijskih otrova, voditi evidenciju o kupcima, njihovoj uporabi i načinu zbrinjavanja ambalaže.

Pronalaženje pozitivnog pristupa

Progutani otrovi uzrokuju nepodnošljivu patnju životinjama, kao i ljudima. Ako je vaš ljubimac otrovan, slučajno ili namjerno, prirodno je da se ljutite i želite da počinitelji budu kažnjeni. Također je prirodno bojati se ponavljanja tragedije. Osveta neće vratiti vašeg ljubimca; vjerojatno neće spriječiti buduća trovanja; to može dovesti do posljedica protiv vas, vaše obitelji, vaše imovine i svih drugih životinja o kojima skrbite.

Pokušajte ostati što mirniji i smislite najpozitivniji način nošenja sa situacijom. Strah i ljutnja su negativne emocije. Negativnost rađa negativnost i može biti štetna za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Svatko se s osobnim tragedijama mora nositi na svoj način. Jedna od mogućih pozitivnih reakcija je sažaljenje prema mračnim trovačima koji nemaju razumijevanja za međuovisnost između nas i svih drugih bića na zemlji. Od osjećaja sažaljenja lakše je krenuti prema potpunom oprostu za zlo učinjeno vama i vašim životinjama. Oprost od srca označava put ka otresanju negativnosti koja inače može otrovati vaš um dugo nakon tragičnog događaja.

Još jedan način da se iskustvu da pozitivna svrha je kampanja za bolju kontrolu nad prodajom i korištenjem svih dostupnih otrova, te za strože zakonske mjere za odvraćanje potencijalnih trovača životinja.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2024.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! O trovanju životinja

Novosti: Ekologija.hr

  • Ministers urged to go further than proposed cut to 110 decibels to ease acute stress on birds and others animals

    Campaigners are calling on the UK government to protect the welfare of wild animals by cutting the maximum noise level of fireworks sold to the public from 120 to 90 decibels.

    The Center for Wild Animal Welfare (CWAW) has said lowering the limit to 90dB – which is about one-eighth of the loudness of 120dB – would help to protect millions of wild animals from acute stress by reducing the area over which a firework disturbs surrounding wildlife.

    Continue reading...

  • British Veterinary Association president tells MPs surge in cases putting farmers under severe pressure and stress

    The worst bluetongue season on record has been a major animal welfare crisis in Great Britain, MPs have been told, putting farmers under “severe emotional stress”.

    Bluetongue, a viral disease that affects sheep, cattle and goats, can cause fever, lesions, stillbirths and death. The tongue may go blue and protrude from the mouth.

    Continue reading...

  • Researchers find the birds’ guano feeds algal blooms that absorb significantly more solar energy

    Penguin poo is making the Antarctic snow melt faster, a study shows. As temperatures rise, penguins are waddling closer to the south pole, with potential for this previously unrecognised phenomenon to affect a wider area.

    Snow algae are tiny single-celled plants that make a home in some of the coldest places on Earth. When nutrients are scarce, the algae produces red pigments to protect itself from the sun and slow growth.

    Continue reading...

  • Farmers in Gurez store their harvests underground to last the Himalayan winter. As the practice fades, local varieties and handed-down skills are disappearing too

    Hajra Begum rolls a potato in her hands, checking its skin for cuts, soft spots and signs of rot. After a day harvesting in her family’s field in Chorwan, a remote mountain village in Gurez, Indian-administered Kashmir, she is sorting the crop for winter storage. Some of the potatoes will feed her family through the cold months; others will be saved for planting in spring.

    “It should be perfect for planting,” she says. “If you keep a bad potato, you will waste the whole next year.”

    Continue reading...

  • Frome, Somerset: Dippers and fritillaries and pink campion … there is a deep satisfaction in accumulating associations with a regular haunt

    Enchantment surely fills the eyes of first-time visitors who come upon this little stone bridge over the stream. Do they marvel at the judgment of hands in building, wedding rock with rock, face against face? Do they arrive on a brighter morning than this, one on which sunbeams chase each other under the arch and cast sparkling reflections of water on the underside? Does their pulse quicken watching the brook breaking out of its tunnel and skittering over the pebbled bed, hastening through even in times of sluggish drought?

    Me? I see a bird that isn’t there.

    Continue reading...

  • Guardian and Mongabay reveal approaches to officials and MPs on behalf of Vantara zoo ahead of UK-chaired Cites meeting on endangered animal imports

    British government ministers were told not to engage formally with Vantara, the controversial mega-zoo run by the Indian billionaire Anant Ambani, after lobbying efforts by the private animal sanctuary in the run-up to a UK-chaired meeting on the trade in endangered species, according to documents.

    This week, the UK heads a 32-country committee meeting in Geneva of Cites, the United Nations body that regulates trade in endangered species. The meeting will examine how India has responded to compliance concerns about imports of endangered animals.

    Continue reading...

  • Cop30 host sets out steps to break link with coal, oil and gas as it aims to move focus from negotiating to implementing

    All countries can start to break their dependence on fossil fuels now without needing to wait for new technologies or economic changes, Brazil’s government has said ahead of a global climate summit.

    Brazil, the host of last year’s UN climate conference, set out the world’s first global “roadmap” for phasing out fossil fuels on Tuesday, showing that countries could boost their economies and pull people out of poverty while breaking the link with coal, oil and gas.

    Continue reading...

  • We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

  • With globe-spanning artists – including Charlotte Church doing angry electropop – the Flow project is hoping to make an impact at this month’s Cop31

    Amid tense and long-winded negotiations, and with the future of the planet at stake, emotions can often run high at Cop climate summits. But last year, when the annual conference arrived in Brazil, one UN official was unexpectedly moved to tears by five women singing about the power of water.

    “She gave me a massive hug after the event and said, ‘We need to bring music into Cop,’” says Nikita Llerena, the project manager for Flow, a music collective that’s hoping to bring art to the centre of the climate movement. What started as a handful of musicians meeting over Zoom last year has grown into a full-length album that unites female artists from around the world, including Charlotte Church, Maxine Peake and Nadine Shah. This month, members of the collective will return for Cop31, in Turkey, where they have been promoted to a slot at Global Cultural Action’s opening event.

    Continue reading...

  • Scientist Adalberto Luis Val’s pioneering research on the tambaqui fish is revealing the effect of climate disruption in Brazil, with global implications for biodiversity and food security

    As a boy in rural São Paulo, Adalberto Luis Val used to stare into the lake where his father took him fishing and wonder how all those creatures swimming below stayed alive. One day, he netted a few, put them in a jar, and brought them home to observe. The next morning, they were all dead. Val was devastated but intrigued.

    “I needed to know how fish are able to live,” he says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com