Mali konj, ljubimac u Svirčima

Objavljeno u Ljubimci

Tovar je od pamtivijeka zaštitni znak Dalmacije, a težacima je najčešće služio kao tegleća životinja

Veronika, njen otac Stipe i Sale-Tomica Veronika, njen otac Stipe i Sale-Tomica Foto: Vivian Grisogono

Domaći ljudi bi se s tom milom životinjom s vremenom povezali do krajnjih granica, baš kao i obitelj Stipe Milatića iz Svirača na otoku Hvaru sa svojim konjem zanimljivog imena 'Sale Tomica'. I oni su ga gotovo dva desetljeća koristili za tu istu namjenu, međutim, sada je star čak 33 godine i slab na nogama, valjalo mu je srediti kopita, pa ga eto spasiše ljudi iz Sinjske krajine.

Sale Tomica, Veronika i Stipe Milatić. Foto: Vivian Grisogono

▪ Oždrijebio se 1988. godine, a ja sam ga kupio samo jedno ljeto kasnije kada sam se nešto s poslom našao u Bosanskoj Gradišci. Bio mi je veoma interesantan, jer kod nas tada nije bilo male ždrijebadi. Roditelji su ga jedno vrijeme koristili u poljoprivredi, a dobro je nosio i drva. Sada je već više od 10 godina u mirovini, ne radi ništa, nego je naprosto postao naš 'kućni ljubimac'. Međutim, zadnjih godina ima poneki problem sa zdravljem, a baš nedavno su ga spasili Bartol Župić i Šime Ivković iz Sinja, oni su mu napokon uredili kopita – veli Stipe.

Bartol Župić i Šime Ivković. Foto iz obiteljske arhive

Četveronožni ljubimac Milatićevih u Bosni se zvao 'Sale', ali su mu oni onda pridodali i domaće ime 'Tomica', tako da zapravo ima dva imena. Nedavno ga mučio zatvor pa su to cjelonoćnom intervencijom uspješno riješili veterinar Prosper Vlahović i njegova kolegica iz Staroga Grada - Farosa. A onda je barba Ivan Ćapeta iz Dicma bio kod njih i vidio da mu već godinama nisu uređena kopita te da ga to ometa u hodu. Budući da na škoju nema ni potkivača, ni potrebnog alata, poslao im je Župića i Ivkovića da dođu u Svirče i to obave po zanatu.

Kopito Saleta Tomice. Foto iz obiteljske arhive

▪ Ma, možete misliti ljudi su ovamo stigli na motociklu iz Sinja. Veliki su zaljubljenici u konje, valjda nešto iz hobija rade i oko tamošnje ergele. Donijeli su sa sobom sve što treba te 'Saletu Tomici' uredili kopita, oni su ga zapravo spasili, jer od tada puno bolje hoda. A i ne ide tako daleko od kuće, samo jednom stazicom na kojoj nema uporabe pesticida, ni herbicida. Dobro ga hranim, kupujem mu posebnu hranu u mlinu 'Pukanić' u Velikoj Gorici, a najbolju mekanu travicu u Jaskoj. Okružen je maksimalnom pažnjom mojih ukućana, vole ga ama baš svi – majka Katarina, supruga Tanja, djeca Matej, Katarina i Veronika, te sestra Lucija, pa vjerujem da će živjeti još dugo – dodaje naš sugovornik.

Škoj bez mula i tovara

A njegova majka zna da je prije gotovo svaka kuća u selu imala mula i tovara te po nekoliko koza. Sada tih životinja praktično nema, pogotovo teglećih, svugdje su probijeni putevi, otočani su nabavili automobile i poljoprivrednu mehanizaciju. Dok je bila mlađa ona je 'izradovala' čak dva mula, 'Rasima' i 'Nebojšu', koji je bio poprilično zločest, neposlušan. A i 'Sale Tomica' se povremeno znao razoglaviti i otići u štetu. Jednu godinu su ga nakratko bili posudili Dragomilu Kolumbiću - Žanetu na Vorh, ali mu je on ubrzo po noći pobjegao i vratio se doma.

Katarina Milatić. Foto: Vivian Grisogono

▪ Pametan je naš 'kućni ljubimac' i zna on gdje mu je najbolje. Pok. otac Mate mi je za života višekratno predlagao da ga dam nekome iz sela kome je potreban, ali ja sam se u njega posve zaljubio, ne bih ga dao za svo blago od ovoga svijeta. Neka živi tu kod nas dok prirodno ne skonča neće mu, što se ono kaže, faliti ni ptičjega mlijeka. Osobito ga pazimo sada zimi da mu bude ugodno i toplo, jer on općenito puno lakše podnosi ljeta. Pojedinci mi govore da zašto 'bez veze' trošim novac, ali ja im uvijek odgovaram da nema tih para za koje bih ga se ja riješio – govori Stipe.

Veronika i Stipe Milatić. Foto: Vivian Grisogono

No, riječ je o konju koji bi kada mu, po literaturi, preračunali godine u ljudske sada imao gotovo 100 godina. Stoga ovaj Svirčanin, u smislu poboljšanja njegovog zdravlja, sasvim ozbiljno razmišlja i o tome kako bi mu uredio zube. Riješit će on i to, sigurni smo, jer je doista odlučan i uporan. Takvu brigu o toj prekrasnoj životinji pohvalila je i poznata hvarska eko aktivistica Vivian Grisogono iz obližnjih Pitava.

Sale Tomica, Veronika i Stipe Milatić, Vivian Grisogono. Foto: Mirko Crnčević

▪ Ipak, puno je bolje da je 'Sale Tomica' konj nego tovar, jer ovako stvarno predstavlja životinju kojoj obitelj Milatić pruža bezuvjetnu ljubav. Udruga 'Eco Hvar', na čijem sam čelu, često dobiva pritužbe ljudi, naročito stranih gostiju, koji imaju utisak da su mještani zlonamjerni prema životinjama. Njima je ustvari nepojmljivo da netko tovara ili konja drži da nosi teret i ljude, a kada to više ne mogu činiti da ih ubiju ili prodaju za meso. Upravo zato je ova priča iz Svirača dokaz da briga o životinjama nije tek neka opsesija ludih bogataša, nego dobar primjer jedne normalne otočne obitelji koja svoga konja voli bez ikakvog srama i nelagode – rekla je gospođa Vivian.

© Mirko Crnčević 2022.

Ažuriranje: 'Sale Tomica' je očito imao lijepi život na Hvaru i je uginuo nakon kratke bolesti u 2024. godine. 

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Mali konj, ljubimac u Svirčima

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Prema rezultatima nove studije, migrena i pušenje zasebno su povezani s većim rizikom od ranog moždanog udara kod osoba koje su rađale, pri čemu su sudionice kod kojih su prisutna oba čimbenika imale najviši rizik. U studiji je rani moždani udar definiran kao onaj koji nastupa u dobi od 60 godina ili ranije.

  • Znanstvenici su identificirali proteinske obrasce u melanomu kože povezane s odgovorom na liječenje nakon kombinirane imunoterapije. Popratna studija pruža sveobuhvatnu molekularnu kartu melanoma, uključujući proteinske fragmente prikazane za imunološko prepoznavanje i kemijske modifikacije proteina povezanih s imunosupresijom i preživljavanjem pacijenata. Nove spoznaje mogle bi pomoći u razvoju testova na bazi proteina za buduća ispitivanja melanoma i identificirati proteine koje će istražiti kao potencijalne ciljeve liječenja.

  • Novo istraživanje, koje je pratilo ispitanike tijekom 30 godina, pokazuje da je isključivo kronična, trajna usamljenost snažno povezana s demencijom. Osobe koje su iskusile kroničnu usamljenost imale su 38% veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nikada nisu osjećali usamljeno. Važno je, međutim, napomenuti da povremena usamljenost nije pokazala značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.

  • Znanstvenici Mayo Clinic identificirali su skupinu varijanti gena BRCA2 povezanih s umjerenim rizikom od raka dojke. Ovo otkriće moglo bi pomoći zdravstvenim timovima u preciznijoj procjeni rizika od raka kod pojedinaca te u prilagodbi skrbi svakoj osobi.

  • Aminokiselina koja se prirodno nalazi u mozgu i svakodnevnim namirnicama privlači znanstveni interes zbog svog potencijala da zaštiti neurone, očuva pamćenje i suzbije biološke procese koji dovode do neurodegenerativnih bolesti.

  • Svakodnevno davanje djeci i adolescentima tablete željeza značajno smanjuje rizik od anemije zbog nedostatka željeza s malim ili nikakvim učinkom na nekoliko uobičajenih bolesti, pokazuje analiza 114 studija.

  • U otprilike 20 do 25 posto onkoloških pacijenata dolazi do razvoja reumatološke nuspojave nakon primanja imunoterapije. Znanstvenici su otkrili da su određene skupine imunoloških stanica, prisutne tijekom prve epizode, postale znatno brojnije do druge epizode artritisa. Taj obrazac sugerira da se imunološki sustav, pri drugoj pojavi upalnog artritisa, možda oslanja na svoje pamćenje prethodnog odgovora.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, promjene načina života poput ograničenja kalorija, smanjenja unosa natrija, pridržavanja DASH dijete i redovite tjelovježbe mogu pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a neke intervencije također potiču gubitak suvišnih kilograma. No, one zahtijevaju personalizirane intervencije i trajno pridržavanje u svim okruženjima.

  • Imunoterapije, posebno blokatori imunoloških kontrolnih točaka (ICB) i terapija T-stanicama s himernim antigenskim receptorom (CAR-T), ovise o funkcionalnim T-stanicama. Većina istraživanja promatrala je T-stanice kao pasivne promatrače oštećenja DNK koja nastaju unutar samog tumora, ostavljajući posljedice oštećenja unutar samih T-stanica uglavnom neistraženima. Budući da ta oštećenja mogu ograničiti trajnost inače učinkovitih terapijskih protokola, potrebno je dublje istražiti uzroke, kapacitet popravka i funkcionalne posljedice oštećenja DNK u T-stanicama.

  • Izloženost prehrani bogatoj mastima tijekom boravka u maternici ili u ranoj životnoj dobi može dovesti do trajne slabosti imunološkog sustava djeteta, pokazalo je novo istraživanje. Naime, prehrana majke i prehrana djeteta u ranom postnatalnom razdoblju stvaraju signal iz okoliša koji može trajno reprogramirati T-stanice u razvoju, što može imati posljedice na odgovor na cjepiva i otpornost na infekcije.

Novosti: Biologija.com