Luki, čuvar hvarskih bisera: kapelica sv. Luke

Objavljeno u Ljubimci

Luki i njegov dvonožni “roditelj” Ivica svoj rodni kraj vole istinski i bezrezervno. U ove tri godine, koliko su zajedno, Ivica je Lukija upoznao s beskrajnim radostima koje otok Hvar nudi. Kulturna, sakralna nalazišta i povijesna baština značajni su u njihovim istraživanjima.

Luki iznad kapelice sv. Luke Luki iznad kapelice sv. Luke Foto: Ivica Drinković

Luki je posjetio mnoge kapelice i drevne ruševine diljem otoka. Mjesta nisu nasumična već je svaka s razlogom tamo gdje jest.

„Carkvica“. Foto: Ivica Drinković

Sv. Luka je Lukijev imenjak. Oko 4 km istočno od Jelse, na obali se nalazi malena, srednjovjekovna kapelica posvećena Sv. Luki Evanđelistu. Luki i Ivica često ga posjećuju i na taj način odaju počast. Poznata kao „Carkvica” („mala crkva”) u dijalektu, smještena je u uvali poznata kao Uvala Carkvica ili Uvala Sv. Luke.

Oltar. Foto: Vivian Grisogono

Crkva je jednobrodna s pravokutnom apsidom na istoku i ulazom na zapadnoj strani ukupnih dimenzija 7,2 m x 4 m. Iznad pročelja je jednostavna preslica za jedno zvono. S obzirom da je crkvica građena na kamenitoj i strmoj obali, s sjeverne strane su joj naknadno prizidana tri kontrafora (potpornja) koji sprječavaju njeno rušenje i naginjanje na tu stranu. Unutrašnji bočni zidovi raščlanjeni su lezenama koje su spojene lukovima te tako stvaraju plitke niše koje nose bačvasti svod. Svod dodatno podržavaju dvije pojasnice koje izlaze iz dvije središnje lezene. S obzirom na ove karakteristike crkvica bi se za sada mogla datirati vrlo rano tj. u 11. stoljeće iako ima i nekih kasnijih stilskih karakteristika. (Iz Obrazloženja Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Splita, 12.05.2006.)

Oltar je barokni, a kip Sv. Luke Evanđelista datira iz 16. stoljeća.

Unutarnji zidovi unakaženi grafitima. Foto: Vivian Grisogono

U svom izoliranom položaju, kapelica je propala ne samo zbog trošnosti uzrokovane neumoljivim udarima vlažnih, slanih vjetrova i drugih vremenskih utjecaja, već i zbog vandalizma. 2006. godine, jelšanski župnik don Stanko Jerčić, inicirao je projekt čišćenja građevine i zaštite od daljnjeg propadanja.

12. svibnja 2006. godine Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Splita, je izdala rješenje da "Arheološki lokalitet i crkvica sv. Luke, u uvali „Carkvica" kod Jelse na otoku Hvaru,... stavlja se pod preventivnu zaštitu.

Unutrašnost s dijelom svoda. Foto: Vivian Grisogono

Isto tako, 2006. godine organizirano je prvo hodočašće kojom se u kapeli slavi sveta misa na blagdan sv. Luke Evanđelista, koji pada 18. listopada.

2008. godine, Dekan Akademije likovnih umjetnosti, Jelšanin red.prof. Slavomir Drinković, objavio je da je njegova Institucija voljna djelovati kao zaštitnik obnove kapelice:

"Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu izvodi izmješteni studij u kiparskoj radionici „Punta“, na lokaciji Punta Potarišće - Grebišće pored Jelse. Dosadašnje radionice dobro su ocijenjene od kulturne i akademske javnosti, a prvom projektu „Jelsa Punta 2005.“ dodijeljena je Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu....

Akademija u svojoj stotoj obljetnici predlaže zaštitu i obnovu crkvice i voljna je preuzeti odgovornost pokrovitelja i obnovitelja. Tako bismo našem zaštitniku uzvratili stogodišnji zagovor.

Osobno ovaj prijedlog doživljavam kao zavičajnu dužnost i radosnu obavezu.

Predlažem obnovu, restauraciju i konzervaciju objekta uz poštivanje svih pravila i uvjeta koje struka nalaže, što je moguće ostvariti uz stručnu suradnju Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina naše Akademije i učešće naših profesora i studenata. Kiparska radionica „Punta“, kao prostor terenske nastave ALU, bila bi mjesto rada i inicijator obnove.

Predviđam izradu oltara, restauraciju i konzervaciju kamenog kipa s. Luke, izradu svijećnjaka, kaleža, vrata, obnovu preslice i izradu zvona, te obnovu predvorja (terase) pred crkvom kao i iozvedbu velikog mozaika ne njemu.

Tom prigodom predlažem međunarodnu radionicu za mozaik, koju će ALU organizirati sa suradničkim akademijama, kako bi se izradio mozaik u najboljoj tradiciji zavjetnih slika (pločica). Carkvica Sv. Luke postala bi utočište i molitva umjetnika diljem svijeta. Nadahnuće promišljanja bila bi Knjiga postanka (Geneza).

ALU će već ovog ljeta, u drugoj polovici lipnja, u kiparskoj radionici „Punta“ održati dvotjednu radionicu mozaika s temom iz Knjige postanka. U radionici će sudjelovati studenti Kiparskog odjela ALU, uz stručno vodstvo Miluna Garčevića, voditelja kolegija Mozaik na ALU.

Vjerujem da su moja promišljanja osvijetila prostor zajedničkih želja i da ćemo zajednički oživjeti još jedno mjesto za molitvu." (Pismo župniku don Stankotu Jerčiću, 3. lipnja 2008. godine)

Nova vrata, neprocijenjiv dar. Foto: Vivian Grisogono

Sama vrata dobro došla su donacija Nacionalne akademije umjetnosti u Sofiji, Bugarskoj, u dogovoru sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti. Izrađena od nagrađivanog sibirskog ariša s vitražom u obliku križa, dizajnirao ih je Profesor Petar Bonev, Voditelj Odjela rezbarenja drveta te Profesor Nikolay Drachev, Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti. Kada su vrata uvezena, carinici su stvarali mnogo problema. Kao što je Don Stanko drsko napomenuo (župski listić broj 40 (275), 16. listopada 2011.): "Izgleda da je bilo jednostavnije dar pripremiti nego ga udijeliti. Uzrečica je da se „poklonjenom konju ne gleda u zube“, ali naši carinici i birokracija očito ne znaju poslovice pa su i darovatelju i primatelju priredili muke svakojake, a daru, izgleda, zube još nisu uspjeli izbrojiti!"

U istom župskom listiću don Stanko je odao počast nekima koji su pružili praktičnu pomoć u tom projektu: "Pragove smo pribavili od Jadrankamena, s Brača ga je prebacio, to se već podrazumijeva, Božo [Gamulin], u montaži su dragovoljno dali svoju suradnju Pjero Grgičević i Jurko B. 'Ćugo' [Bunčuga], uređenju okoliša crkvice svojim se strojem, također bez naplate, uvelike pomogao Marko M. 'Fanko'... Simo nam se, već po običaju, spremno odazvao na uslugu. Najveća pohvala i zahvala gosp. Slavomiru Drinkoviću, njegovim prijateljima i marljivim studentima. Naišli su čak i na kosti uz južni zid crkvice..."

Božo Gamulin transportirao je vrata u svom vjernom, prekrasnom, drvenom brodu “Đani”, koji, osim za transport, služi za ribolov a tijekom ljetnih mjeseci za turističke izlete, najčešće u Bol.

Božo Gamulin, s Đanijem i turistima u Bolu. Foto: Vivian Grisogono

 Obilježavanje blagdana svetog Luke kao godišnje mise uspostavljeno je 2006. godine. Šarmantan je to događaj koji se održava ispred kapelice sa župljanima koji se okupe u blizini. Kada je vrijeme loše, s jakim vjetrom i uzburkanim morem, do kapelice se ne može doći. Vrijeme je na taj dan najčešće lijepo, kao što je bilo i 2013. godine kada je velik broj župljana brodovima došlo proslaviti sv. Luku pod jarkim suncem.

Don Stanko slavi misu u kapelici sv. Luke, 2013. godine. Foto: Vivian Grisogono

Većina ljudi propješačila je posljednji dio rute stazom uz obalu, koja je okružena ostacima antičke rimske vile.

Put koji vodi do kapelice. Foto: Vivian Grisogono

Nekolicina sretnika, među njima i svečev imenjak Luka Bunčuga, zajedno s nekim članovima svoje obitelji, uživali su u dolazak brodom.

Dolazak Luke i obitelj s brodom. Foto: Vivian Grisogono

Župljani su se radosno okupili oko kapelice, posve uživajući u prekrasnom okruženju tog divnog dana.

Opuštanje u miru prije mise. Foto Vivian Grisogono

U nedostatku novog zvona, iz Jelse je doneseno zvono kojega je zazvonio Božo Gamulin kako bi najavio početak mise.

Božo Gamulin dao je znak za početak mise. Foto: Vivian Grisogono

Nakon mise, mnogo se župljana uputilo u potragu za jestivim divljim biljem i začinima koji obiluje na Hvaru na mjestima koja nisu uništena kemijskim pesticidima i gnojivima.

Potraga za biljem nakon mise. Foto: Vivian Grisogono

Zatim je došlo vrijeme da se većina vrati istim putem duž stazu do svoji vozila, ponijevši sa sobom zvono kako bi ga spremili na sigurno.

Povratak kući. Foto: Vivian Grisogono

Luki je uglavnom tolerantan na ljudske mane, ali jednu stvar uistinu ne može podnijeti ni razumjeti, a to je ljudska nemar po pitanju smeća. Zastrašujuće je nailaziti na ilegalne deponije dok šetate kroz nešto što bi trebala biti netaknuta priroda.

Luki, zbunjen ljudskim neredom, Foto: Ivica Drinković

Mi koji smo na Lukijevoj valnoj duljini se nadamo da će napori koji se ulažu u oživljavanje skrivenih blaga otoka Hvara rezultirati opsežnom operacijom čišćenja, i stati na kraj ilegalnom bacanju otpada. Potreban je novi pristup kako bi uništivače okoline uvjerili da je u njihovom interesu da smeće i otpad odlažu na službeno određena mjesta. Ilegalna odlagališta bi se trebala raščistiti čim se pojave, inače će stvarati sve veće količine smeća.

Luki uživa u hvarskoj ljepoti. Foto: Ivica Drinković

Prekinite s filozofijom, ‘daleko od očiju, daleko od srca’! Hvar je izuzetno lijep otok i na svima je nama da ga takvog i zadržimo. Čisto more i netaknuta prirodna trebali bi biti hvarska stvarnost, a ne samo prazne riječi.

© Vivian Grisogono 2020.
Prijevod: Dinka Barbić

Uz posebnu zahvalu jelšanskom župniku i generalnom vikaru, Don Stanku Jerčiću, na pružanju informacija o povijesti kapele te Ivici Drinkoviću što nam je dopustio da upotrijebimo njegove divne fotografije.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Luki, čuvar hvarskih bisera: kapelica sv. Luke

Novosti: Ekologija.hr

  • Analysis shows how heatwaves are making atmosphere thirstier, damaging water supplies, food production and power generation

    Extreme heat supercharged by the climate crisis is sucking Europe dry in summer and intensifying the drought hitting the continent, a scientific analysis has found.

    Record-breaking heatwaves meant the hot atmosphere strongly evaporated water from rivers, lakes, soils and plants – conditions made 80 times more likely by global heating in western Europe and 40 times more likely in eastern Europe, the study showed. The level of soil dryness in the west was made five times more likely by the pollution from fossil fuels in the west, and 11 times more likely in the east.

    Continue reading...

  • Scientists believe sunfish-smashing behaviour could be form of entertainment or to help younger whales feed

    Orcas have been observed ramming into giant fish so hard that the prey explode, possibly as a form of gory entertainment.

    On several occasions, orcas were observed to hold sunfish in their jaws while a second whale smashed into the target at high speed, causing it to break into thousands of pieces. Since the fish had already been killed, scientists suggested the behaviour may represent a form of play.

    Continue reading...

  • In Guatemala’s Maya biosphere reserve local people are making a living from trees at the same time as increasing forest cover, showing nature is best protected by those who depend on it

    The low rumbling grows louder until a huge harvester crashes into the open, dragging a 15-metre trunk of mahogany in its wake. The tractor manoeuvres before releasing its load and shovelling it like a matchstick on to a growing pile of lumber at the edge of the clearing. Then, with a crunch of gears and a belch of diesel, it turns and lurches back into the forest.

    This is sustainable forestry at its most brutal, yet in a few weeks’ time silence will return to this pocket of tropical forest in Guatemala’s Maya biosphere reserve (MBR). Nature will be left to reclaim the land and chainsaws won’t return for at least four years, as part of a strict management plan that is helping to buck the trend of rampant deforestation.

    Continue reading...

  • While many people in the UK recognise the need to preserve water, others are furious and planning to flout the ban in their area. The target of their anger? Failing water companies and frighteningly thirsty datacentres

    ‘Plants are like your babies,” says Harry. And accordingly, he argues, most people would do anything to keep them alive, including break the law. This is what he plans to do this week – defying a hosepipe ban in place across large parts of England, to ensure his shrubs maintain a steady pulse.

    He may not be alone. On Tuesday, Thames Water became the latest company to ban hosepipes – a restriction that will affect more than 10 million people. Since mid-July, Welsh Water, Anglian Water, Affinity Water (serving Bedfordshire, Berkshire, Buckinghamshire, Hertfordshire and Surrey), Southern Water and Cambridge Water have all announced hosepipe bans. And earlier this week, South East Water extended its existing ban to cover an additional 1.5 million.

    Continue reading...

  • Shipping routes opened by climate change mean more industrial pollutants in the air

    The gradual reduction in Arctic ice has started to open up new shipping routes, with marine traffic increasing by about 40% over the past 12 years. All these ships leave trails of pollutants in the air, which are already having a measurable climate effect.

    Aerosol particles in engine exhaust act as nuclei for water droplets, promoting cloud formation. Like aircraft, ships may leave contrails behind them in the sky.

    Continue reading...

  • The Marches, Shropshire: Eyebrights are ancient herbs used to cure eye problems, but they also penetrate grass roots to siphon off water and nutrients

    A sight for sore eyes. Eyebrights flower in the short turf of Old Racecourse Common as sunlight burns a hole through rowan trees to cast sunset colours on the grass. The eyebrights are annuals with tiny flowers, 4mm-11mm long with a violet vibe, a white corolla with purple marks and a central flash of yellow.

    There are about 20 British eyebright species, some of which are endemic. Their genetic complexity makes them an arcane group of plants and a taxonomic puzzle to all but their most dedicated acolytes. “Life’s too short to key out [make a precise identification of] eyebrights,” one botanist told me.

    Continue reading...

  • Up to 25 tonnes of nurdles, the raw material for plastic manufacturing, have spread further than initially feared

    Approximately a billion tiny plastic nurdles have entered the River Tyne after a “devastating spill”, with the pellets thought to have spread much further than first thought.

    Nurdles, which are usually 1mm-5mm in size, act as the raw material to manufacture most plastic products.

    Continue reading...

  • Experts weigh in on wellness culture’s obsession with natural fibers and the growing trend of people shunning plastic-based clothing

    A few months ago, Lane Koch made a decision: she would purge her family’s closets of all plastic-based fabrics and replace them with natural fibers, such as cotton and linen.

    Koch, a longtime Republican political strategist who was a senior staffer on Robert F Kennedy Jr’s presidential campaign, has long avoided processed foods and rid her kitchen of plastic cookware about a decade ago. But, for all that she cared about what she put in her body, she told me she had paid little attention to what she put on her body.

    Continue reading...

  • A ‘personal cooling booth’ that promises to chill you out in 10 minutes has launched in Japan, with its makers claiming it beats air-conditioning or a fan

    Name: The human fridge.

    Age: Brand new.

    Continue reading...

  • Despite official claims that the São Francisco River project supplies 12m people, many of those who had to make way for its construction in 2007 still have no water at all

    A concrete canal cutting through the Caatinga scrubland feeds a surface reservoir two and a half miles from Maria de Fátima Ferreira da Silva’s home in rural Brazil. The canal passes Sertânia and continues until it reaches Monteiro, the next town along, where it spills its precious cargo into the bed of the Paraíba River – a human-directed inflow into the seasonally dry waterway.

    Such proximity to a reliable water source would usually be considered a blessing in the sertão, a vast outback in Brazil’s north-east known for its punishing droughts. But not for Ferreira, who was displaced nearly 20 years ago by the construction of the canal and now lives in a house without any water supply, despite the nearby reservoir.

    Maria de Fátima Ferreira da Silva in her maize crop at Salão productive rural village. She bathes at the reservoir and collects water there for her smallholding and donkey, and pays to fill her barrel with drinking water each month

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com