Ljubav psića

Objavljeno u Ljubimci

Sreća se umiješala kada je jednog vrućeg srpanjskog dana na pustoši pokraj Splita psić prepušten sudbini.

Pronađen: napuštena skitnica Pronađen: napuštena skitnica Slika: Vivian Grisogono

Srpanj 2017. bio je vruć i svaka izgubljena životinja ili napuštena bez vode u to vrijeme, vjerojatno ne bih preživjela zbog dehidracije. 24. srpnja posjetila sam dr. Zdenku Filipović u njezinoj ordinaciji u Splitu. Dr. Filipović pomogla je Eco Hvaru da uspješno udomi pse, uglavnom u Njemačkoj, i razgovarali smo o daljnjoj suradnji, kada se na vratima pojavio mladi par noseći malo klupko krzna.

Doveden u ordinaciju dr. Filipovića. Slika: Vivian Grisogono

Bila je to tužna priča. Hodali su teško prohodnim terenom na istočnom rubu Splita, kad su čuli zvuk uplakanog psića. Uspjeli su ga pronaći, a potom su dva sata pretraživali područje ne bi li vidjeli ima li traga vlasniku ili možda nekom drugom napuštenom psiću. Ovaj je bio sam i preplašen, pa su ga uzeli sa sobom. Pazili su na njega u svojoj kamp kućici do sljedećeg dana. Nakon toga su se malo raspitali i to ih je dovelo do dr. Filipovića, koji vodi no-kill sklonište Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu, zapadno od Splita.

Prihvaćajući svoju sudbinu, štene je bilo vrlo tiho i najslađe moguće. Njegovi su spasitelji govorili njemački, uz nešto engleskog, nama zajedničkog jezika. Dok je dr. Filipović pripremala papirologiju za prihvaćanje psića, mlada je gospođica počela plakati. Pitala sam je zašto, a ona mi je objasnila da ne može razumjeti kako netko može tako okrutno napustiti tako lijepo stvorenje. Njezina je tuga bila potpuno razumljiva. Nijedan ljubitelj životinja ne može se pomiriti s načinima na koje se neki ljudi ponašaju prema životinjama, koji variraju od bezosjećajnosti i bezbrižnosti do okrutnosti, a ponekad čak i sadizma. Pokušala sam je utješiti ističući da su sigurno spasili psiću život; bio je tako drag da mu neće biti teško pronaći dom. Nastavila je plakati. Onda sam pitala zašto ga ne zadrže, jer su se očito vezali za njega, a on je jednako očito sretan s njima. Bilo je mnogo praktičnih razloga zašto to nije bilo moguće. Složili su hrabar izraz lica i rezignirano odlučili ostaviti štene u skloništu.

Složili su hrabar izraz lica. Slika: Vivian Grisogono

I tako su sve formalnosti obavljene, a štene je ostalo, i dalje tiho i dalje prihvaćajući. Svi smo otišli svojim putem. Uputila sam se u trajektnu luku, gdje sam na svoj užas ustanovila da je trajekt, iako sam stigla sat i pol prije polaska u 14:30, bio prepun za moj auto. To je značilo da smo ja i moja četveronožna pratnja Nada bili osuđeni na još dva i pol sata dugog čekanja prije nego što nas trajekt u 17 sati odnese kući. Bilo je prevruće da bismo igdje hodali i auto je trebao stajati u koloni, pa nismo imali izbora nego ostati i mi. Imali smo dovoljno vode, a ja sam sjenilom prekrila auto i otvorila ga laganom, dobrodošlom povjetarcu koji je ublažio vrućinu. Imali smo sreće, pogotovo s obzirom na mnoge druge. Nažalost, Dalmacija je tijekom ljeta 2017. izraz 'paklena vrućina' shvatila doslovno. Veliki požari gorjeli su nedaleko od Splita, a kanaderi su zaposleno letjeli iznad glava u neprestanoj procesiji, pokušavajući ih dovesti pod kontrolom. Vidjeti ovaj koordinirani napor iz sigurnosti splitske luke bio je podsjetnik koliko je Hrvatska sretna što ima izvrsne, predane i dobro obučene vatrogasce, od kojih su mnogi dobrovoljci koji posvećuju puno vlastitog vremena i energije tijekom cijele godine kako bi bili spremni za hitne intervencije.

Kanader leti iznad splitske luke. Slika: Vivian Grisogono

Sljedećeg dana, 25. srpnja, bio je blagdan svetog Jakova, zaštitnika Pitava, i ja sam se probijala do seoske crkve na posebnu slavljeničku misu i procesiju, kad sam primila neočekivani telefonski poziv. Jučerašnji spasioci odlučili su ipak ponijeti psića kući sa sobom. Odmah sam kontaktirala sklonište za životinje dr. Filipovića i nastalo je veselje. Diana i Stefan otišli su po psića koji se sada zove Grey (Sivi). Zasigurno se dočekao na nogama i pronašao pravu ljubav.

Napravljene su putne isprave i sve potrebne pripreme za njegova cijepljenja, a nekoliko dana kasnije Grey je otišao u svoj novi život u Njemačkoj.

Eco Hvar oduševljeno prima nove poruke u intervalima, koje potvrđuju sreću svih strana. Svaka poruka je vibrirala radošću, pa tako i email primljen 23. kolovoza 2017., gotovo mjesec dana nakon spašavanja: "slobodno objavite slike i priču o Greyu na svojoj web stranici. Nastavit ćemo vas obavještavati o razvoju Greya. Sjajan je pas i jako nam je drago što smo ga prihvatili u svoju obitelj !!! Sve najbolje, Diana & Stefan“.

Sretna priča, zbog koje je Eco Hvaru drago biti uključen u akcijama spašavanja životinja. Toliko je toga čemu ne možemo pomoći, ali jedno je uspješno spašavanje ogromna naknada.

Baš kao što Grey nagrađuje svoje spasitelje bezuvjetnom ljubavlju koju sretan ljubimac pruža, Eco Hvar je nagrađen ljubavlju koju šire svi uključeni. HVALA, DIANA I STEFAN! Sklonište Animalis Centrum objavilo je status zahvale na svojoj Facebook stranici.

Slike iz novog doma:

© Vivian Grisogono 2017.-2018.
Prijevod: Josip Vlainić
 
Napomena: ako na bilo koji način možete pomoći Skloništu 'Animalis Centrum', Zaklade Bestie (na primjer donacijom novca, hrane ili opreme, aktivnim volontiranjem, bilo to udomljavanjem ili privremenim čuvanjem životinje u nevolji) obratite se Zakladi putem Facebooka ili nazovite Zvonimira na 097 760 8906.

Dvanaest dobrih razloga da podržite Zakladu za zaštitu životinja Bestie iz Splita.

POMOZITE ZAKLADI BESTIE: MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie
 

 

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Ljubav psića

Novosti: Ekologija.hr

  • Emissions from exported oil would not count against carbon budget, insiders say – reasoning likely to draw dismay from climate campaigners

    The giant Rosebank oilfield can be approved without breaching the UK’s emission targets, according to government insiders, in a boost to those in the cabinet who are pushing for it to be given the go-ahead.

    The Guardian revealed last week that Miatta Fahnbulleh, the energy secretary, was leaning towards rejecting the project, but her position has put her at loggerheads with cabinet colleagues, including the chancellor, John Healey, who are lobbying for an approval.

    Continue reading...

  • Scientists uncover ancient hills and swamps that disappeared as sea levels rose across northern Adriatic

    Venice is famed for being a floating city, but research shows the land it sits on once lay many miles inland. Dramatic changes in sea level over 10,000 years have reshaped the northern Adriatic coastline, with much of the land that our ancestors roamed now lying beneath the waves.

    Samuele Ongaro, at the University of Southampton, and colleagues combined seismic data with sedimentary cores from the coastal basins of northern Italy, Slovenia and northern Croatia to model changes in sea level across the region and reconstruct past landscapes over the past 10,000 years.

    Continue reading...

  • The radical Stern report showed that a low-carbon future is also good economics. But it seems that capitalism needs a reminder

    Saving the only planet we have makes good economic sense. There is, after all, no money to be made on a dead Earth. There may be costs involved now, but they are worth paying to protect our children from certain destruction.

    These propositions seem self-evident now. But two decades ago, mainstream economists had very different ideas. They had proved that the climate crisis would be a mere economic blip, easily absorbed by growing economies and therefore not worth spending money on. In their accounting, they considered ice caps and glaciers functionally worthless, that trees only add to GDP when they are cut down, and that a livable climate shouldn’t even merit a line on a spreadsheet.

    Fiona Harvey is an environment editor at the Guardian

    Continue reading...

  • Extreme heat accelerated disappearance of Triglav glacier from mountain revered as a symbol of Slovenian identity

    The final ice patch has vanished from Slovenia’s Triglav glacier, the latest Alpine casualty of Europe’s scorching summer.

    The once mighty ice mass lost 93% of its surface area between 1983 and 2003, shrinking to cover less than a hectare of overheated rock, but went on to surprise researchers who feared its imminent demise, clinging on to the mountain for two more decades.

    Continue reading...

  • A striking transformation takes place along the coast of Qinqdao in autumn, when a native seepweed turns a brilliant shade of red.

    The ‘red beach’ phenemon can be seen in the salt marshes and wetlands on the coast of China’s Shandong province, where the Suaeda glauca plantmatures and absorbs water, changing it from green to crimson between September and November

    Continue reading...

  • Wharram and York, North Yorkshire: It’s the nervy few days before a ceremony that will honour our local waterways, and I have work to do

    I visit the source of the tiny stream called the Gypsey Race now and then, drawn by the everyday miracle of its water welling to catch sunlight like a plaything and alchemise it into colours and sparks. Today, though, is different, because I’ve come to ask for something. Something like permission, or approval maybe.

    I’ve been helping to organise a gathering of river advocates to co-draft a regional charter of river rights – making explicit our responsibilities towards them. We will be holding a ceremony to blend waters from across Yorkshire to make ink in which the charter will be written. I want to collect water from the Gypsey, but I also want some of its potent reputation. Its course is regarded as auspicious thanks to an extraordinary concentration of nearby prehistoric barrows, cursuses and henges, not to mention England’s tallest standing stone. Local folklore insists that its capricious flow holds the power of prophecy.

    Continue reading...

  • Chris Packham says £24bn earmarked for projects with ‘ludicrously uncertain results’ should be redirected to help lower bills and cut emissions

    Campaigners are calling on the chancellor to cut the government’s £24bn spending plans for “fairytale” carbon capture technologies in favour of funding green schemes that can reliably cut emissions and lower energy bills.

    The environmentalist Chris Packham is leading an 11th-hour appeal for the Treasury to use this week’s budget to scale back the government’s “exorbitantly expensive” support for carbon capture, which is now more than the planned spending for the US, the EU, Norway and Japan combined.

    Continue reading...

  • My mother was a keen swimmer, and she lived with depression. I wonder if she found the same respite in the water that has helped heal me since she passed away

    It was early morning in late September, off the coast of Kaş in Turkey. Watching the slightly choppy sea from a boat, the last thing I felt like doing was embarking on another 5km (3-mile) swim. Mind fog had sapped my energy, and my mood was decidedly Eeyore-like. But as I pulled on my cap and flippers, adjusted my goggles and took the plunge, something shifted.

    Head in the water, the knotted feeling in my throat began to loosen. Breathing came properly. There was respite.

    Continue reading...

  • All it took was one or two careless teenage girls giving the vermin a taste of their snacks and they became the most well-fed animals imaginable

    I’ve written a fair amount about my boarding school years in Nigeria in the 90s, but never about the rats that accompanied my school experience. Picture it: thousands of girls from across the country, each bearing a suitcase or two of a term’s worth of “provisions” – cornflakes, sugar cubes, powdered milk, hot chocolate powder, and so on. All it took was one or two careless girls giving the rats a taste of the exotic and they became among the most well-fed rats in the country, enjoying a steady stream of delicious teenage-girl snacks.

    I will never forget the sight of rats – six or seven deep – congregating at dusk on the scraggly lawn next to my dormitory, like an illegal gathering of political dissidents. They were large (what with their rich diet), thick tails twitching, noses pushed together, damn near whispering. At first, they would scatter when humans approached. Then we had to clap and stomp to get them to shift. Like the proletariat, the rats began to understand their power, and stand their ground. They were no longer pests but now a sort of predator. If this sounds like the beginning of a highbrow horror, that’s how it felt.

    Continue reading...

  • Company imitates reflection of sun from mirrors, prompting pushback from some scientists, environmentalists and California locals

    Locals in a rural area of California were recently startled to see dazzlingly bright light shining down from nearby mountains at night, illuminating a swathe of the desert below.

    Unbeknown to them, the strange nocturnal illumination was the latest step in a company’s plan to erect thousands of giant mirrors in space to reflect sunlight on to the Earth during night-time.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com