Eco Hvar

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Kad bi netko napunio sprej s potencijalno smrtonosnim otrovom i išao okolo nasumce prskajući ljude, svi bi, uključujući i policiju, reagirali i zaustavili tu antisocijalnu akcjiu.

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Međutim u Hrvatskoj se svako ljeto masovno raspršuju vrlo otrovni insekticidi u akcijama 'zamagljivanja' diljem zemlje, iz cestovnih vozila i zrakoplova, bez obzira na sigurnost ljudi. To se radi kao 'zdravstvena mjera' s ciljem sprječavanja bolesti koje šire pojedini komarci, sukladno Zakonu o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti donesen na prijedlog Ministarstva zdravstva i Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama donesen na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prskanje opasnih otrova diljem zemlje i stanovništva je čudan način promicanja javnog zdravlja, zar ne?

Koliko su opasni korišteni insekticidi? Nažalost svi su vrlo štetni. Većina njih nosi visoke rizike za ljudsko zdravlje. Neki mogu naškoditi životinjama. Svi su štetni za vodene organizme. Naravno, svi insekticidi opasni su za oprašivače, uključujući pčele i druge neprocjenjive insekte.

Insekticidi korišteni za zamagljivanje i njihove moguće nuspojave:

AMPLAT, aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid.

Amplat sigurnosno-tehnički list 07.01.2020. Upozorenja: kod ljudi, štetno ako se udiše (H332). Može nadražiti dišni sustav (H335). Štetno ako se proguta (H302). Sumnja na moguće uzrokovanje raka (h351). Može uzrokovati oštećenje organa (H371). U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš (H400), i s dugotrajnim učincima (H410).

Cipermetrin moguće nuspojave: kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U okolišu, Cipermetrin odobren pri EU-u 01.02.2022.-31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba Komisije ( EU) 24.11.2021. ).

Tetrametrin moguće nuspojave: kod ljudi, potencijalno kancerogen; može uzrokovati vrtoglavicu, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. U okolišu: visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake.

Piperonil butoksid moguće nuspojave: kod ljudi, može uzrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju i moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora. U okolišu: otrovan za ribe.

- AMPLAT korišten na području Općine Crnac ( lipanj 2023. )

CIPEX 10E - aktivna tvar: Cipermetrin (vidjeti gore)

- CIPEX 10E korišten na Hvaru na području Jelse, Starog Grada i Grada Hvara ( 2017., 2018., 2019., 2021. ) Napomena: Cipex 10E nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

CYMINA ULTRA - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Cymina Ultra sigurnosno-tehnički list 2020.: kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; sumnja na moguće uzrokovanje raka; može uzrokovati oštećenje organa. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš; vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- CYMINA ULTRA korišten na području Supetra na Braču ( 26.08.2024. ); Općine Slavonski Šamac „toplim zamagljivanjem ( nosač Parafinsko ulje ) i hladnim orošavanjem” ( srpanj 2024. )

CYPERBASE - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore)

- CYPERBASE korišten na području Općine Lipovljani (lipanj 2024.); Općine Sibinj (srpanj 2024.); Općine Slavonski Šamac ( srpanj 2024. „toplim zamagljivanjem (nosač Parafinsko ulje) i hladnim orošavanjem”)

CYTROL 10/4 ULV - aktivna tvar: Cipermetrin uz Piperonil butoksid ( vidjeti gore )

Cytrol 10/4 ULV sigurnosno-tehnički list 09.10.2019. kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Štetno ako se udiše. Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

- CYTROL 10/4 ULV korišten na području Grada Valpova ( lipanj 2024. ); Ivanić Grada ( lipanj 2024. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. ).

NEOPITROID ALFA - aktivna tvar: Alfa-cipermetrin (Alfametrin)

Alfa-cipermetrin mogući štetni učinci: kod ljudi, može biti smrtonosan ako se proguta i uđe u dišni sustav; mogući ljudski karcinogen; može uzrokovati nepovratna oštećenja očiju; štetan ako se udiše, može nadražiti dišni sustav; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti. U okolišu, vrlo toksičan za ribe, većinu vodenih organizama i pčela; otrovan za gliste; vrlo otrovan za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID ALFA korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2021., 2022. )

Napomena: Neopitroid Alfa nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM - aktivne tvari: d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) i Permetrin uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore )

Neopitroid Premium sigurnosno-tehnički list 2017: Upozorenja, kod ljudi, H302: Štetno ako se proguta. H304: Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. H315: Nadražuje kožu. H317: Može izazvati alergijsku reakciju na koži. H318: Uzrokuje teške ozljede oka. H319: Uzrokuje jako nadraživanje oka. H332: Štetno ako se udiše. U okolišu, H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš. H410: Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) mogući štetni učinci: kod ljudi, vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne. U okolišu, vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za pčele, gliste, donekle za ptice. Napomena: d-Trans aletrin nije odobren ( EU, ECHA, 2024. )
Permetrin moguće nuspojave: kod ljudi, može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. U okolišu, visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke.

- NEOPITROID PREMIUM korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2023. ); Zelenog pojasa oko naselja na području mjesta Lovas, Opatovac, Mikluševci, Tompojevci, Bokšić, Čakovci ( iz zraka, lipanj 2021. ); Velike Gorice, Velike Mlake i Gradića ( lipanj 2021. ); Općine Bilja, rubnih dijelova Kopačkog rita, rubnih djelova Osijeka ( iz zraka lipanj 2019. ); Općine Sućuraj ( 2018. ); na području Općina Gunja, Vrbanja, Drenovci ( iz zraka, lipanj 2014. )Napomena: Neopitroid premium nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM PLUS - aktivne tvari: Permetrin (vidjeti gore) i Praletrin uz Piperonil butoksid (vidjeti gore)

Neopitroid Premium Plus sigurnosno-tehnički list 07.03.2022., kod ljudi, štetno ako se proguta. Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Nadražuje kožu. Može izazvati alergjisku reakciju na koži. Uzrokuje teške ozljede oka. Uzrokuje jako nadraživanje oka. Otrovno ako se udiše. Štetno ako se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima

Praletrin moguće nuspojave: kod ljudi, može biti smrtonosno; štetno ako se proguta ili se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID PREMIUM PLUS korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( kolovoz 2023. ); Svete Nedjelje ( lipanj 2024. ); Općine Šodolovci ( iz zraka, lipanj 2023. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. )

PERMEX 22E - aktivne tvari: Permetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Permex 22E Sigurnosno-tehnički list 2017 ( na engleskom ): kod ljudi, štetno ako se udiše; može nadražiti dišni sustav; štetno ako se proguta; nadražuje kožu; može izazvati alergijsku reakciju na koži; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima. Štetno za vodene organizme s dugotrajnim učincima.

- PERMEX 22E korišten na Hvaru, na području Općine Jelsa, Grada Starog Grada, Grada Hvara ( 2016., 2017, 2018., 2019., 2020. )

PROBLEMI U PRAKSI

Provedba dezinsekcije je neefikasna i to se zna: 4.3.1. »Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova... « ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Zna se da dezinsekcija otrovima je štetna: 4.3.2. c) »Adulticidni postupci predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području adulticidnog postupaka ili na širem području gdje strujom vjetra mogu biti preneseni toksični aerosoli, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu. Treba uvijek naglašavati da su svi adulticidni postupci neselektivni postupci koji ugrožavaju zdravlje osjetljivih skupina ljudi, uzrokuju štete u okolišu uključujući i vodene i kopnene životinje, uništavaju sve trenutačno prisutne vrste insekata te stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.« ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Sigurnosne mjere u Programu su neadekvatne. Primjeni propisa ne pristupa se dovoljno rigorozno. U akcijama adulticidnog zamagljivanja često se dogodi da su ljudi prskani - a nigdje u Pravilnicima ne piše da se ne smije prskati ljude! Kad izvoditelji najave te akcije, nikad ne objave moguće nuspojave korištenih otrova, često ne kažu čime će obaviti zamagljivanje i čak poriču da značajni rizici za ljude postoje. Naprimjer.: „Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje”; „Insekticidi imaju dobro početno djelovanje i dovoljno dugo produženo djelovanje. Neznatno su opasni za čovjeka i njegovu okolinu...”. Takva tumačenja očito nisu točna. Po Zakonu ( NN 62/2018 - 13.7.2018. ) 'korisnik' mora primiti sigurnosno-tehničke listove opasnih kemikalija: U poglavlju A.3. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »(5) »Plan provedbe općih DDD mjera«, Sigurnosno-tehnički listovi opasnih kemikalija te Potvrde o provedenoj DDD mjeri mogu se korisniku mjere dostaviti u pisanom ili elekt[r]oničkom obliku. Korisnik mjere mora pisano potvrditi primitak priloga te ih je dužan dati na uvid nadležnom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora.«. Ali čini se da se nitko ne obazira na službena upozorenja u sigurnosno-tehničkim listovima.

Naša prava su uskračena

Program suzbijanja insekata u svom trenutnom obliku krši nekoliko naših ljudskih prava, osobito:

1. »Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi, kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o njihovoj uporabi kemikalija. « ( Regulation (EC) No 1907/2006, Introduction. clause 117 - na engleskom )

2. EU: »Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju.«

3. UN: Načelo ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš ( Generalna skupština Ujedinjenih Naroda, 2022.god. )

Odgovornost za Program Dezinsekcije

Program suzbijanja insekata se provodi u skladu Zakonom o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti koji donosi Ministarstvo zdravstva. Odgovornost za provođenje godišnjeg programa suzbijanja artropoda je delegirana na Hrvatski Zavod za javno zdravstvo ( HZJZ ) koji prebacuje odgovornost na županijske NZJZ, koji delegiraju odgovornost na lokalne zajednice, koji delegiraju odgovornost za provedbu Programa izabranim registriranim izvoditeljima.

Zaključak: Zbog svega navedenog, nema sumnje da trenutnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti i odgovorne institucije moraju tražiti prihvatljivije načine zaštite javnog zdravlja!

 

U Pitvama 24.09.2024. Vivian Grisogono MA(Oxon)

Predsjednica Udruge Eco Hvar

Za više informacija:

Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje.

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti.

O programu dezinsekcije.

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Novosti: Ekologija.hr

  • Warming UK seas could ‘fundamentally reshape marine ecosystems’ – report

    Four-year study warns destabilised marine food webs could jeopardise food security by 2050

    Warming seas around the UK and the wider north-east Atlantic could destabilise marine food webs, weaken ocean health and jeopardise food security by 2050, according to a four-year study.

    Scientists who projected the impact of climate breakdown on four key groups of marine life crucial to maintaining ocean ecosystems in the region said their results challenged assumptions that in middle latitudes, such as the UK, marine biodiversity was likely to increase across the board.

    Continue reading...

  • South West Water’s failure to fix leaks ‘putting customer supplies at risk’

    With parts of region served by company in severe drought still, regulators give it six weeks to come up with action plan

    Repeated failures by South West Water to tackle leaks are putting customers at higher risks of losing water supplies as parts of the region remain in severe drought, regulators have said.

    In a warning to the privatised company that serves 1.8 million people across the south-west of England, the regulators said it had been failing to meet targets to reduce leaks and repair burst pipes for seven years.

    Continue reading...

  • ‘No one cares about the little guy’: Sri Lanka’s fishers still reeling from 2021 toxic plastic spill

    A stricken container ship shed tonnes of tiny pellets called nurdles on the west coast. Five years on, locals are counting the cost to marine life and livelihoods

    On the beach in Pamunugama, on Sri Lanka’s west coast, women in uniform work under the scorching sun. They sift through rubbish washed ashore, searching among the usual litter for something much smaller: tiny plastic pellets.

    Five years ago, in May 2021, this same beach was swamped with pellets as smoke rose over the Indian Ocean.

    Continue reading...

  • World’s wettest rainstorms are getting wetter, affecting flood and drought risk

    Events that deliver about half of global rainfall are getting shorter but more intense, with wide-ranging implications

    The world’s wettest rainstorms produce about half of the global annual rainfall. Now a study shows that these intense downpours have become shorter in duration and fewer in number, compressing the same amount of rain into quicker and more extreme events, with implications for flood and drought risk.

    Chiyuan Miao and colleagues from Beijing Normal University in China analysed daily measurements between 1980 and 2022 from more than 19,000 rain gauges around the world. They found that an average of about half of the world’s rainfall fell during about nine multi-day storms, delivered over a cumulative time of about 28 days.

    Continue reading...

  • Lab-grown meat was supposed to save the world. What happened?

    We were promised a panacea for the climate crisis and a way to save our food system. So why is nobody firing up the chicken vats? I went to find out

    On 5 August 2013, a man and a woman ate a burger. Not just any burger: a world-historic burger, made from cattle cells grown in a laboratory by Mark Post, a professor of vascular physiology at Maastricht University in the Netherlands. The burger had taken two years to produce and cost €250,000 (about £210,000 at the time), money furnished by the Google co-founder Sergey Brin. Now it was being tasted in public for the first time at Riverside Studios in London, at an event attended by 200 members of the press and livestreamed to thousands.

    To make this particular burger, Post had extracted stem cells from the shoulder muscle of a living cow, then cultivated them in plastic containers filled with a nutrient-rich supplement called foetal bovine serum, which is derived from cow foetuses. The cells eventually became 20,000 strands of tissue, which in turn became a single 140g patty. Post believed that beef produced this way had the potential to dramatically reduce greenhouse-gas emissions and slow the climate crisis. Raising cattle for consumption requires massive amounts of land and water – and massive amounts of feed grown at a high environmental cost. He projected that global demand for meat would soon outstrip our ability to produce it the old-fashioned way, at which point our food systems would become unsustainable. But that didn’t have to mean a mass recalibration of our consumption habits or a global shift away from red meat. Post and his team had found another way.

    Continue reading...

  • Country diary: The autumn glory of a tulip tree | Jennifer Jones

    Liverpool: Their summer flowers provide the name and the fame, but this species is arguably at its best now

    Beech mast crunches underfoot, and the occasional conker catches the sunlight, tiny beacons leading me to Camp Hill, south Liverpool, with its distant views over the Mersey estuary. Goldfinches erupt from desiccated knapweed, and a flock of pink-footed geese fly overhead. For once, the birds are not my goal, but a tree: the tulip tree (Liriodendron tulipifera).

    Every autumn, the Camp Hill tulip tree flaunts its flamboyant presence: the Lady Gaga of the parkland. Named because its flowers resemble a tulip flower, and its leaves a tulip silhouette, few can resist its tulle lace canopy of butter-gold leaves. The luminescence is enhanced by the sheen of its leaf cuticles, and the fissured trunk adds yet more sensory impact. Yet this year there is a strangeness: instead of the golden monotone you would expect of this moment, there is a messy mix of different shades. Might the summer drought have disrupted the pigment battle between anthocyanins and carotenoids?

    Continue reading...

  • Firework noise limit should be drastically cut to protect wild animals, UK government told

    Ministers urged to go further than proposed cut to 110 decibels to ease acute stress on birds and other animals

    Campaigners are calling on the UK government to protect the welfare of wild animals by cutting the maximum noise level of fireworks sold to the public from 120 to 90 decibels.

    The Center for Wild Animal Welfare (CWAW) has said lowering the limit to 90dB – which is about one-eighth of the loudness of 120dB – would help to protect millions of wild animals from acute stress by reducing the area over which a firework disturbs surrounding wildlife.

    Continue reading...

  • From the archive: The trials of Robert Habeck: is the world’s most powerful green politician doomed to fail? – podcast

    We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

  • ‘Music is the most powerful way of connecting to what’s happening’: can this album change your mind about the climate crisis?

    With globe-spanning artists – including Charlotte Church doing angry electropop – the Flow project is hoping to make an impact at this month’s Cop31

    Amid tense and long-winded negotiations, and with the future of the planet at stake, emotions can often run high at Cop climate summits. But last year, when the annual conference arrived in Brazil, one UN official was unexpectedly moved to tears by five women singing about the power of water.

    “She gave me a massive hug after the event and said, ‘We need to bring music into Cop,’” says Nikita Llerena, the project manager for Flow, a music collective that’s hoping to bring art to the centre of the climate movement. What started as a handful of musicians meeting over Zoom last year has grown into a full-length album that unites female artists from around the world, including Charlotte Church, Maxine Peake and Nadine Shah. This month, members of the collective will return for Cop31, in Turkey, where they have been promoted to a slot at Global Cultural Action’s opening event.

    Continue reading...

  • North America’s most widely distributed game bird is under threat

    For the first time since 1937, no open permits to hunt ruffed grouse in Ohio have been issued due to falling numbers

    Every November, hundreds of hunters descend on four designated wilderness areas in southern Ohio in pursuit of the elusive ruffed grouse.

    But not this year.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.