Eco Hvar

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Kad bi netko napunio sprej s potencijalno smrtonosnim otrovom i išao okolo nasumce prskajući ljude, svi bi, uključujući i policiju, reagirali i zaustavili tu antisocijalnu akcjiu.

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Međutim u Hrvatskoj se svako ljeto masovno raspršuju vrlo otrovni insekticidi u akcijama 'zamagljivanja' diljem zemlje, iz cestovnih vozila i zrakoplova, bez obzira na sigurnost ljudi. To se radi kao 'zdravstvena mjera' s ciljem sprječavanja bolesti koje šire pojedini komarci, sukladno Zakonu o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti donesen na prijedlog Ministarstva zdravstva i Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama donesen na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prskanje opasnih otrova diljem zemlje i stanovništva je čudan način promicanja javnog zdravlja, zar ne?

Koliko su opasni korišteni insekticidi? Nažalost svi su vrlo štetni. Većina njih nosi visoke rizike za ljudsko zdravlje. Neki mogu naškoditi životinjama. Svi su štetni za vodene organizme. Naravno, svi insekticidi opasni su za oprašivače, uključujući pčele i druge neprocjenjive insekte.

Insekticidi korišteni za zamagljivanje i njihove moguće nuspojave:

AMPLAT, aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid.

Amplat sigurnosno-tehnički list 07.01.2020. Upozorenja: kod ljudi, štetno ako se udiše (H332). Može nadražiti dišni sustav (H335). Štetno ako se proguta (H302). Sumnja na moguće uzrokovanje raka (h351). Može uzrokovati oštećenje organa (H371). U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš (H400), i s dugotrajnim učincima (H410).

Cipermetrin moguće nuspojave: kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U okolišu, Cipermetrin odobren pri EU-u 01.02.2022.-31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba Komisije ( EU) 24.11.2021. ).

Tetrametrin moguće nuspojave: kod ljudi, potencijalno kancerogen; može uzrokovati vrtoglavicu, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. U okolišu: visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake.

Piperonil butoksid moguće nuspojave: kod ljudi, može uzrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju i moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora. U okolišu: otrovan za ribe.

- AMPLAT korišten na području Općine Crnac ( lipanj 2023. )

CIPEX 10E - aktivna tvar: Cipermetrin (vidjeti gore)

- CIPEX 10E korišten na Hvaru na području Jelse, Starog Grada i Grada Hvara ( 2017., 2018., 2019., 2021. ) Napomena: Cipex 10E nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

CYMINA ULTRA - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Cymina Ultra sigurnosno-tehnički list 2020.: kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; sumnja na moguće uzrokovanje raka; može uzrokovati oštećenje organa. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš; vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- CYMINA ULTRA korišten na području Supetra na Braču ( 26.08.2024. ); Općine Slavonski Šamac „toplim zamagljivanjem ( nosač Parafinsko ulje ) i hladnim orošavanjem” ( srpanj 2024. )

CYPERBASE - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore)

- CYPERBASE korišten na području Općine Lipovljani (lipanj 2024.); Općine Sibinj (srpanj 2024.); Općine Slavonski Šamac ( srpanj 2024. „toplim zamagljivanjem (nosač Parafinsko ulje) i hladnim orošavanjem”)

CYTROL 10/4 ULV - aktivna tvar: Cipermetrin uz Piperonil butoksid ( vidjeti gore )

Cytrol 10/4 ULV sigurnosno-tehnički list 09.10.2019. kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Štetno ako se udiše. Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

- CYTROL 10/4 ULV korišten na području Grada Valpova ( lipanj 2024. ); Ivanić Grada ( lipanj 2024. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. ).

NEOPITROID ALFA - aktivna tvar: Alfa-cipermetrin (Alfametrin)

Alfa-cipermetrin mogući štetni učinci: kod ljudi, može biti smrtonosan ako se proguta i uđe u dišni sustav; mogući ljudski karcinogen; može uzrokovati nepovratna oštećenja očiju; štetan ako se udiše, može nadražiti dišni sustav; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti. U okolišu, vrlo toksičan za ribe, većinu vodenih organizama i pčela; otrovan za gliste; vrlo otrovan za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID ALFA korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2021., 2022. )

Napomena: Neopitroid Alfa nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM - aktivne tvari: d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) i Permetrin uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore )

Neopitroid Premium sigurnosno-tehnički list 2017: Upozorenja, kod ljudi, H302: Štetno ako se proguta. H304: Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. H315: Nadražuje kožu. H317: Može izazvati alergijsku reakciju na koži. H318: Uzrokuje teške ozljede oka. H319: Uzrokuje jako nadraživanje oka. H332: Štetno ako se udiše. U okolišu, H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš. H410: Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) mogući štetni učinci: kod ljudi, vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne. U okolišu, vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za pčele, gliste, donekle za ptice. Napomena: d-Trans aletrin nije odobren ( EU, ECHA, 2024. )
Permetrin moguće nuspojave: kod ljudi, može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. U okolišu, visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke.

- NEOPITROID PREMIUM korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2023. ); Zelenog pojasa oko naselja na području mjesta Lovas, Opatovac, Mikluševci, Tompojevci, Bokšić, Čakovci ( iz zraka, lipanj 2021. ); Velike Gorice, Velike Mlake i Gradića ( lipanj 2021. ); Općine Bilja, rubnih dijelova Kopačkog rita, rubnih djelova Osijeka ( iz zraka lipanj 2019. ); Općine Sućuraj ( 2018. ); na području Općina Gunja, Vrbanja, Drenovci ( iz zraka, lipanj 2014. )Napomena: Neopitroid premium nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM PLUS - aktivne tvari: Permetrin (vidjeti gore) i Praletrin uz Piperonil butoksid (vidjeti gore)

Neopitroid Premium Plus sigurnosno-tehnički list 07.03.2022., kod ljudi, štetno ako se proguta. Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Nadražuje kožu. Može izazvati alergjisku reakciju na koži. Uzrokuje teške ozljede oka. Uzrokuje jako nadraživanje oka. Otrovno ako se udiše. Štetno ako se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima

Praletrin moguće nuspojave: kod ljudi, može biti smrtonosno; štetno ako se proguta ili se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID PREMIUM PLUS korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( kolovoz 2023. ); Svete Nedjelje ( lipanj 2024. ); Općine Šodolovci ( iz zraka, lipanj 2023. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. )

PERMEX 22E - aktivne tvari: Permetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Permex 22E Sigurnosno-tehnički list 2017 ( na engleskom ): kod ljudi, štetno ako se udiše; može nadražiti dišni sustav; štetno ako se proguta; nadražuje kožu; može izazvati alergijsku reakciju na koži; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima. Štetno za vodene organizme s dugotrajnim učincima.

- PERMEX 22E korišten na Hvaru, na području Općine Jelsa, Grada Starog Grada, Grada Hvara ( 2016., 2017, 2018., 2019., 2020. )

PROBLEMI U PRAKSI

Provedba dezinsekcije je neefikasna i to se zna: 4.3.1. »Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova... « ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Zna se da dezinsekcija otrovima je štetna: 4.3.2. c) »Adulticidni postupci predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području adulticidnog postupaka ili na širem području gdje strujom vjetra mogu biti preneseni toksični aerosoli, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu. Treba uvijek naglašavati da su svi adulticidni postupci neselektivni postupci koji ugrožavaju zdravlje osjetljivih skupina ljudi, uzrokuju štete u okolišu uključujući i vodene i kopnene životinje, uništavaju sve trenutačno prisutne vrste insekata te stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.« ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Sigurnosne mjere u Programu su neadekvatne. Primjeni propisa ne pristupa se dovoljno rigorozno. U akcijama adulticidnog zamagljivanja često se dogodi da su ljudi prskani - a nigdje u Pravilnicima ne piše da se ne smije prskati ljude! Kad izvoditelji najave te akcije, nikad ne objave moguće nuspojave korištenih otrova, često ne kažu čime će obaviti zamagljivanje i čak poriču da značajni rizici za ljude postoje. Naprimjer.: „Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje”; „Insekticidi imaju dobro početno djelovanje i dovoljno dugo produženo djelovanje. Neznatno su opasni za čovjeka i njegovu okolinu...”. Takva tumačenja očito nisu točna. Po Zakonu ( NN 62/2018 - 13.7.2018. ) 'korisnik' mora primiti sigurnosno-tehničke listove opasnih kemikalija: U poglavlju A.3. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »(5) »Plan provedbe općih DDD mjera«, Sigurnosno-tehnički listovi opasnih kemikalija te Potvrde o provedenoj DDD mjeri mogu se korisniku mjere dostaviti u pisanom ili elekt[r]oničkom obliku. Korisnik mjere mora pisano potvrditi primitak priloga te ih je dužan dati na uvid nadležnom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora.«. Ali čini se da se nitko ne obazira na službena upozorenja u sigurnosno-tehničkim listovima.

Naša prava su uskračena

Program suzbijanja insekata u svom trenutnom obliku krši nekoliko naših ljudskih prava, osobito:

1. »Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi, kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o njihovoj uporabi kemikalija. « ( Regulation (EC) No 1907/2006, Introduction. clause 117 - na engleskom )

2. EU: »Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju.«

3. UN: Načelo ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš ( Generalna skupština Ujedinjenih Naroda, 2022.god. )

Odgovornost za Program Dezinsekcije

Program suzbijanja insekata se provodi u skladu Zakonom o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti koji donosi Ministarstvo zdravstva. Odgovornost za provođenje godišnjeg programa suzbijanja artropoda je delegirana na Hrvatski Zavod za javno zdravstvo ( HZJZ ) koji prebacuje odgovornost na županijske NZJZ, koji delegiraju odgovornost na lokalne zajednice, koji delegiraju odgovornost za provedbu Programa izabranim registriranim izvoditeljima.

Zaključak: Zbog svega navedenog, nema sumnje da trenutnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti i odgovorne institucije moraju tražiti prihvatljivije načine zaštite javnog zdravlja!

 

U Pitvama 24.09.2024. Vivian Grisogono MA(Oxon)

Predsjednica Udruge Eco Hvar

Za više informacija:

Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje.

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti.

O programu dezinsekcije.

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Novosti: Ekologija.hr

  • Climate damage would obliterate any economic benefits of new North Sea fields, analysis shows

    Exclusive: Economic harm of CO2 pollution from Rosebank and Jackdaw forecast to far outweigh any boost to UK

    The climate damage caused by developing the Rosebank and Jackdaw oil and gas fields under consideration by the UK government would destroy their economic benefits many times over, according to an analysis.

    It estimates the economic damage caused by the carbon pollution from the oil and gas produced would be between £119bn and £336bn in the coming decades, compared with the £28.7bn in value to the UK estimated by Adura, the fossil fuel company promoting the new fields.

    Continue reading...

  • US building twice as much gas-fired capacity as China in AI boom, analysis finds

    There has been a 76% increase in under-construction gas-fired projects amid ‘frenzy’ to build more datacenters

    The US has surged ahead of China in the building of new gas-fired power generation, largely to feed a boom in artificial intelligence (AI) that is adding vast amounts of planet-heating emissions, a new analysis has found.

    For decades, China’s rapid economic growth has seen it outpace the US in the addition of new gas power generation but a recent “frenzy” in datacenter construction for AI has reversed this, said Global Energy Monitor (Gem) in its new report.

    Continue reading...

  • US fossil fuel lobbyists also represent hundreds of cities fighting for climate damages

    Local governments working with firms also linked to fossil fuel giants, analysis of federal lobbying disclosures shows

    Congressional lobbyists working for fossil fuel firms that are exacerbating the climate crisis are simultaneously representing more than 300 local governments raising funding to recover from climate damage, according to a new analysis.

    The research by F Minus and Make Polluters Pay reviewed congressional lobbying disclosures for the first quarter of 2026, finding that another 568 local governments hired fossil fuel lobbyists to work on non-climate related issues during that time,some of which included climate adjacent issues, like healthcare and home insurance.

    Continue reading...

  • ‘Small changes can make a big difference’: how getting farmers, fishers and beavers together could save a Cornish river

    A local initiative is testing simple ways to stop algal blooms in the River Fal threatening some of England’s most biodiverse marine habitats

    On a rocky beach in Cornwall, a group of wetsuit-clad freedivers and snorkellers are wading into the shallows. Below St Mawes Castle, built by Henry VIII to defend Falmouth harbour, they disappear in a swish of florescent pink and green fins.

    They are volunteers, trained by the Cornwall Wildlife Trust to use underwater cameras and floating GPS devices to detect changes in marine habitats over time.

    Two volunteers, Simon Tagney and Max Behnert, prepare to survey the seabed beneath the 16th-century St Mawes Castle. Photograph: Luke Gartside/The Guardian

    Continue reading...

  • Country diary: A peachy, summer beauty that loves the clean air | Nigel Brown

    Ynys Môn (Anglesey): The rosy footman is a relative newcomer to this part of Wales, bringing with it nectarine tones and markings like hieroglyphs

    I have a routine in the summer months that I like to keep to as often as I can. That is, to start my day in the company of moths.

    This morning, after a gentle night  – too cloudy to see the flight of Perseid meteors but mild enough to encourage the flight of moths – I head out to my Robinson light trap. It’s 40 years old and somewhat shabby, and sits between the meadow plots in our wildlife garden like a tiny flying saucer. With cuppa to hand, and joined by our familiar robin, who knows this routine well, I examine the live catch.

    Continue reading...

  • Going with the grain: how restoring biodiversity led one farmer back to heritage wheat

    Henry Astor looked back to his grandfather’s time for the inspiration to find older varieties that could help nature on his Cotswold farm

    It is the earliest harvest Henry Astor can remember. But walking through the scorched wheatfields of his Cotswolds farm, signs of life are everywhere – swarms of insects, kaleidoscopic wildflower meadows, bushy hedgerows several metres wide. A yellowhammer perches on a nearby tree.

    There are 18 other red-listed birds on the farm, says Astor, who this year ringed 23 barn owls, three kestrels, two little owls as well as goshawk chicks. “Last winter we had clouds of goldfinch, chaffinch and greenfinch,” he says. Britain has lost 73 million birds since 1970; but at Bruern Farms, a small but welcome reversal is taking shape.

    Continue reading...

  • At least 35,000 excess deaths recorded in Europe’s back-to-back heatwaves

    True figure likely to be much higher as it only covers about half of continent and does not include August totals

    At least 35,000 more people died during Europe’s four record-breaking, back-to-back heatwaves this summer than would normally be expected, according to incomplete figures from barely half the continent.

    Excess mortality in three of the EU’s larger countries – Germany, France and Spain – alone has already exceeded 25,000, according to the provisional national figures, and experts say the toll will rise significantly once August totals are consolidated.

    Continue reading...

  • We asked our climate reporters to highlight one idea for positive change. We got a chronicle of global transformation

    There are countless initiatives around the world that can inspire people and spur them into action. Amid the devastation of the climate crisis, our journalists strive to highlight these stories of hope

    The news is very often about the bad things (especially if you’re on the Guardian’s environment desk). Wildfires, floods, tipping points, billionaires making huge profits and buying themselves island refuges for the apocalypse … And yet, ticking along beside that is the steady pulse of what the rest of humanity is doing in response to the climate crisis. From housing developments with no cars to buildings made out of hemp, all over the planet people are ploughing ahead and changing their neighbourhoods and cities and world.

    But as news stories typically need to be about new developments or things people didn’t previously know about, it can be hard to cover all those brilliant initiatives being undertaken in the background – no matter how cheering they are. Which is why, back in 2023, we decided to ignore the usual rules about what constitutes “news” and start writing about them anyway. Readers, we knew, would like to hear about them.

    Climate campaign 2026: help us reach 30,000 acts of support

    Continue reading...

  • Climate-saving wonder – or €240m vanity bauble that ages like milk? The rocks set to hit Rotterdam docks

    MVRDV – the firm behind Marble Arch Mound – says Rotterdam ROCKS! will inspire visitors to live sustainably. But in an era when the greenest building is the one that already exists, this tottering cairn looks set to misfire

    ‘It looks like something Shrek would throw up,” sniffed one online commentator, unflatteringly comparing Rotterdam ROCKS!, the recently unveiled proposal for a waterfront site in Europe’s largest port, with the vomitings of a cartoon ogre. Designed by Dutch architectural firm MVRDV, which gave London the supremely underwhelming Marble Arch Mound in 2021, Rotterdam ROCKS! (the use of EMPHATIC CAPITALS connoting an in-your-face energy) is the winner of a major architectural competition intended to create “a new world wonder”.

    But instead of a modern Hanging Gardens of Babylon or contemporary Colossus of Rhodes, MVRDV’s super slick renderings depict a pile of artificial “rocks” (or ROCKS!) stacked together in a humongously scaled tottering cairn, wreathed in suspiciously luxuriant foliage and sluiced by a preposterous waterfall.

    Continue reading...

  • ‘Environmental violence’: inside the fight to save indigenous land from becoming a nuclear dumping ground

    New documentary To Use a Mountain spotlights the pain and triumph of resisting government efforts to turn parts of rural US into disposal sites

    Nuclear energy was supposed to be our salvation, humanity’s chance to retool technology first conceived as a weapon of mass destruction into an engine of limitless prosperity. But even as the industry touted nuclear fission as an economic game-changer (never mind the astronomical startup costs), a safety paragon (never mind the spills at Chornobyl, Three Mile Island and Fukushima) and harmless fodder for an American comedy institution (never mind that glowing rod on Homer’s back or the three-eyed fish), there was no getting around the matter of what to do with all the toxic waste (never mind nuclear’s claimed green credentials).

    The stagnant state of that dirty business brought Casey Carter, the director of the new avant-garde documentary called To Use a Mountain, back to his interview with a Washington state farmer who was part of a class-action lawsuit against the government over the release of radioactive material from the Hanford nuclear reservation – site of the world’s first full-scale plutonium production reactor. The farmer’s words still echo, despite ultimately being cut to fit the film’s 90-minute runtime. “He joked that nuclear power is the only faith-based energy because everyone always asks, ‘Do you believe in it?’” Carter says. “He was like, ‘You don’t have to believe in solar. It’s just a pretty good idea.’”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.