Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Novosti: Ekologija.hr

  • Cop30 host sets out steps to break link with coal, oil and gas as it aims to move focus from negotiating to implementing

    All countries can start to break their dependence on fossil fuels now without needing to wait for new technologies or economic changes, Brazil’s government has said ahead of a global climate summit.

    Brazil, the host of last year’s UN climate conference, set out the world’s first global “roadmap” for phasing out fossil fuels on Tuesday, showing that countries could boost their economies and pull people out of poverty while breaking the link with coal, oil and gas.

    Continue reading...

  • Garden Climate Assessment Tool will allow users to predict a plant’s response to the projected climate in a given location

    “In the 20th century, we could pretty much grow the same things with confidence, we could learn from previous generations,” said Prof Sam Brockington, a curator at Cambridge University Botanic Garden.

    “But now we’re moving into climate scenarios that we just don’t have the traditions to understand fully.”

    Continue reading...

  • Guardian and Mongabay reveal approaches to officials and MPs on behalf of Vantara zoo ahead of UK-chaired Cites meeting on endangered animal imports

    British government ministers were told not to engage formally with Vantara, the controversial mega-zoo run by the Indian billionaire Anant Ambani, after lobbying efforts by the private animal sanctuary in the run-up to a UK-chaired meeting on the trade in endangered species, according to documents.

    This week, the UK heads a 32-country committee meeting in Geneva of Cites, the United Nations body that regulates trade in endangered species. The meeting will examine how India has responded to compliance concerns about imports of endangered animals.

    Continue reading...

  • For the first time since 1937, no open permits to hunt ruffed grouse in Ohio have been issued due to falling numbers

    Every November, hundreds of hunters descend on four designated wilderness areas in southern Ohio in pursuit of the elusive ruffed grouse.

    But not this year.

    Continue reading...

  • Scientist Adalberto Luis Val’s pioneering research on the tambaqui fish is revealing the effect of climate disruption in Brazil, with global implications for biodiversity and food security

    As a boy in rural São Paulo, Adalberto Luis Val used to stare into the lake where his father took him fishing and wonder how all those creatures swimming below stayed alive. One day, he netted a few, put them in a jar, and brought them home to observe. The next morning, they were all dead. Val was devastated but intrigued.

    “I needed to know how fish are able to live,” he says.

    Continue reading...

  • The handover marks the end of a 13-year licence for Smart DCC, a subsidiary of Capita, after years of spiralling costs and delays

    Control over Great Britain’s 39m smart meters has passed to a non-profit startup after its former owner presided over more than a decade of spiralling costs and delays in the troubled network.

    The company owned by crisis-hit outsourcing firm Capita has promised a “seamless transition” to its not-for-profit successor, which will take over running the data network connecting the smart meters from this week.

    Continue reading...

  • Hortobágy, Hungary: Their sheer size is striking enough, but the noise is something else, especially when they gather in huge migratory flocks

    With a standing height of 1.4 metres, common cranes are Europe’s tallest birds and at this famous national park they collect in astonishing numbers as they migrate.

    The autumn count is 180,000, although the only accessible spot to see them supports a sub-roost of 50,000. Each bird has a wingspan of 2 metres and the flight is slow and rhythmically precise. The visual effect of any large airborne congregation is at the scale of a whole landscape and its skies above.

    Continue reading...

  • At more than $52m, the race has become the most expensive in US history, but residents are fed up with flooding

    Aida Havel mulled her fate over coffee after working the early voting polls all day in Kill Devil Hills, North Carolina. “We are trapped,” she concluded.

    The Dare county commission candidate lives about 50 miles (80km) south, on Hatteras Island on the state’s Outer Banks.

    Continue reading...

  • From feeding schoolchildren to recycling tyres, these entrepreneurs are challenging stereotypes while solving social and environmental problems

    Africa is thought to have a higher proportion of female entrepreneurs than any other continent and yet many still struggle to access financing. Four business leaders from Nigeria, Uganda, Kenya and Malawi tell us about the inspiration behind their success – and the challenges women still face.

    Continue reading...

  • A Guardian investigation has found that despite a recommendation to slow down, leading shipping companies continue to travel above advised speeds in a key habitat for cetaceans

    Marine biologist Alice Barbarioli waits with her camera trained on the horizon. A few minutes earlier, the hydrophone beneath the Pelagos research vessel detected codas – the sequence of clicks sperm whales use to communicate.

    The sperm whale reveals its head and dorsal fin as those onboard the vessel in the Pelagos sanctuary, a conservation area established to protect marine mammals in the north-western Mediterranean, rush to take photos and note the rhythm of its breathing. After a few minutes, the animal arches its back, and begins to head back into the depths of the sea. They wait to catch a glimpse of its tail.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Slušne halucinacije – ili slušanje glasova koje drugi ne čuju – pogađaju više od 70% osoba sa shizofrenijom. Unatoč liječenju antipsihoticima, otprilike 40% i dalje ima trajne halucinacije. Za ove pacijente hitno su potrebni novi pristupi liječenju.

  • Nova studija je otkrila da žene koje su češće jele hranu s visokim udjelom šećera imaju veći rizik od raka dojke, dok ni ukupni šećer u prehrani ni konzumacija voća nisu pokazali statistički značajnu povezanost. Voće je činilo oko 43% ukupnog šećera u prehrani, a prosječni unos šećera bio je 44 grama dnevno. Žene koje su konzumirale više od dvije porcije hrane s visokim udjelom šećera tjedno imale su 28% veći rizik od onih koje su jele jednu porciju mjesečno ili manje.

  • Protein koji sudjeluje u izgradnji zuba mogao bi se jednog dana koristiti kako bi se oštećenim zubima omogućilo da se sami obnove, pokazuju rezultati nove studije provedene u SAD-u.

  • Od otpornog škroba do staničnih stijenki biljaka, znanstvenici istražuju skrivenu konkurenciju i suradnju među crijevnim bakterijama, postavljajući intrigantna pitanja o tome što se događa s različitim vlaknima nakon što dođu do debelog crijeva.

  • U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere. 

  • Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.

  • Međunarodna studija izvještava o 60-postotnom preživljenju bez progresije bolesti 10 godina nakon autologne transplantacije koštane srži, pružajući važne dokaze o trajnim pozitivnim kliničkim ishodima i dugoročnoj sigurnosti kod pacijenata liječenih zbog rane, teške sistemske skleroze.

  • Novo istraživanje pokazuje da osobe s glioblastomom imaju aktivnije trombocite – stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi. Trombociti također komuniciraju s drugim stanicama i mogu utjecati na imunološku aktivnost. Hiperaktivni trombociti kod osoba s glioblastomom usporavaju djelovanje T-stanica koje se bore protiv raka, što može pridonijeti rastu tumora i napredovanju bolesti.

  • Prepune karotenoida i drugih bioaktivnih spojeva, klice brokule i mikrozelenje privlače znanstvenu pozornost. Karotenoidi su prehrambeni pigmenti koji doprinose boji voća i povrća te pomažu u nekoliko fizioloških procesa. Karotenoidi uključuju karotenoide provitamina A, poput beta-karotena, alfa-karotena i beta-kriptoksantina, te karotenoide koji nisu provitamin A, poput luteina, zeaksantina i likopena. Karotenoidi mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, metabolizam lipida, adipogenezu i upalnu signalizaciju.

  • Zubna caklina je visoko mineralizirani vanjski sloj zuba. Caklina štiti unutarnje slojeve zuba od šećera i kiselina koje unosimo hranom, kao i od svakodnevnog žvakanja, grizenja i trenja. Ona je najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu.

Novosti: Biologija.com