O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Novosti: Ekologija.hr

  • More than 100 firefighters remain at scene after Dunwich Heath blaze spread across 150 hectares and forced evacuations

    A wildfire near Britain’s biggest nuclear power station has caused “total devastation” to one of the UK’s most important landscapes, experts have warned, as fire crews said the situation was “stabilising”.

    More than 100 firefighters have been battling the blaze in Dunwich Heath, near Leiston, on the Suffolk coast since Wednesday evening. The fire service said on Friday the situation was stabilising but remained a “major incident”.

    Continue reading...

  • Latest study says global heating has made hot, dry and windy conditions in Spain at least 20 times more likely

    The extreme heat and drought stoking huge wildfires in Spain and France were made far more likely by the climate crisis, a scientific analysis has found.

    Global heating made hot, dry and windy weather at least 20 times more likely in Spain and twice as likely in France, experts from the World Weather Attribution (WWA) consortium calculated. The finding is the latest to pin the blame for the continent’s sweltering and deadly summer firmly on the heating caused by the burning of oil, gas and coal.

    Continue reading...

  • Drought and extreme heat are killing plants, driving up prices while also making some farms economically unviable

    “It’s a constant battle,” says Tim Young. He and his family have been tracking the rainfall on their Norfolk farm since 1976, and the data shows the last six years have seen two-thirds the amount of rain compared with previous years. The lack of water has become the number one risk to Young’s business.

    This summer has seen record-breaking climate induced heatwaves scorch much of Europe, which combined with droughts and “apocalyptic” wildfires has made farming virtually impossible. France has faced down fires that its president, Emmanuel Macron, called the worst since the second world war and on Wednesday half of England was declared officially in drought, with July expected to be the driest on record after winter floods, according to the Environment Agency. So how are farmers bearing up under the pressure?

    Continue reading...

  • As parks turn brown and paddling pools go unfilled, exemptions mean sports pitches can stay lush – even in school holidays

    After multiple punishing heatwaves, and no rain in parts for over a month, it seems the whole of the south of England is golden brown.

    But by Hammersmith Bridge in Barnes, south-west London, there is the unmistakable scent of damp soil. The playing fields of St Paul’s school, where fees are up to £57,000 a year, are a bright, lush green.

    Continue reading...

  • Boom in solar farms and home installations in first half of 2026 began shortly after start of US-Israel war against Iran

    Great Britain has recorded more new solar power installations in the first half of this year than in any six-month period since 2011, as households turn to rooftop panels to help cut their energy bills.

    An analysis of the government’s official figures shows that Great Britain added 142,536 solar installations in the first six months of the year, putting it on track to top last year’s record solar additions.

    Continue reading...

  • A zero-waste shop set up by a district council provides plastic-free products at affordable prices in a country that gets through 164m sachets a day

    Just after classes finish for the day in Malabon City, in the Philippines, a corner shop begins to fill. Mothers arrive with their children, handing over empty bottles to be refilled with soy sauce and cooking oil. Plastic tubs that previously held ice-cream or biscuits are weighed and filled with flour or sugar. The kids get some sweets and banana chips bagged in brown kraft paper.

    This store, Tingi Tindahan, offers a different experience from other small independent shops in the country. It retains the accessibility of micro-retail, colloquially known as tingi, while reintroducing reuse and refill methods instead of selling products in sachets and plastic packaging that too quickly becomes discarded waste.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Intensive farming has all but destroyed England’s ancient woodlands and freshwater wetlands. On a farm in Lincolnshire a radical aristocrat hopes to show there’s money in protecting nature

    By Patrick Barkham. Read by Dermot Daly

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    The summer issue of the Long Read magazine is out now. Click here to order

    Continue reading...

  • Several councils to stop housing tenants in glass-fronted Britannia Point in London, where tenants were earlier told they could not use air con

    As the fourth heatwave of the year hit the UK on Wednesday, Benice Bodah and her three teenage sons braced for more scorching temperatures inside their south-west London home. The two-bedroom flat has a built-in air-conditioning unit, but it has worked only intermittently in the almost three years since the family were placed in temporary accommodation at Britannia Point in Colliers Wood. “It has not been easy, but what can we do?” said Bodah, 48.

    Several councils have now agreed to stop housing families in emergency accommodation in the glass-fronted block after the Guardian revealed they had been told they couldn’t use the air-conditioning during heatwaves as it had “not been offered as an amenity” for them. The 19-storey building is owned by Criterion Capital, set up by the billionaire property magnate Asif Aziz. The temporary tenancies can last from weeks to years and are managed separately by letting agencies, including the London-based Aura Assets Management.

    Continue reading...

  • Wild Inside looks back on the incredible year when an escaped zoo owl managed to bring New Yorkers together

    Flaco the Eurasian eagle-owl gained a cult following after leaving his life in captivity at the Central Park zoo in 2023 and surviving, against all odds, for more than a year as a free bird in Manhattan.

    Birdwatchers tracked his every move, capturing his vast wingspan and luminous orange eyes with their cameras. His fans got tattoos in his honor. And now, Wild Inside, a new documentary chronicling Flaco’s year about town, is set to premiere this week.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Nova studija Instituta Wistar otkrila je neočekivanu vezu između fruktoze - uobičajenog prehrambenog šećera - i širenja agresivnog oblika raka jajnika. Naime, studija je otkrila da stanice raka koje kemoterapija nije ubila šalje signale susjednim tumorskim stanicama, pomažući im da postanu sposobnije za širenje. Znanstvenici su identificirali fruktozu kao ključnog glasnika u ovom procesu, otkrivajući prethodno neprepoznat način na koji stanice raka koje prežive liječenje mogu potaknuti širenje raka.

  • Usporedno ispitivanje pokazalo je da je kontinuirani omalizumab postigao veći ukupni uspjeh liječenja od multialergenske oralne imunoterapije (MOIT) olakšane omalizumabom, uglavnom pomažući pacijentima da izbjegnu nuspojave i prekide liječenja koji su ograničavali MOIT.

  • Konzumiranje manje šećera u maternici prije rođenja i tijekom prve jedne do dvije godine života povezano je s manjim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu, prema nedavno objavljenoj studiji. Studija je također otkrila da je niža konzumacija šećera u ranom životu povezana s odgodom razvoja demencije.

  • Preaktivan imunološki odgovor u mozgu može igrati ulogu u Dravetovom sindromu, rijetkoj i teškoj genetskoj epilepsiji koja obično počinje u djetinjstvu, prema znanstvenicima s Weill Cornell Medicine. Djeca s ovim stanjem imaju česte napadaje koje je često teško kontrolirati lijekovima, a mogu se suočiti i s razvojnim, kognitivnim i bihevioralnim izazovima. Do sada se većina istraživanja usredotočila na to kako mutacija u genu SCN1A remeti električnu signalizaciju u mozgu.

  • Nedavna studija otkrila je da parodontitis reprogramira neutrofile koštane srži putem metaboličkog puta glutationa pokretanog Chac2, potičući visoko upalno N1 stanje koje potiče sistemsku upalu.

  • Nedavni objavljeni pregled ispitao je dokaze o učincima borovnica, grožđa i njihovih bioaktivnih spojeva na markere kardiovaskularnog rizika. Bobičasto voće i grožđe sadrže širok raspon polifenolnih bioaktivnih spojeva, uključujući resveratrol, flavonoide i antocijanine, s protuupalnim, antioksidativnim i potencijalno kardioprotektivnim biološkim učincima.

  • Biljna prehrana potiče zdravlje crijeva, imunološkog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava, dijelom kultiviranjem raznolike zajednice crijevnih bakterija. Odavno je poznato da te koristi djelomično proizlaze iz vlakana u biljnoj hrani, koju prerađuju naše komenzalne crijevne bakterije, i često jarko obojenih fitokemikalija koje biljke proizvode kako bi se zaštitile od prijetnji iz okoliša

  • Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja. 

  • Studija koju je provela Cleveland Clinic pokazuje vezu između povišenih razina TMAO-a (trimetilamin N-oksida) u krvi - nusprodukta probave hranjivih tvari koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima - i većeg rizika od fibrilacije atrija. Naime, pokazalo se, da TMAO koji proizvode crijevni mikrobi mijenja električno okruženje srca, povećavajući osjetljivost na abnormalne ritmove.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da je mikroglija primarni pokretač gubitka sna kod Alzheimerove bolesti. Korištenjem lijeka za privremeno uklanjanje tih stanica u životinjskim modelima, znanstvenici su uspješno obnovili više od dva sata sna dnevno, pružajući novu metu za liječenje bolesti.

Novosti: Biologija.com