Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Novosti: Ekologija.hr

  • Event is likely to be largest in at least 1,000 years and will pile extra heat into a world already in a climate crisis

    The El Niño climate phenomenon is “supersizing before our eyes”, the UN has said. The event is near certain to shatter temperature records, according to the latest forecasts.

    The El Niño is likely to be the largest in at least 1,000 years and will pile extra heat into an atmosphere where temperatures are already rising rapidly due to global heating. The combination means 2027 is set to “blow apart” the record and be the hottest year ever recorded.

    Continue reading...

  • Climate crisis could increase incursions of Aedes aegypti, which can transmit Zika virus and dengue, experts say

    An invasive mosquito capable of transmitting tropical diseases has been found breeding in homes in east London, with experts warning that the rapidly warming climate will lead to greater “incursions of invasive mosquitoes”.

    This is the first time the species has been identified breeding in the UK and the fourth time it has been detected.

    Continue reading...

  • As graduates of an online training course gather from across the continent, the consensus is overwhelming: computers and saving animals go together

    On a bitingly cold night in Lapalala Wilderness nature reserve in South Africa’s Limpopo province, Duncan Kanyakera watches as instructor Jacques Viljoen deploys a thermal drone in search of a lone cheetah. Once the drone has disappeared into the inky sky, Kanyakera, from Tsavo in Kenya, and 20 other conservation professionals from across Africa turn their attention to the open-air screen in anticipation.

    Many of the students – from 11 African countries as far flung as Benin, Liberia, the Democratic Republic of the Congo and Madagascar – witnessing the demonstration have earned their places at Lapalala after performing well on an online training programme for protected area technicians (PAT) run by the Connected Conservation Foundation (CCF). Also on the course, are five members of Peace Parks staff in training.

    Continue reading...

  • Methane is a potent greenhouse gas that traps more than 80 times as much heat than carbon dioxide over a 20-year period and causes 25% of global heating today. We definitely don’t want this gas spewing needlessly into the atmosphere, but in 2023 that’s exactly what environment editor Damian Carrington found was happening when he reported on 1,000 super-emitting methane leaks across the globe. Now Turkmenistan, the worst country for mega-leaks, has begun to plug them. Damian tells Madeleine Finlay why some experts call stopping leaks the climate ‘emergency brake’ and reveals which countries are still failing to act.

    Continue reading...

  • Appledore, Devon: By-the-wind sailors have been washed up in great numbers this summer. I stumble on a single one of these bright blue beauties

    Amid the hot grit of the estuarine beach, a cool light glints. Not the habitual shade of mussel shells, nor even the shimmer of sea glass, this is a blue so bright that at first I mistake it for a kind of plastic, perhaps the discarded part of a pair of goggles.

    I’m about to pick it up when something prompts me to pause, mid-swoop; an inkling that this is not synthetic, but animal.

    Continue reading...

  • Study reveals that pesticide poisoning kills 11,000 people each year, with India accounting for nearly 60% of fatalities

    Almost half of the world’s farmers are poisoned by pesticides every single year, a study has found.

    Using publicly available data from 2006-2023, the study, which was commissioned by Pesticide Action Network, found there to be an estimated 402-433m cases of unintentional acute pesticide poisoning of farmers and farm workers every year.

    Continue reading...

  • Campaigners say pheasants and partridges reared ‘on industrial scale’ do not have same protections as chickens

    The government is considering a crackdown on pheasant shooting in England as part of a consultation on strict new animal welfare laws that would affect shoot organisers.

    Ministers are already considering plans for the issuing of licences for those who run game bird shoots. The proposals mean anybody associated with wildlife crime, such as the poisoning or shooting of birds of prey, would be banned from hosting shooting events.

    Continue reading...

  • Each year, people from across the world gather in a grove sacred to the Yoruba goddess Osun to be healed, conceive or realise their deepest wishes. But toxic lead, mercury and cyanide is leaching into the river

    7Devotees in white clothing line the riverbank, praying as they carry offerings of fruit, kola nut and sacrificial animals in supplication to Osun, the Yoruba goddess of fertility, beauty and healing, whose carved form stands with arms outstretched a few metres away in the Osun River.

    It is the final day of Nigeria’s annual Osun Osogbo festival in honour of the African deity, in a tradition that has existed for hundreds of years and draws people from across the diaspora.

    Yeye Omifunto Ojo performs a sacrifice at the Osun River

    Continue reading...

  • A fragment of temperate rainforest lies on the edge of Dartmoor, and following years of conservation work, its owners have now opened up a sustainable campsite next to this fragile ecosystem

    Mist blankets the valley as I wheel my camping gear down the small hill towards a clearing ringed by trees and shrubs. A picnic bench sits at its edge, angled towards the reason why I’m here: one of the last remaining fragments of temperate rainforest in Britain. I’m pitching my tent at Wray Valley Camping, a low-impact site on Dartmoor’s eastern edge between Lustleigh and Moretonhampstead, where I’ll spend five days on one of the site’s “nearly wild” pitches.

    Also known as Atlantic woodland, temperate rainforests depend on a rare combination of high humidity, rainfall and consistently mild coastal temperatures where the sea moderates the climate. They once stretched from the western Highlands of Scotland down to Cornwall, covering 20% of the UK, and sheltering rare and delicate lichens and plants. Today more than 95% of our temperate rainforest cover is gone, but Devon’s near-constant dampness and its exposure to the Atlantic make it one of the last strongholds for this rare habitat.

    Continue reading...

  • El Niño is associated with weaker monsoons in India – but research suggests it can also bring more extreme rainfall

    The world is bracing for a “super” El Niño, and its effects are already being felt in India, where the monsoon has brought less rain than average but more intense downpours.

    Meteorologists predict that the current El Niño, which is developing over the Pacific, could be one of the strongest in living memory. India is likely to be heavily affected, particularly later in the monsoon, when El Niño’s influence tends to strengthen.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com