Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Novosti: Ekologija.hr

  • Secretive state begins repairs on ageing facilities after being revealed as worst country for leaks of potent greenhouse gas

    Turkmenistan has started plugging the mega-leaks of methane that spew from its ageing oil and gas facilities, the latest UN data shows, in a move hailed as a breakthrough.

    Methane, also called natural or fossil gas, is a potent greenhouse gas. It traps 80 times more heat than carbon dioxide and causes 25% of global heating today. Stopping leaks can be quick and cheap and, because methane breaks down in the atmosphere far quicker than CO2, this has a rapid impact, with some experts calling it the climate “emergency brake”.

    Continue reading...

  • Organisers say people must revive spiritual relationship with food amid double threat of climate crisis and conflict

    Mending the broken food system under the threat of climate-driven weather extremes will require more than economic fixes and intensive agriculture, according to the organisers of a pioneering summit this week, who say the world must revive its spiritual relationship with food.

    Delegates from more than 60 countries and the UN will gather for the next five days in Paro in the tiny Himalayan nation of Bhutan for the world’s first “conscious food summit”, which will bring together governments and farmers, mindfulness experts and yoga therapists.

    Continue reading...

  • More than 200mm of rain forecast in parts of South Korea, while parts of southern Europe to be 10C above average

    South Korea’s prime minister, Han Seong-sook, met officials to prepare for heavy rain expected this week, with rainfall totals across central and northern parts of the country forecast to exceed 200mm in some areas.

    South Korea was battered by heavy rainfall earlier this month and some areas were particularly hard hit. Over the weekend further thunderstorms pushed into the region and these are expected to cause disruption through Monday. This heavy rain is caused by a series of severe thunderstorms that developed over the Yellow Sea, on the western side of South Korea, and will slowly push eastwards on Monday before easing on Tuesday. These storms have been strengthened by the very warm Yellow Sea, which now has a surface temperature of 29C, 4C above the climatological average.

    Continue reading...

  • Checking for sewage spills has become as normal as checking the weather forecast, say swimmers on East Sussex beaches

    “I’m furious,” says Jo Armstrong, 75, sitting on Brighton beach with her daughter and granddaughter.

    Armstrong lives in Lewes, a town 8 miles from Brighton, and usually goes swimming in nearby Seaford in East Sussex every day. But over the past week the water there has been too polluted to swim. “Brighton beach was the only place that stayed clean,” she says.

    Continue reading...

  • Exclusive: Friends of the Earth finds greatest sewage discharge in Devon, Cornwall, Dorset and Somerset

    South West Water is doing more harm to the environment than any other water company in England, according to new analysis, with more sewage discharged in Devon, Cornwall, Dorset and Somerset than anywhere else.

    Friends of the Earth analysed water companies’ environmental performance in six categories: sewage spills, water quality at bathing sites, pollution incidents or warnings at bathing sites, severity of sewage pollution at bathing sites, the percentage of rivers rated below the standard for good ecological health, and the affordability of bills.

    Continue reading...

  • Each year, the Guardian reaffirms its commitment to the environment – both in our reporting and how we operate as a business. From critical tipping points to war in Iran, this is how the last 12 months have looked

    Today marks the end of the Guardian’s annual climate support campaign. Each year, during the campaign, we remind our audience about the Guardian’s role in covering the threats to our planet and the importance of independent journalism in telling that story. Our climate pledge is a reminder of the environmental values we place at the heart of our reporting and our organisation.

    Since our 2025 climate pledge, the world has experienced extreme levels of heat as well as extreme forms of denial and abdication in the face of the climate crisis. But, across the world, there have also been inspiring efforts to tackle it.

    We will be publishing our annual company emissions data in the autumn, explaining what drives our emissions and where they have risen and fallen.

    We have started the process of estimating our emissions from generative AI usage. We hope to report on this next year.

    We have undertaken our B Corp recertification in line with the new standards introduced by B Lab in 2026. We will find out our result later this year.

    We have participated in advertising industry working groups that published a methodological framework that aims to capture the emissions impact of digital and print advertising.

    We open ourselves up to scrutiny by independent third parties, such as the Science Based Targets initiative (SBTi) and B Corp, so they can assess the robustness of our targets and our internal policies.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: Anti-datacentre sentiment is growing across the political spectrum in the US – and the public is only just finding out about the potential effects on their energy bills

    Don’t get Down to Earth delivered to your inbox? Sign up here

    Anti-datacentre sentiment is growing from across the political spectrum in the US.

    More than a dozen states have considered moratoria on datacentres. New York became the first US state to enact a temporary ban last month. Progressive stalwarts Senator Bernie Sanders and Representative Alexandria Ocasio-Cortez have proposed a national moratorium. And even Greg Abbott, the far-right governor of Texas, called for a ban on datacentre development in rural swaths of his state.

    ‘Our new normal’: how marine heatwaves affect life in British seas

    Iraq’s ghost villages: Islamic State drove people away – now a new enemy is preventing their return

    Destroyed crops, riverbed cyclists and a ‘Rock of Starvation’: how drought has devastated the Danube

    Continue reading...

  • With millions of club shirts going to waste every season, a radical recycling rethink is needed

    When Joanna Czutkowna buried a Manchester United jersey, a cotton T-shirt and a wool-cotton jumper in her Lancashire farm and dug it up a year later, the video went viral. The T-shirt had disappeared, apart from the seams (sewn with polyester thread), the jumper was 80% gone, but the United shirt remained – grubby but indestructible. (Insert joke here)

    The big reveal was not a surprise, certainly not to Czutkowna, who has worked in textiles and sustainability for 20 years, but it was a reminder: a football jersey is not just for Christmas, or even the next hundred Christmases.

    Continue reading...

  • The movement against datacenters is uniting Americans because they perfectly illustrate how a few individuals hold all the power to control decisions that affect our lives

    Bryce Gustafson has been knocking on doors in Indiana for more than a decade. The lead organizer with Citizens Action Coalition (CAC), a consumer and environmental organization, he usually encounters a mix of reactions when he’s out canvassing; whatever issue he’s talking about, there’s always at least a few people on the other side. But at a recent festival in the rural town of Monrovia, Indiana, he was struck by an unusual spirit of unity.

    He was there about a proposed datacenter, a 550-acre (222-hectare) Google project in this small town of 1,600 people. “I had 50 people I talked to,” Gustafson told me. “Nobody wanted that datacenter in their community. And at least a half a dozen people came up to me to say, ‘Hey, I voted for Trump. What the heck’s he doing, supporting these things?’”

    Continue reading...

  • Record inundations wrecked homes and took seven lives but Trump has not approved emergency aid and the state has cut funds for environmental agencies

    It’s been 10 days since the floodwater receded from Cambridge City’s main street and yet signs of disaster are all around.

    Abandoned cars, toilets and bathtubs are strewn across parks and side streets on a recent visit to the city. Garages have been lifted from their foundations and moved by the rushing water. Dumpsters up and down the street are overflowing with people’s belongings, with red paint sprayed on homes indicating which houses have been cleared by water rescue teams.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com