Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Novosti: Ekologija.hr

  • Exclusive: Economic harm of CO2 pollution from Rosebank and Jackdaw forecast to far outweigh any boost to UK

    The climate damage caused by developing the Rosebank and Jackdaw oil and gas fields under consideration by the UK government would destroy their economic benefits many times over, according to an analysis.

    It estimates the economic damage caused by the carbon pollution from the oil and gas produced would be between £119bn and £336bn in the coming decades, compared with the £28.7bn in value to the UK estimated by Adura, the fossil fuel company promoting the new fields.

    Continue reading...

  • There has been a 76% increase in under-construction gas-fired projects amid ‘frenzy’ to build more datacenters

    The US has surged ahead of China in the building of new gas-fired power generation, largely to feed a boom in artificial intelligence (AI) that is adding vast amounts of planet-heating emissions, a new analysis has found.

    For decades, China’s rapid economic growth has seen it outpace the US in the addition of new gas power generation but a recent “frenzy” in datacenter construction for AI has reversed this, said Global Energy Monitor (Gem) in its new report.

    Continue reading...

  • Local governments working with firms also linked to fossil fuel giants, analysis of federal lobbying disclosures shows

    Congressional lobbyists working for fossil fuel firms that are exacerbating the climate crisis are simultaneously representing more than 300 local governments raising funding to recover from climate damage, according to a new analysis.

    The research by F Minus and Make Polluters Pay reviewed congressional lobbying disclosures for the first quarter of 2026, finding that another 568 local governments hired fossil fuel lobbyists to work on non-climate related issues during that time,some of which included climate adjacent issues, like healthcare and home insurance.

    Continue reading...

  • A local initiative is testing simple ways to stop algal blooms in the River Fal threatening some of England’s most biodiverse marine habitats

    On a rocky beach in Cornwall, a group of wetsuit-clad freedivers and snorkellers are wading into the shallows. Below St Mawes Castle, built by Henry VIII to defend Falmouth harbour, they disappear in a swish of florescent pink and green fins.

    They are volunteers, trained by the Cornwall Wildlife Trust to use underwater cameras and floating GPS devices to detect changes in marine habitats over time.

    Two volunteers, Simon Tagney and Max Behnert, prepare to survey the seabed beneath the 16th-century St Mawes Castle. Photograph: Luke Gartside/The Guardian

    Continue reading...

  • Ynys Môn (Anglesey): The rosy footman is a relative newcomer to this part of Wales, bringing with it nectarine tones and markings like hieroglyphs

    I have a routine in the summer months that I like to keep to as often as I can. That is, to start my day in the company of moths.

    This morning, after a gentle night  – too cloudy to see the flight of Perseid meteors but mild enough to encourage the flight of moths – I head out to my Robinson light trap. It’s 40 years old and somewhat shabby, and sits between the meadow plots in our wildlife garden like a tiny flying saucer. With cuppa to hand, and joined by our familiar robin, who knows this routine well, I examine the live catch.

    Continue reading...

  • Henry Astor looked back to his grandfather’s time for the inspiration to find older varieties that could help nature on his Cotswold farm

    It is the earliest harvest Henry Astor can remember. But walking through the scorched wheatfields of his Cotswolds farm, signs of life are everywhere – swarms of insects, kaleidoscopic wildflower meadows, bushy hedgerows several metres wide. A yellowhammer perches on a nearby tree.

    There are 18 other red-listed birds on the farm, says Astor, who this year ringed 23 barn owls, three kestrels, two little owls as well as goshawk chicks. “Last winter we had clouds of goldfinch, chaffinch and greenfinch,” he says. Britain has lost 73 million birds since 1970; but at Bruern Farms, a small but welcome reversal is taking shape.

    Continue reading...

  • True figure likely to be much higher as it only covers about half of continent and does not include August totals

    At least 35,000 more people died during Europe’s four record-breaking, back-to-back heatwaves this summer than would normally be expected, according to incomplete figures from barely half the continent.

    Excess mortality in three of the EU’s larger countries – Germany, France and Spain – alone has already exceeded 25,000, according to the provisional national figures, and experts say the toll will rise significantly once August totals are consolidated.

    Continue reading...

  • Robert Corrigan has been dealing with the ‘smart’ rodents all his life – and believes there are better solutions to deal with the growing infestation in the world’s cities

    “The rodents have paid for every single bill I’ve ever had – every mortgage, every car payment, every pint of Guinness,” says Dr Robert Corrigan. “It’s been a great ride and I’m still at it.”

    New York-based Corrigan is one of the most respected voices in the world of rodentology. Now in his 70s, he has devoted his entire adult life to studying rats and our relationship with them.

    Continue reading...

  • There are countless initiatives around the world that can inspire people and spur them into action. Amid the devastation of the climate crisis, our journalists strive to highlight these stories of hope

    The news is very often about the bad things (especially if you’re on the Guardian’s environment desk). Wildfires, floods, tipping points, billionaires making huge profits and buying themselves island refuges for the apocalypse … And yet, ticking along beside that is the steady pulse of what the rest of humanity is doing in response to the climate crisis. From housing developments with no cars to buildings made out of hemp, all over the planet people are ploughing ahead and changing their neighbourhoods and cities and the world.

    But as news stories typically need to be about new developments or things people didn’t previously know about, it can be hard to cover all those brilliant initiatives being undertaken in the background – no matter how cheering they are. Which is why, back in 2023, we decided to ignore the usual rules about what constitutes “news” and start writing about them anyway. Readers, we knew, would like to hear about them.

    Climate campaign 2026: help us reach 30,000 acts of support

    Continue reading...

  • MVRDV – the firm behind Marble Arch Mound – says Rotterdam ROCKS! will inspire visitors to live sustainably. But in an era when the greenest building is the one that already exists, this tottering cairn looks set to misfire

    ‘It looks like something Shrek would throw up,” sniffed one online commentator, unflatteringly comparing Rotterdam ROCKS!, the recently unveiled proposal for a waterfront site in Europe’s largest port, with the vomitings of a cartoon ogre. Designed by Dutch architectural firm MVRDV, which gave London the supremely underwhelming Marble Arch Mound in 2021, Rotterdam ROCKS! (the use of EMPHATIC CAPITALS connoting an in-your-face energy) is the winner of a major architectural competition intended to create “a new world wonder”.

    But instead of a modern Hanging Gardens of Babylon or contemporary Colossus of Rhodes, MVRDV’s super slick renderings depict a pile of artificial “rocks” (or ROCKS!) stacked together in a humongously scaled tottering cairn, wreathed in suspiciously luxuriant foliage and sluiced by a preposterous waterfall.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com