Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Novosti: Ekologija.hr

  • Council leaders say crumbling infrastructure and lack of water are jeopardising government’s plans for new homes

    The government’s housebuilding agenda is hitting the stark reality of a lack of water and crumbling infrastructure across the east and south-east of England.

    Half the country was declared to be in serious drought this week, for the second consecutive year, with the Environment Agency warning of dire consequences for the economy, environment and wildlife.

    Continue reading...

  • Farms and rooftop panels contribute 14.4% to the grid – and figures reveal a surge in new installations

    Solar energy supplied more power to Great Britain’s grid in July than in any previous month as households turned to rooftop panels to cut their energy bills.

    Solar farms and rooftop panels provided 14.4% of the country’s electricity after some parts of the UK recorded almost twice the average sunshine hours for the time of year.

    Continue reading...

  • Visible impact of warming climate is impossible to ignore across landscapes that have been starved of rainfall

    Half of England and the whole of Wales are officially in drought and July is set to be the driest month on record as extreme heat intensified by the climate crisis continues to grip the UK and Europe this summer.

    The announcements this week by England’s Environment Agency and Natural Resources Wales mark the third such event over the past five years, and come in the wake of four record-breaking heatwaves since May which have fuelled huge wildfires and left farmers, wildlife and protected habitats running out of water.

    Continue reading...

  • PM has long history of speaking out on realities of global heating but political opponents remain unnmoved

    Just over four years ago, Spain’s prime minister, Pedro Sánchez, visited a small town in the south-western region of Extremadura that had been affected by one of the wildfires devouring tens of thousands of hectares of land across the country.

    That summer’s blazes had left two people dead in the northern region of Castilla y León and another man there fatally burned after the excavator he was using to try to dig a firebreak to protect his town was swallowed up by the flames. A street-sweeper in Madrid had collapsed and died from heatstroke while on shift in soaring temperatures that summer. The paramedics who tried to save him noted that his body temperature was 41.6C (107F).

    Continue reading...

  • Alfred Drummond-Herdman’s extraordinary timelapses have been viewed by millions – and led him to identify new species

    Alfred Drummond-Herdman is possibly the only person in the UK who is sent animal faeces in the post out of goodwill. His bedroom in Edinburgh is full of the stuff: clothes have been removed from his wardrobe and cupboards, replaced with terrariums and plastic containers housing sections of cowpats, grouse droppings and rabbit pellets.

    “I have a very understanding housemate,” he says.

    Continue reading...

  • Heat and drought have affected shipping, power plants and tourism across eastern Europe – as well as unearthing some surprises

    Baking temperatures and drought across large swathes of central and eastern Europe have driven water levels on the Danube and Rhine rivers to record lows in some areas, hitting shipping, energy production and tourism hard.

    Extreme conditions aggravated by the climate emergency left Europe’s waterways from the Netherlands to the Black Sea parched, triggering compounding crises.

    Continue reading...

  • Emergency crews say situation remains ‘dynamic’ as more than 100 firefighters battle Dunwich Heath blaze

    A wildfire near Britain’s biggest nuclear power station has caused “total devastation” to one of the UK’s most important landscapes, as fire crews said the situation remained “dynamic”.

    More than 100 firefighters have been battling the blaze on Dunwich Heath, near Leiston, on the Suffolk coast since Wednesday evening. The fire service said on Friday afternoon the situation was stabilising but remained a “major incident” that was “dynamic and potentially changeable”.

    Continue reading...

  • Experts say new power to bypass conservation and planning regulations are incredibly broad and could let the state effectively fast-track any project it wants

    Matt Wood gives Neville a pat behind his ear – as if the one-tonne Droughtmaster bull were an oversized labrador puppy – while his wife, Caitlin, watches hundreds of pasture-fed hens scratch beneath old macadamia trees her dad planted.

    Their talk is of building their regenerative agricultural operation amid the rainforests at the top of Springbrook mountain: adding goats to control fireweed and maremma to protect their chooks from wedge-tailed eagles and letting wild trees grow.

    Continue reading...

  • In the 1990s, scientists in Australia began searching for the origins of a new disease showing up in places hundreds of kilometres apart. They discovered the origin: bats. And found a way to reduce the risk of bat disease spillovers

    The virus could have appeared in many places on the east coast, but it is a strange coincidence, in the light of later scientific discoveries, that it first became known in the Brisbane suburb of Hendra. The high school is named Aviation High, and the streets are bordered by the international airport and aerospace buildings to the east.

    Hendra today is a booming suburb just off the M1 motorway, but for much of the 20th century the neat rows of houses enjoyed pastoral space on the outskirts of the city. When the Eagle Farm Racecourse was built, Hendra became the horse-racing hub of south-east Queensland. It was common to see horse floats parked out the front of the houses, and trainers walking their horses down the streets before daybreak. Over time, the ample paddocks filled with thoroughbreds reared for the tracks. It was in one of these paddocks, in September 1994, that a heavily pregnant bay mare named Drama Series took ill. She was quickly moved to a nursing stable, where she died of a mystery condition.

    Continue reading...

  • Volunteers painstakingly gather plastic pellets washing up on beaches after ship collision on 19 July

    “You’ve got a local community that really cares about the coastline,” said Alice Laverty, reflecting on the huge army of volunteers who had taken to crisis-hit beaches in north-east England with passion and only the most basic tools. “They’ve all got a dustpan, a brush, a bucket, a kitchen sieve.”

    On beaches from Cambois in Northumberland to Seaburn on Wearside, up to 2,000 dedicated volunteers have been painstakingly sifting through sand to find tiny, lentil-sized pellets of plastic.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com