Eco Hvar

Pesticidi: zakoni i dozvole

Propisi, registri i zakoni vezani za pesticide: pružamo vodič kroz sustav u nadležnosti i pregled nekih od problema koji uporaba pesticida uzrokuje.

Pesticidi: zakoni i dozvole

Za popis kemijskih pesticida koji se uobičajeno koriste na Hvaru, uključujući njihove znanstveno dokazane moguće štetne učinke, kliknite ovdje.

ŠTO TREBATE ZNATI

Kemijski pesticidi se koriste u velikim količinama širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izrazila je zabrinutost zbog ostataka pesticida u hrani (veljača 2018, na engleskom jeziku):

  • Pesticidi su potencijalno toksični za ljude i mogu imati i akutne i kronične (dugoročne) posljedice po zdravlje, ovisno o količini i načinu na koji je osoba izložena.

  • Neki od starijih (često jeftinijih verzija) pesticida mogu godinama ostajati u tlu i vodi. Te su kemikalije zabranjene u poljoprivrednoj upotrebi u razvijenim zemljama, ali se još uvijek koriste u mnogim zemljama u razvoju. 

  • Ljudi koji se suočavaju s najvećim zdravstvenim rizicima zbog izloženosti pesticidima su oni koji s njima postupaju ili dolaze u kontakt s njima na poslu, u svom domu ili vrtu.

Iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća: „Biocidni proizvodi, međutim, zbog svojih intrinzičnih svojstava i povezanih načina uporabe mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i okoliš.“ (stavka 1).

Ovim se priznaje da su informacije o potencijalnim opasnostima i dugoročnim učincima od vitalnog značaja za sve one koji su uključeni u proizvodnju pesticida, za sve one koji se bave prodajom pesticida te, za sve one ih koriste u poljima i vrtovima - i za sve potrošače koji kupuju proizvode bilo koje vrste koji su tretirani pesticidima. Ukratko, svi trebaju razumjeti što je sve na kocki kada je riječ o pesticidima. U Europskoj Uniji građani imaju pravo na informacijama prema Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća: „Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi kako bi mogli donijeti informirane odluke o uporabi kemikalija.“ (stavka 117, str. 14.)

PESTICIDI U PREHRAMBENOM LANCU

Pesticidi su unosan biznis koji se promovira snažnim marketinškim mjerama i političkim utjecajem. Kontrola pesticida je komplicirana na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Javne informacije su od vitalnog značaja. Prodavači i korisnici pesticida trebaju u potpunosti znati s čime imaju posla. Potrošače, krajnje korisnike treba informirati koje tvari se koriste u proizvodnji i pakiranju prehrambenih proizvoda i proizvoda za osobnu higijenu. Kada se pesticidi odobravaju za tržište, prvo područje koje izaziva zabrinutost je da studije o sigurnosti i učinkovitosti koje se prilažu uz prijavu dolaze iz komercijalnih poduzeća: to su obično neobjavljeni radovi, dok nezavisne studije objavljene u časopisima koji su recenzirani skoro nikada nisu uzeti u obzir. Prilikom odobravanja se za pesticide koji će vjerojatno ući u prehrambeni lanac utvrđuju takozvane "sigurne" razine kao maksimalne količine koje mogu biti prisutne u usjevima i prehrambenim proizvodima bez ugrožavanja zdravlja. Izvještaj iz 2015. godine koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) pokazao je da samo 15% od 10.187 uzoraka testiranih namirnica ne sadrži tragove pesticida, dok je više od 99% sadržavalo ostatke ispod tolerancije koju je utvrdila Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA). Europska Agencija za Sigurnost Hrane (EFSA) izvijestila je da je od 84.657 uzoraka testiranih u 2016. godini njih 96,2% bilo u granicama propisanih zakonodavstvom EU-a, a 50,7% bilo je bez kvantitativnih ostataka, dok su zakonske granice premašene u 2,4% uzoraka iz EU-a i Zemalja EEA i 7,2% iz zemalje koje nisu članice Europske Unije.

Jesu li Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) (Maksimalne razine ostataka; eng. Maximum Residual Levels, MRL) jamstvo sigurnosti?

Postoje nedostaci: 1) MDK ne pokrivaju učinak kombinacije otrova u hrani ukoliko su, kao što je to i uobičajeno, 'konvencionalne' kulture tretirane s nekoliko različitih vrsta pesticida; 2) inspekcije u različitim zemljama (npr. u Kuvajtu) prečesto otkrivaju ostatke pesticida iznad dopuštenih razina, da ne spominjemo zabranjene pesticide u hrani (npr. Danska, 2017); 3) MDK-i imaju alarmantnu tendenciju da se povećevaju, vrlo često iz marketinških razloga, kao što je to bilo kod glifosata u 2013. godini, lasalocida u 2015. godini i Fipronil (2024.); 4) zabrinjavajuće je da komercijalni proizvođači pesticida mogu zatražiti povećanje MDK-a, npr. Zahtjev tvrtke Syngenta iz 2012. za značajno povećanje dopuštenih razina ostataka neonikotinaodnih insekticida u maslinama, artičokama i cvjetači (EFSA Journal 10 (11) 2990); 5) s jedne strane je dobro da se određivanje MDK-a periodički revidira, kao u EFSA-inom dokumentu "Znanstveno mišljenje o pesticidima u hrani za dojenčad i malu djecu" (EFSA Journal, svibanj 2018.), ali s druge strane to donosi zabrinutost da su MDK-ovi u hrani za dojenčad bili netočno postavljeni svih ovih godina prije.

Kontaminacija vodenih izvora a time i pitke vode pesticidima, još je jedno važno područje za koje je Svjetska zdravstvena organizacija izradila široke smjernice. EU ima Direktive koje reguliraju kakvoću pitke vode, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama EPA odredila specifičnije maksimalne razine onečišćenja za različite vrste zagađivača. Na terenu, korisnici pesticida moraju biti svjesni opasnosti od onečišćenja podzemnih voda, ne samo prilikom primjene pesticida, već i prilikom zbrinjavanja viška ili zastarjelih otrova i odbacivanja ambalaže od pesticida.

REGISTRI KEMIJSKIH PESTICIDA

Europska agencija za kemikalije (ECHA) navodi odobrenja za aktivne tvari i proizvode (stranica djelomično na hrvatskom jeziku). Njihova je web stranica primarni izvor informacija o zakonima koji reguliraju biocidne pesticide i njihov proces odobravanja. Možete provjeriti njihov popis tvari koje su odobrene ili se provjeravaju, ili možete provjeriti aktivne sastojke i odobrene proizvode na stranici "biocidnih proizvoda" ECHA-e, upisivanjem naziva aktivnog sastojka u polje označeno s "Naziv aktivne tvari" ("Active Substance Name") ili naziva pesticidnog proizvoda u polje označeno s "Naziv proizvoda" ("Product Name"). Popis se redovito ažurira.

Ministarstvo zdravstva (MIZ) je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). koji je pokrio stanje do 01/09/2015., i još uvijek vodi Registar biocidnih pripravaka. Registar se že naći na portalu Ministarstva preko ovog linka. Web stranica Ministrarstva zdravstva je izvor najvažnjih informacija o biocidnih preparata, npr: Zakonodavstvo,  Biociodni pripravci, Odluke Europske komisije o neuvrštavanju aktivnih tvari.

Europska komisija: Baza Podataka EU-a za Pesticide. Tu su podaci o pripravcima za 'zaštitu bilja'.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prije je uključio odjeljak o tvarima koje više nisu odobrene, poredane po godinama, ali toga nema više u 2021-oj godini.

Hrvatski Zavod za Toksikologiju i Antidoping: O Institutu.

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o svojstvima pesticida (PPDB) - baza podataka o kemijskom identitetu pesticida, fizikalno-kemijskim, zdravstvenim i ekotoksikološkim podacima (na engleskom jeziku).

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o bio-pesticidima (BPDB) - baza podataka o pesticidima dobivenim iz prirodnih tvari (na engleskom jeziku).

PubChem Otvorena Kemijska Baza Podataka. Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a, Nacionalni centar za biotehnoloških Informacija. Sveobuhvatne tehničke informacije o kemijskim tvarima, uključujući toksičnost (na engleskom jeziku).

Popis zabranjenih pesticida prema aktivnim tvarima i popis praćenja pesticida (2015.), UTZ Amsterdam, Nizozemska (na engleskom jeziku).

Pesticide Action Network (PAN) u SAD-u: Pesticide Info, baza podataka o pesticidima (proizvodima i aktivnim tvarima).

Nacionalna Medicinska Knjižnica SAD-a: Toxnet. Baza podataka o toksikologiji, opasnim kemikalijama, stanju okoliša i ispuštanju otrova (na engleskom jeziku).

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a: Registracija pesticida, Pregled Inertnih Sastojaka i Smjernice (na engleskom jeziku).

NEKI GLAVNI OSNOVNI  PRINCIPI U EUROPSKOJ UNIJI

1. Iz Zakonodavstva Europske unije. „Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju. No politika ili mjera mogu se revidirati kad postane dostupno više znanstvenih podataka. Načelo predostrožnosti utvrđeno je člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Koncept načela predostrožnosti prvi je put naveden u komunikaciji Europske komisije donesenoj u veljači 2000. godine u kojoj su definirani koncept i vizija njegove primjene.
Na načelo predostrožnosti može se pozvati samo ako postoji potencijalni rizik i ne može se upotrebljavati za opravdavanje proizvoljnih odluka.
Primjeri EU-ove primjene načela predostrožnosti uključuju njegov regulatorni okvir za kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006, poznata kao REACH) i opće propise zakona o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002).“ EUR-Lex Glosar sažetaka zakonodavstva

2. Europska Agencija za kemikalije (European Chemicals Agency - ECHA) - Autorizacije biocida i izuzeci: Razumijevanje BPR-a (BPR znači 'Biocidal Products Regulations' - 'Uredba o biocidnim pripravcima'). „Svi biocidni pripravci zahtijevaju autorizaciju prije stavljanja na tržište, a aktivne tvari sadržane u određenom biocidnom pripravku moraju biti prethodno odobrene. Međutim, postoje određeni izuzeci od ovog načela. Primjerice, aktivne tvari nad kojima se provodi program revizije kao i biocidni pripravci koji sadržavaju te aktivne tvari mogu biti stavljeni na tržište dok se čeka konačna odluka o odobrenju. Pripravci s privremenom autorizacijom za nove aktivne tvari koje su još u postupku procjene također su dopušteni na tržištu.“

3. Europska Agencija za kemikalije - Odobrenje aktivnih tvari: „Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR) uvedeni su službeni kriteriji za isključivanje i zamjenu koji se primjenjuju na evaluaciju aktivnih tvari.
Kriteriji za isključivanje
U načelu, aktivne tvari koje ispunjavaju kriterije za isključivanje neće biti odobrene.
To uključuje:
  • karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom o klasifikaciji, označivanju i pakiranju tvari (CLP)
  • tvari koje ometaju rad endokrinog sustava
  • postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) tvari
  • vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) tvari
Predviđena su odstupanja, posebno ako je aktivna tvar potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa kada nisu dostupna alternativna rješenja. U tom slučaju, odobrenje aktivne tvari dodjeljuje se za najviše pet godina (također i za aktivne tvari za koje je izvješće o procjeni podneseno prije 1. rujna 2013., prema prijelaznim odredbama).“
 
Iz navedenih se vidi da te odredbe iz European Chemicals Agency-a nipošto nisu u skladu sa Načelom predostrožnosti, iako je Načelo predostrožnosti glavni princip po kojemu bi se trebala osigurati zaštita zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
 
4. Upozorenja i znakovi  UREDBA (EZ) br. 1272/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2008. (još u snazi 2023.g.) o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Postoji stotinjak službenih „oznaka upozorenja“ i bezbroj „oznaka obavijesti“ koje upućuju na moguće štetne učinke pesticida. Takve su izjave nužne kako bi označile potencijalne štetne registrirane pesticide. Opasnosti su navedene na sigurnosno - tehničkim listovima, kao i na etiketama pojedinih proizvoda. Također su razvrstane po kategorijama s odgovarajućom oznakom uz svaku opasnost. Začuđujuće, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarna upozorenja opasnosti, već u potkategoriji 'za informaciju'. Za više detalje o upozorenjima i znakovima, vidjeti naš članak 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj'.

5. Oglašavanje pesticida UREDBA (EZ) br. 1272/2008 GLAVA VII. ZAJEDNIČKE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 48. Oglašavanje 1. Kod svakog oglašavanja tvari koja je razvrstana kao opasna moraju se navesti razredi opasnosti odnosno kategorije opasnosti u pitanju. 2. Kod svakog oglašavanja smjesa koje su razvrstane kao opasne, odnosno koje su obuhvaćene člankom 25. stavkom 6. za koje i fizičke osobe mogu sklopiti ugovor o kupoprodaji, a da prethodno nisu vidjele naljepnicu, treba navesti vrstu ili vrste opasnosti koje su navedene na naljepnici. Prvi podstavak ne dovodi u pitanje Direktivu 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača vezano za ugovore na daljinu (28).

SLUŽBENI POSTUPCI U VEZI REGISTRACIJE I KORIŠTENJA PESTICIDA U HRVATSKOJ

Biocidni pripravci:

Europska Agencija za kemikalije : Autorizacija biocidnih pripravaka

Ministarstvo Zdravstva je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). Taj popis je vrijedio do 1.rujna 2015.god. : „Od 1. rujna 2015. biocidni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHAdni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHA.“  Ministarstvo Zdravstva još uvijek vodi registar tih biocidnih pripravaka, uz upozorenje:  „NAPOMENA - Ako je aktivna tvar odobrena Provedbenom uredbom Komisije, a nije podnesen zahtjev za odobrenje ili usporedno međusobno priznavanje sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012, navedeno rješenje u tablici je nevažeće.
U tom slučaju, sukladno članku 89. Uredbe (EU) br. 528/2012, biocidni proizvod se
(a) ne smije više stavljati na raspolaganje na tržište s učinkom od 180 dana od dana odobrenja aktivne tvari; i
(b)uporaba postojećih zaliha biocidnih proizvoda se može nastaviti najviše 365 dana od dana odobrenja aktivne tvari. U slučaju odluke o neodobravanju aktivne tvari, država članica može nastaviti primjenjivati svoj trenutni sustav ili praksu za stavljanje biocidnih proizvoda na raspolaganje na tržištu do najkasnije 12 mjeseci nakon datuma odluke o neodobravanju aktivne tvari.“

Pripravci za 'zaštitu bilja':

Europska komisija: Odobrenje aktivnih tvari

Ministarstvo Poljoprivrede Republike Hrvatske je glavni koordinator za registraciju pesticida i izdavanja dozvola za pesticide. Provjerava se potpunost dokumentacije a zatim se podnosi zahtjev kod jednog od dva registrirana tijela / ustanova koja su navedena niže zbog procjene rizika i dokumentacije. Ovo tijelo može zatražiti dodatne informacije i dokumentirane dokaze. Komunikaciju sa podnositeljem zahtjeva koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Kada je dokumentacija zadovoljavajuća, registrirano tijelo podnosi prijedlog za registraciju Ministarstvu poljoprivrede kao donositelju odluke.

Hrvatski Centar za Poljoprivredu, Prehranu i Ruralna Pitanja (od 01.01.2019.god. Hrvatska agencija za poljoprivredu, prehranu i selo) : Zavod za Zaštitu Bilja. Ovaj odjel Instituta procjenjuje aktivne sastojke i tvari u pesticidima i njihovu učinkovitost, uspostavlja analitičke metode, proučava ostatke pesticida u hrani i njihovo ponašanje u okolišu, ekotoksikologiju te procjenjuje izloženost operatera, radnika i drugih koji su uključeni u uporabu pesticida. Od 01.01.2019.god.  

Institut za Medicinska Istraživanja i Medicinu Rada. Ovaj Institut na zahtjev Ministarstva Poljoprivrede priprema dokumentaciju za pesticide u vezi s registracijom, dobivanjem određenih dozvola, proširenjem registracije i proširenjem registracije za male operacije. Također daje znanstvena mišljenja o toksikologiji sisavaca i rizicima izloženosti za operatore, radnike i ostale koji su uključeni u uporabu pesticida.

Zaštita okoliša

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike Republike Hrvatske odgovorno je za stvaranje uvjeta za održivi razvoj, uključujući "zadatke vezane uz zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike Hrvatske, kao i zadaće vezane za upravljanje vodom i administrativne i druge poslove iz područja energetike." Iako je kvaliteta tla, zraka, vode i mora u njegovoj nadležnosti, ona ne uključuje posebne projekte koji se odnose na pesticide.

DODATNI IZVORI SAVJETA O KORIŠTENJU PESTICIDA U HRVATSKOJ

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba: "Zaštita bilja"

Agroklub: Pesticidi. Selektivna baza pesticida dostupna u Hrvatskoj; nisu navedene detaljne nuspojave; popis nije u potpunosti ažuriran. Među 'partnerima' su mnoge tvrtke koje proizvode kemijske pesticide.

MEĐUNARODNI PROPISI VEZANI ZA UPOTREBU PESTICIDA

- Rotterdamska Konvencija, 1998.

- Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 2001.

- Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu: Međunarodni Kodeks Ponašanja o Upravljanju Pesticidima (2002.) i Smjernice o Visoko Opasnim Pesticidima

Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu (FAO): Prevencija i Odlaganje Zastarjeljih Pesticida (na engleskom jeziku).

ODABRANI ZAKONI EU-a:

Europska Agencija za Kemikalije: Što je REACH? (Registracija, Procjena, Autorizacija i Ograničavanje Kemikalija) - objašnjenje

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), kojom se uspostavlja Europska Agencija za Kemikalije, kojom se mijenja Direktiva 1999/45/EZ i stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktiva Vijeća 76/769 /EEZ i Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjenu i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br 1907/2006. (Tekst značajan za EGP)

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (Tekst značajan za EGP)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ

Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Tekst značajan za EGP

Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem akcijskom programu Unije za Okoliš do 2020 "Živjeti dobro, unutar granica našeg planeta" Tekst značajan za EGP

Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija Tekst od važnosti za EGP

Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv biljnih štetnika, izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljenju izvan snage direktive Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EU, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ

Uredba Komisije (EU) 2018/605 od 19.travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđdivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (Tekst značajan za EGP)

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/605 od 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (SL L 101, 20.4.2018.)

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/521 оd 27. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom
napretku

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/707 оd 19. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu razreda opasnosti i kriterija za razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa

NEKI OD HRVATSKIH ZAKONA

Ministarstvo poljoprivrede RH: Propisi - Sredstva za zaštitu bilja; ostaci pesticida; održiva uporaba pesticida; zdravstvena zaštita bilja. Propisi koji reguliraju "sredstva za zaštitu bilja"; ostaci pesticida; održivo korištenje pesticida; zdravstvena zaštita bilja. 

Ministarstvo zdravstva RH: Kemikalije i biocidni pripravci - Kemijski i biocidni proizvodi, regulirani prema zakonima EU.

Ministarstvo zdravstva zakonodavstvo: Zakoni koji reguliraju kemijske i biocidne tvari; uvoz i izvoz opasnih kemikalija; sprječavanje bolesti; mjere preventivne dezinfekcije, suzbijanja insekata i štetočina; i sigurnosti na radnom mjestu.

Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo: Zakoni i Propisi. Zakoni koji se odnose na prevenciju prenosivih bolesti uključuju uporabu pesticida.

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike RH: Propisi i međunarodni ugovori: zaštita okoliša; zaštita kvalitete zraka; zaštita klime i ozonskog omotača; upravljanje odpadom; zaštita prirode; zaštita mora i obalnih područja.

 

© Vivian Grisogono 2018 g., tekst ažuriran u lipnju 2023.g.

Prijevod: Ivana Župan

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: zakoni i dozvole

Novosti: Ekologija.hr

  • Millions face long-term coastal flooding risk in UK without climate action, scientists warn

    A ‘reasonable worst-case scenario’ suggests need for large-scale movement of populations away from reshaped coast

    Up to 13 million people in the UK face the long-term risk of coastal flooding due to the climate crisis, scientists have warned, with a “reasonable worst-case scenario” suggesting the need for the large-scale movement of populations away from a dramatically reshaped coast.

    Even if today’s global pledges to cut carbon pollution are met, about 1.4 million more people will be exposed to coastal floods in 2200 and 1.7 million in 2300 due to the sea level rise driven by melting ice caps and warming oceans.

    Continue reading...

  • ‘A great thrill’: baby puffin is first one seen on Dorset coast in three decades

    Puffling excites volunteers trying to save the last known regular nesting site on mainland of southern England

    For years, volunteers have craned their necks and tested their patience to peer into the crevices of the cliffs hoping for a glimpse of fluffy joy.

    Finally it all paid off as a puffling – baby puffin – poked its way into the sunshine, becoming the first to be spotted on the coast of Dorset in southern England for three decades.

    Continue reading...

  • ​World’s largest meat company faces legal challenge over green credentials of $6bn global expansion

    Greenpeace petitions Dutch courts to order JBS to disclose how its aims are compatible with responsibilities to climate and human rights

    The world’s biggest meat company, JBS, faces a landmark legal challenge to disclose how its $6bn (£4.5bn) global expansion plan is compatible with responsibilities to the climate, nature and human rights.

    Courts in the Netherlands, where JBS is headquartered, will assess the petition filed by Greenpeace for information on whether the company is compliant with Dutch laws on “duty of care” as well as its own publicly stated commitments.

    Continue reading...

  • ‘Risking blackouts’? How Great Britain’s grid operator was dragged into a political row

    Neso denies allegations aired by Tory MP that staff took part in cover-up over decision-making in heatwave

    In a control room in Wokingham, Berkshire, staff work around the clock, minute by minute, to align Great Britain’s fluctuating power supplies with its ever-changing demand.

    However, as households struggle to adapt to soaring summer temperatures, staff at the government-owned National Energy System Operator (Neso), tasked with keeping the lights on, have faced the kind of challenge usually reserved for the country’s coldest winter nights in recent weeks.

    Continue reading...

  • Sperm whales change ‘vowel’ sounds when boats are nearby, scientists discover

    Researchers listening off the Caribbean island of Dominica found variations in the mammals’ audible clicks when marine traffic was close

    Sperm whales produce a specific pattern of clicking noises when they hear the noise of boats, researchers have found. The pattern is so distinct that the scientists who identified it said they can now use it to predict when ships are nearby.

    Researchers from Project Ceti (the Cetacean Translation Initiative), a non-profit research organisation working to decode sperm whale communication, spent four years tuning in on the calls of 15 sperm whales off the coast of Dominica.

    Continue reading...

  • Six beluga whales finally leave embattled Canadian marine park

    Whales flown to US aquariums after long-running saga in which Marineland had threatened to euthanise them

    Six beluga whales have at last left Marineland, the embattled Canadian marine park in Niagara Falls that previously threatened to kill its own animals, and are arriving at US aquariums this week.

    While the whales’ journey into the US marks the end of their long and controversial saga of captivity in Canada, advocates say the new conditions, though superior to Marineland, could bring continued challenges.

    Continue reading...

  • Country diary: With a flick of its tail, the fragile baby lobster vanishes into a rock pool | Charlie Elder

    Trevone Bay, Cornwall: The odds of survival of these juveniles raised in a hatchery are 1,000 times greater than if they had been born in the wild

    As I tipped the plastic pot, the juvenile lobster edged forwards, seemingly reluctant to take the plunge. Barely a couple of centimetres long, it had been nurtured through the perilous first weeks of life. Now it was free to roam the sea, with all the risks that entailed.

    Shaped like a miniature clothes peg, tiny claws spread wide, it gave a flick of its tail and propelled itself out of the pot and down to the sandy bottom of the rock pool, before disappearing among tangles of seaweed.

    Continue reading...

  • It cost £2.1bn to divert a river in Brazil’s outback. So where has all the water gone?

    Despite official claims that the São Francisco River project supplies 12m people, many of those who had to make way for its construction in 2007 still have no water at all

    A concrete canal cutting through the Caatinga scrubland feeds a surface reservoir two and a half miles from Maria de Fátima Ferreira da Silva’s home in rural Brazil. The canal passes Sertânia and continues until it reaches Monteiro, the next town along, where it spills its precious cargo into the bed of the Paraíba River – a human-directed inflow into the seasonally dry waterway.

    Such proximity to a reliable water source would usually be considered a blessing in the sertão, a vast outback in Brazil’s north-east known for its punishing droughts. But not for Ferreira, who was displaced nearly 20 years ago by the construction of the canal and now lives in a house without any water supply, despite the nearby reservoir.

    Maria de Fátima Ferreira da Silva in her maize crop at Salão productive rural village. She bathes at the reservoir and collects water there for her smallholding and donkey, and pays to fill her barrel with drinking water each month

    Continue reading...

  • ‘Saved my bacon every summer’: 12 things our writers use to keep cool on hot, sticky days

    Portable fans, a ‘cooling necklace’, sun protective hats and more products we reach for when the heat won’t quit

    If you’ve stepped outside lately, you know the heat isn’t letting up. With another round of triple-digit temperatures and heat advisories blanketing parts of the US, we asked our writers to share the things they rely on when summer gets unbearable.

    They shared recommendations for portable fans, a powerful dehumidifier and shorts that keep you cool even after hours of walking. Multiple writers recommended REI’s Sahara hoodie. You’ll also find clever picks you may not have considered, such as reusable ice packs and a “cooling necklace”. Here are our 12 tried-and-true essentials that are keeping us from melting on hot, sticky summer days.

    Continue reading...

  • Tick bites are on the rise in the US and UK. Here’s how to protect yourself

    Experts share tips to avoid the blood-sucking pests that can transmit Lyme disease and other illnesses on to humans

    I won’t go into gory detail about the tick I found latched behind my ear approximately 35 hours after a hike in early June. Suffice it to say, the parasite was well fed, and I was horrified.

    I am far from alone in making such a disgusting discovery. According to the Centers for Disease Control and Prevention (CDC), emergency room visits for tick bites have been unusually high in the US this year. Thirty-one million Americans are bitten by ticks annually – and the number has been trending up for over a decade. In the UK, ticks appear to be rising in number and species variety.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.