Eco Hvar

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - ￡25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • Just 20 of 6,600 Defra staff working on climate adaptation amid drought and wildfires

    Exclusive: England ‘desperately unprepared’ for effects of crisis including water shortages and heatwaves

    Just 20 staff are working on climate adaptation within a key government department tasked with protecting the environment and maintaining food security, a freedom of information request has revealed.

    The officials make up 0.3% of staff within the Department for Environment, Food and Rural Affairs.

    Continue reading...

  • ‘Like an alien invasion’: the neon flying squid that can fly in formation above the ocean

    Smart, sociable squid use funnel-like organ to force water to jet propel themselves along in and out of sea

    On a research vessel 15 years ago, a group of Japanese scientists documented something that had only previously been described by startled sailors to disbelieving listeners. They saw a formation of squid flying through the air.

    The shoal of about 100 squid rose unexpectedly from a patch of the Pacific Ocean around 370 miles from Tokyo and glided near the boat for about 30 metres. The astonished researchers were the first to capture photographs of such a thing, which looked like the early stages of an alien invasion.

    It’s invertebrate of the year again! From 3-12 August, every day we will profile one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated. And then, when you’ve heard about all of them, we’ll open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas: email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

  • Humpbacks return to Rio: the whales are back from the brink of extinction – but will tourism help or hinder?

    The gigantic aquatic acrobats are exciting Brazil’s tourists as numbers recover from whaling. But some marine biologists question how booming tourism and conservation can coexist

    The anticipation is palpable onboard the Boaventura II as the yacht sets off from Rio de Janeiro at sunrise. Once beyond the Cagarras Islands, rocky outcrops just three miles off Ipanema beach, the group gathers at the bow and starts scanning the horizon.

    They do not have to wait long. “Eleven o’clock!” someone calls out, as a pod of bottlenose dolphins appears, playfully diving in and out of the water. Then, two spouts of vapour hanging in the air signal the reason for the outing: a pair of humpback whales. The majestic mammals surface to breathe with an unhurried chuff, before revealing the underside of their fluke as they dive back underwater.

    Continue reading...

  • ‘It’s been a revelation’: how heat pumps can cool your home in a heatwave

    It might seem an unlikely way to stop overheating, but many owners have found the tech a lifeline in hot weather

    “If it is 35C outdoors, I can get the temperature down to 21C,” says Andrew Ingram of the sanctuary that his living room has provided this summer.

    “On the nights I’ve slept in there, you have to put your thick pyjamas on,” jokes Ingram, who lives in Maidenhead, Berkshire, with his wife, Sue.

    Continue reading...

  • Signs of a house sparrow comeback in the UK after decades of decline

    Populations starting to stabilise but much still needs to be done to reverse loss of 30m that almost led to species vanishing

    How do you lose 30 million house sparrows? That is the number that have vanished from Britain’s hedgerows, fields and gardens during my lifetime.

    I can recall clouds of sparrows rising up in the fields behind my suburban childhood home on the edge of London. But by the late 1990s they had simply vanished from many of their former haunts.

    Continue reading...

  • Country diary: One flower here is thriving, defying the drought | Derek Niemann

    Frome, Somerset: While other plants are withering or skeletal, tansy is growing in great profusion, and it rewards close observation

    At first light, the scent of ’76 hangs in the air, a reminder of that endless summer burning itself into autumn, just like this one. I first caught a sniff of it walking home one sweltering evening in the June heatwave and said: “Too soon, too soon.”

    Now the toasted aroma of spent grass is everywhere – on crispy playing fields, straw village greens, and these scorched tawny meadows of the combe. Scattered groups of cattle have their heads down here. For them I think eating the grass must be like consuming a Pot Noodle before the water is poured in.

    Continue reading...

  • The return of the caspian tiger: how a species feared extinct has come back to Kazakhstan

    The wild capture and release of a female big cat into a nature reserve is the first step towards reintroducing a population that hasn’t been seen for 70 years

    On 31 July, “Umit” – which means hope in Kazakh – was released into a nature reserve on the edge of Lake Balkhash after more than a decade of careful planning to return the caspian tiger to the region. With this release, Kazakhstan became the first country to restore its tiger range after they had been thought extinct, with the last reliable sighting in the country recorded more than 70 years ago.

    Umit – a wild-caught female tiger transported from the Russian far east – will be joined by more big cats in the coming years, with plans to establish a self-sustaining population of about 50. A wild-caught male flown from Russia is still being monitored by authorities and will be released when he is judged fit to survive alone. Two wild tiger cubs are also being reared on the reserve in special enclosures, with as little human contact as possible, and are likely to be released into the marshlands next year, to feast on boar, deer and kulans, a type of wild donkey.

    Continue reading...

  • Top chefs find grouse in short supply as wildfires add to heat over shoots

    As London restaurants say wild birds are smaller and fewer this year, experts say countryside should not be ‘playground for bloodsports’

    Every year on 12 August, fans of traditional British cuisine flock to plush restaurants in Mayfair to dine on grouse served with bread sauce and game chips. But those hoping to find the small wild birds, sourced from the UK’s moorlands, may be disappointed.

    Wildfires have been raging on moors across the UK, burning habitats and incinerating wildlife, after record-breaking heat turned the landscape into a tinderbox.

    Continue reading...

  • ‘I feel motherly towards them’: the nature reserve manager sharing her office with a wasp nest

    Eilish Rothney’s first instinct was to get rid of the wasps entering her converted shipping container in Norfolk. Now she enjoys their constant hum

    When wasps began streaming through a rusted gap in her office door one June morning, Eilish Rothney’s first instinct was the same most people would have: get rid of them. The reserve manager for the Trinity Broads, part of the Norfolk Wildlife Trust, had discovered a wasp colony taking up residence in her office, a converted shipping container.

    “They just built the nest inside my door,” she says. “My first thought was: ‘Oh no, I have to get rid of that now.’ But then I realised: ‘Wait, why? Why do I have to do that?’”

    Continue reading...

  • ‘Living fossil’: the blue-blood arthropod that has changed little in 445m years

    Tenacious and confounding, the horseshoe crab pre-dates dinosaurs and has copper-based blood vital to vaccine safety

    They pre-date dinosaurs, eat food using their legs and contain blue blood that we use to keep us healthy. Horseshoe crabs are the supreme, if offbeat, survivors of the invertebrate world.

    Often called “living fossils” for visually obvious reasons – horseshoe crabs resemble a sort of prehistoric helmet (their Japanese name translates as “helmet crab”) – these animals have barely changed appearance along a lineage that stretches back 445m years.

    It’s invertebrate of the year again! From 3-12 August, every day we will profile one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated. And then, when you’ve heard about all of them, we’ll open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas: email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.