Eco Hvar

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - ￡25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • ‘These are human fires, not wildfires’: Dunwich reflects on the devastation

    As residents, nature wardens and experts consider the damage to the heathland and how to restore it, the climate crisis is foremost in their minds

    A local community pulling together, emergency services saving homes and caravan parks from catastrophe, and farmers and nature reserve wardens working to rapidly create fire breaks to halt a marauding fireball 40 metres high – there was plenty to praise the week after a swathe of east Suffolk burned.

    But local people were also in tears at the blackened, ruined state of more than 112 hectares (277 acres) of Dunwich Heath, mourning the devastation of a much-loved nature reserve alongside neighbouring Minsmere. The rare birds that inhabit the reserve have lost crucial habitat, while the rare invertebrate species there will have been “decimated”, according to the reserve staff.

    Continue reading...

  • Plastics contamination an ‘overlooked’ concern in food waste schemes, experts say

    Researchers find microplastics can persist in compost, leaching into agricultural soils

    Plastic contamination should be a central concern in efforts to deal with food waste, which campaigners call one of the most overlooked problems of the climate crisis, researchers have said.

    This is despite the fact that, as the chef, author and activist Max La Manna puts it, food waste management is “one of the few climate problems where everyone wins”.

    Continue reading...

  • Country diary: We’ve had fires here in the Cairngorms before. This one has changed things | Amanda Thomson

    Abernethy: It’s been a period of heartbreak and gratitude, mourning the scorched landscape and staying away from home when the smoke got too close

    Parts of the Cairngorms have been on fire for over three weeks. Many places I take for granted that I can walk to are off-limits. Huge swathes of moorland that should be purple with heather, understoreys that should be thick with blaeberries, granny pines and younger trees, are scorched black. In places, the fires has burned down into the tree root system and the peat layer, and may smoulder for weeks.

    It’s been a period of uncertainty and despair. I’ll never forget the day the wind changed direction and a huge plume of smoke rose behind the trees immediately beyond our house. We waited to see if we would be evacuated, gathered passports, important documents, medicines, and packed a bag of clothes. When residents of nearby Nethy Bridge were advised to evacuate, we stayed with a friend just outside the perimeter for the night, something I never imagined having to do.

    Continue reading...

  • ‘I couldn’t breathe’: the deadly health burden of wildfire smoke

    Scientists race to untangle complex links between exposure and mortality as fire weather grows more prevalent

    A thousand kilometres from the infernos gorging on northern Ontario’s boreal forests, Erin O’Connor watched the sky above Canada’s biggest city turn an “almost post-apocalyptic” orange as it filled with light-scattering particles of soot and ash. Stepping outside the halls of Toronto General hospital, where air filters were keeping patients safe from the worst of the fumes, she was struck by a smell so strong it felt like standing by a campfire.

    “It really hit you in the face as soon as you walked outside,” said O’Connor, who runs University Health Network’s emergency department and saw a rise in patients presenting with allergies and shortness of breath. “As the days progressed, it was like that everywhere. It seemed even inside you could smell that burning.”

    Continue reading...

  • Sadiq Khan calls on Andy Burnham to commit to climate action as pressure grows over North Sea oil

    London mayor points to ‘terrifying scenes’ this summer amid speculation Burnham may back Jackdaw and Rosebank projects

    Sadiq Khan has called on the government to commit to revamped climate action and to reduce the UK’s reliance on oil and gas, as the UK endures a summer of drought, wildfires and heatwaves.

    Writing in the Guardian, the mayor of London said that Andy Burnham’s administration must reaffirm its commitment to net zero and make clear it will continue to reduce the UK’s reliance on oil and gas “to get Britain back on track.”

    Continue reading...

  • ‘Fearless and quietly astonishing’: the dragonfly that migrates further than any other insect

    Wandering gliders are descended from some of the earliest known insects – and breed as one global population

    Revealed: the top 10 invertebrates of the year

    All hail the wandering glider, a citizen of the globe, an insect for all of us.

    Whenever we see a dragonfly zipping through the airspace and devouring tiny insects with aplomb, we can appreciate they are so timelessly effective that they have barely needed to tweak their way of life in 200m years. Odonates are directly descended from some of the earliest winged insects, known as griffin flies, which evolved around 317m years ago.

    It’s invertebrate of the year again! From August 3-12, every day we’ll be profiling one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated, and then, when you’ve got to hear about all of them, we’ll open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas: email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

  • The ornithological artist drawing 1,000 birds by hand – all for an app that wants you off your phone

    The mission of the Flock app is quietly subversive: to encourage users to ditch their screens and explore the wonderful world of birding

    On a brilliantly bright afternoon in his gallery and studio in Bolinas, a small town on the northern California coast, Keith Hansen was putting the finishing touches on a watercolor of an almost improbably flamboyant painted bunting.

    With an ultra-fine sable brush, he made a few intricate additions to the cobalt blue plumage on the bunting’s head, and, satisfied with his work, slipped the watercolor into a stout binder that every few days welcomes a new addition.

    Continue reading...

  • Avoid rare species and only take what you need: how to forage and save money on your food shopping

    While there are fears that people harvesting their food could put pressure on habitats, some ecologists suggest responsible foraging can boost conservation and biodiversity

    Angus Morton crouches behind a cricket pavilion in a London park to snip stinging nettles from an unkempt patch of greenery.

    “They’re so abundant and they’re so good,” says Morton, a regenerative gardener who pops out once a week to forage bits for dinner. “I use them in pesto, tea … I’ve even seen someone putting them in croquetas.”

    Continue reading...

  • ‘Panda of the insect world’: the moscardón bumblebee creates buzz for invertebrate of the year

    Bombus dahlbomii, a giant ginger bumblebee fondly known as the flying mouse, is in decline in its native Patagonia due to commercial farming

    We all love bumblebees. Not only are they beautiful, busy and social, they perform pollination services that are crucial for plants, crops and human civilisation.

    Any bumblebee would be a worthy winner of invertebrate of the year but a gorgeous giant ginger bumblebee fondly known as the flying mouse? Come on!

    Continue reading...

  • Blame game as Brussels builds ‘Europe’s largest frying pan’ instead of shady square

    Architect’s vision for redevelopment of heart of EU quarter unrealised amid political wrangling and rising costs

    The redevelopment plan for Schuman Square at the heart of the EU quarter in Brussels was very ambitious. From a traffic-clogged, nondescript roundabout, it would become “an urban agora”, a greener, calmer meeting place, nothing less, said a former head of the Brussels government, than “a symbol that beats as the heart … of the European project”.

    It did not turn out that way. The result, say critics, is Europe’s largest frying pan, a concrete expanse with little greenery or shade. While the number of cars has reduced and the space is remodelled with smart grey paving, the centrepiece – a steel canopy with a green roof – was never built.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.