Eco Hvar

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - ￡25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • World leaders address climate crisis before UN meet amid record-breaking El Niño

    Prime ministers of Australia and Iceland discuss effects on their countries even as some shy away in face of war and inflation

    World political leaders are descending on New York for the UN general assembly and some of them are putting the climate crisis on the agenda as they spoke on Monday at the start of the city’s annual Climate Week.

    This year’s Climate Week – which runs alongside UNGA – comes after months of extreme heat in large parts of the world including Europe and the US, wildfires in Africa, flash flooding in Asia and a record-breaking El Niño.

    Continue reading...

  • ‘Planetary boundaries’ necessary for flourishing of life have been massively breached, scientists warn

    New report shows key indicators of Earth’s health are ‘outside the safe operating space’ as climate disaster looms

    The planetary life support systems relied upon by humans have deteriorated to their worst levels ever recorded amid ongoing pollution and habitat destruction, according to a key yet grim annual update by scientists.

    Of the nine “planetary boundaries” that help determine whether life can flourish on Earth, seven are being breached at their highest ever levels of transgression, according to the latest planetary health check, a process that was established in 2009.

    Continue reading...

  • Wildlife will be affected by current drought for years to come, UK government says

    The number of potentially damaging environmental incidents triggered by this year’s hot and dry weather has surpassed that of 2025

    Wildlife in England and Wales will be affected by the current drought for years to come, the government has said.

    This summer saw large parts of England and all of Wales plunged into a serious drought, with both recording their driest Julys since records began in 1836.

    Continue reading...

  • Meet Barbie Pig: new documentary reveals the wonders of life on the Pacific seabed

    A magical new film captures the secret life of the deep sea in a stretch of the ocean at risk from industrial mining

    A magical film that explores the wonders of the deep sea through the eyes of a team of scientists and an underwater robot called Isis will be shown in selected cinemas across the UK next month.

    The documentary, How Deep Is Your Love, offers a playful, irreverent and bittersweet look at our anthropocentric view of Earth, as it switches perspective from humans to deep sea animals and back again. It follows a research team from the Natural History Museum (NHM) in London, who sail for 12 days to reach a remote region called the Clarion Clipperton Zone, a biodiversity-rich area of the Pacific between Hawaii and Mexico. It takes Isis five hours to make the 3-mile (5km) descent to the bottom of this harsh world, where sunlight cannot penetrate, and where nodules rich in minerals mark it out as a hotspot for industrial mining.

    Continue reading...

  • Country diary: A little love at Larkrise has worked wonders for wildlife | Virginia Spiers

    St Dominic, Tamar valley: After just a few years, this rewilded plot of soggy land is home to voles and shrews and vigorously growing indigenous plants

    At last, proper rain has greened the scorched pastures and washed shrivelled leaves and nut husks along the narrow lanes. Springs dribble and streams remain low; inspection of our well, dug more than a century ago by the legendary “Diver/Diviner” Cullas of Metherell, reveals a water level better than feared, but we remain cautious in our use.

    On the exposed northern edge of the parish, overlooked by Kit Hill and the distant blue haze of Dartmoor, Larkrise’s rewilded 10 acres of poorly drained land shows ever more growth. The thorny boundary hedge, with purple sloes, blackberries, scarlet hips and masses of haws, encroaches on planted trees – extra protection from predatory deer. The mix of guarded trees are tall and vigorous, interspersed with open patches of seeding knapweed, grasses, plantains and rattle. The guelder rose, spindle, holly and buckthorn already produce berries, less than seven years after this project began.

    Continue reading...

  • How Saudi oil scientists ended up working on the world’s most important climate reports

    Guardian investigation reveals fossil fuel links of IPCC authors, with experts declaring the body’s conflict of interest policy ‘not fit for purpose’

    On her first day as an expert author on the world’s most important climate reports, Prof Julia Steinberger knew nobody else, so she sat down at a stranger’s table for breakfast.

    “Hi, I’m Julia. I’m from the University of Lausanne,” she said. The man across the table replied: “I’m Mustafa Babiker. I work with Saudi Aramco.”

    Continue reading...

  • Millions of dollars in funding but still no plan: can Quebec save its caribou from extinction?

    The Canadian government has committed C$25m to try to rescue the caribou in the province – but there is no agreement on how best to save the keystone species

    The caribou of Quebec are at breaking point. The province, home to 15% of Canada’s population of woodland caribou, has seen numbers crash to about half of what they were a decade ago. For years, local First Nations people, researchers and environmental groups have criticised the provincial government’s lack of action on protecting caribou, an animal considered a keystone species by Indigenous peoples.

    A recently announced agreement between the federal and Quebec governments has raised hopes that the province will finally be compelled to release a protection strategy. The federal government has committed C$25m (£13m) to the province for caribou over five years, with an additional C$15m for the First Nations communities on whose land the herds live.

    Continue reading...

  • The best plastic-free cutting boards: I spent six weeks testing 10 boards, and these won

    A good, sturdy chopping board will last you many years. I tested the best non-plastic, non-toxic ones, including some made out of wood and synthetic rubber

    A cutting board is literally the foundation of most things you cook. It’s a must-have for any recipe that needs chopping, smashing, mincing, carving or sometimes even serving. And, let’s be honest, it’s also where we pile up other kitchen items while we make a mess.

    Plastic cutting boards are affordable and convenient, but research shows they shed significant amounts of microplastics into food. And though the health damage caused by microplastics is still being studied, we don’t need microplastics in our minestrone.

    All our cutting board picks, in detail

    How we tested (and our mission at The Filter US)

    How to clean and maintain a wooden cutting board

    How to choose the right cutting board material

    Continue reading...

  • ‘The physical toll is visceral’: How Indonesia’s fire haze affects millions - visual guide

    Intensified by this year’s super El Niño, fires in Borneo and Sumatra are emitting toxic air for swathes of the population in Indonesia and its neighbours

    For months, parts of Indonesia’s Borneo and Sumatra islands have been ablaze. The fires are sometimes lit illegally as a cheap way to clear land for plantations of oil palm, of which Indonesia is the world’s largest producer.

    So prevalent is the technique that it even has a special term: slash and burn.

    Continue reading...

  • Bear-y good neighbors: humans and animals are learning to live together in an expanding LA

    People are increasingly crossing paths with the wild animals as homes ring the outskirts of forests, sparking a new era of coexistence

    Every year, as summer draws to a close and fall begins, California’s bears get hungry.

    Black bears have long roamed the state, hunting for acorns, ants and pine nuts by the bucketload to pack on calories before hibernation. But increasingly, for every berry and root, there’s an even greater temptation: our trash and the detritus of human existence.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.