Eco Hvar

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • China’s stranglehold on rare earths must be ended, says hopeful supplier to EU

    Rafael Moreno, whose company has opened demo plant in Brazil, says market is ‘nervous’ as Trump-Xi summit looms

    The head of a mining company hoping to supply the EU with rare earths in two years’ time has said it is “paramount” to end China’s stranglehold on the supply of the raw materials used in everything from cars to wind turbines and military jets.

    As Donald Trump and China’s president, Xi Jinping, prepare to meet on Thursday in their second summit of the year, Rafael Moreno said it was also “imperative” that they do a deal for Beijing to ease up, once again, on its threat to ban exports of rare earths.

    Continue reading...

  • Burning forests, emptying rivers, €180bn in damage: Europe’s politicians face reckoning after ‘summer of truth’

    Amid record-shattering heatwaves and popular demand for climate action, why are politicians often timid or in denial?

    It was, according to the European Commission president, Ursula von der Leyen, the “summer of truth”. Climate chaos ripped through Europe and the northern hemisphere, sending heat records tumbling, scorching crops in the fields, burning forests, emptying rivers and reservoirs, warping train tracks, melting roads and killing about 35,000 people in Europe alone.

    The EU has estimated the damage at about €180bn, and the full bill is yet to arrive: harvests have been depleted, which will probably raise food price inflation, and expensive repairs to infrastructure have only just begun.

    Continue reading...

  • Before-and-after images show effects of rain in drought-hit England and Wales

    Much of the UK is still officially in drought after its hottest summer on record, but grasslands are slowly recovering their colour

    The landscapes of southern England and Wales are slowly regaining their colour after this summer’s extreme heat.

    The UK’s hottest summer on record left the south of the country dried out and brown, making the impact of the drought particularly visual.

    Continue reading...

  • How to flood-proof your home: from water-thirsty plants to deflated footballs

    After summer’s heatwaves, prepare for winter of storms and heavy rain, with millions of UK homes at risk of flooding

    The accelerating climate crisis and this year’s record-breaking El Niño mean that, although the summer’s heatwaves are still fresh in the memory, households in the UK are already being told to prepare for a potentially destructive winter of storms and heavy rain – leaving millions of homes at risk of flooding.

    Government action is needed to improve flood defences and build reliance on a national and regional level. But with the UK’s flood season just weeks away, the Guardian spoke to experts to find out what action communities and individuals can take to make their neighbourhoods and homes more resilient, from self-closing airbricks to deflated children’s footballs.

    Continue reading...

  • Spider season! Ten species you’ll see scuttling across Britain’s carpets and lawns this autumn

    The world is suddenly full of webs and hairy legs. But why? And what do they belong to? Meet the spiders you’re most likely to encounter, from cardinals to false wolves

    Summer is at an end, and suddenly spiders seem to be everywhere – in your house, in your garden, in your hair. Fresh webs hang from doorways, walls, shrubs and fence posts, creating invisible obstacle courses. Where do all these spiders come from, what kind are they and what, if anything, should we do about them?

    The short answer to the question “Why are there so many more spiders at this time of year?” is: there aren’t. They are just more obvious. Dave Clarke, an ectotherm (“cold-blooded” animal) specialist at the Zoological Society of London, says: “There are more spiders around in the spring, because that’s when they hatch from their egg sacs, and there are hundreds of babies in each egg sac. But they’re small and not very obvious. They grow up during the summer and, at this time of year, they reach their maximum size.” Their webs are also correspondingly larger.

    Continue reading...

  • Country diary: A lesson from my final diary after nearly 40 years – keep looking closely | Phil Gates

    Stanhope, Weardale: I’ve realised in that time that beauty and fascination can lie in the most mundane of plants – in this case, broad-leaved dock

    After another exceptionally dry summer, there’s a nagging question lurking at the back of naturalists’ minds: which species will be the winners and losers in our evolving climate?

    Throughout summer’s heatwaves and drought, I watched a dense stand of broad-leaved docks, Rumex obtusifolius, thrive while surrounding fields turned the colour of bleached straw. They have promising credentials as drought survivors, thanks to a deep taproot, fast, early spring growth and a long-lasting dormant seed bank in the soil.

    Continue reading...

  • From old railways to an oasis of art, food and nature: how an eco-park was born in Greater Manchester

    Northern Roots is launching Britain’s biggest urban farm and eco-park, in an effort to boost people’s health and wellbeing

    Standing in the open green space of Northern Roots, it is hard to imagine the landscape as it once was.

    Two cotton mills, two coalmines and an industrial railway once occupied this 65-hectare (160-acre) site in Oldham, Greater Manchester. Later, about 24 hectares became a tip, with much of the space left to nature.

    Continue reading...

  • Bear-y good neighbors: humans and animals are learning to live together in an expanding LA

    People are increasingly crossing paths with the wild animals as homes ring the outskirts of forests, sparking a new era of coexistence

    Every year, as summer draws to a close and fall begins, California’s bears get hungry.

    Black bears have long roamed the state, hunting for acorns, ants and pine nuts by the bucketload to pack on calories before hibernation. But increasingly, for every berry and root, there’s an even greater temptation: our trash and the detritus of human existence.

    Continue reading...

  • ‘Do you have to be dead?’: US coalminers plead for benefits as black-lung disease cases surge

    Trump says he digs coal – but pneumoconiosis cases are at a 50-year high, and sick miners are mired in benefit delays

    For 38 years, Josh Armes worked as a coal miner in West Virginia and Virginia.

    After retirement, Armes, 74, of Grundy, Virginia, was diagnosed with black lung disease, medically known as coal workers’ pneumoconiosis (CWP), caused by breathing in coal dust over long periods, which irreversibly damages the lungs.

    Continue reading...

  • ‘You could absolutely rip your bloody hand off’: competitors gather for England oyster shucking championship

    The English have been eating oysters for thousands of years, and advocates say they are an important indicator of the health of coastal waters

    Beneath bunting in the middle of Mayfair, there was a feverish atmosphere as the finals of potentially the poshest sport in England began: oyster shucking, judged by actor Stanley Tucci.

    “The secret is not being scared of stabbing yourself in the hand,” says Quincy CoulterYoung from Rocks Oysters, one of the fastest oyster shuckers in the country.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.