Eco Hvar

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • ‘Jaw-dropping’ El Niño bursts through temperature record months before peak

    ‘Godzilla-level’ phenomenon is supercharging the climate crisis and will have a huge impact on communities across the world

    The “jaw-dropping” El Niño currently heating up the planet has burst through the highest temperature ever recorded for the phenomenon, several months before its expected peak.

    The latest data shows the temperature rise at the heart of El Niño in the Pacific Ocean has now reached 3.05C. That is higher than the 3.02C set in late November 2015, the previous high set in the 150 years of modern records. This temperature is measured against the average of 1991-2020.

    Continue reading...

  • How Saudi oil scientists ended up working on the world’s most important climate reports

    Guardian investigation reveals fossil fuel links of IPCC authors, with experts declaring the body’s conflict of interest policy ‘not fit for purpose’

    On her first day as an expert author on the world’s most important climate reports, Prof Julia Steinberger knew nobody else, so she sat down at a stranger’s table for breakfast.

    “Hi, I’m Julia. I’m from the University of Lausanne,” she said. The man across the table replied: “I’m Mustafa Babiker. I work with Saudi Aramco.”

    Continue reading...

  • Millions of dollars in funding but still no plan: can Quebec save its caribou from extinction?

    The Canadian government has committed C$25m to try to rescue the caribou in the province – but there is no agreement on how best to save the keystone species

    The caribou of Quebec are at breaking point. The province, home to 15% of Canada’s population of woodland caribou, has seen numbers crash to about half of what they were a decade ago. For years, local First Nations people, researchers and environmental groups have criticised the provincial government’s lack of action on protecting caribou, an animal considered a keystone species by Indigenous peoples.

    A recently announced agreement between the federal and Quebec governments has raised hopes that the province will finally be compelled to release a protection strategy. The federal government has committed C$25m (£13m) to the province for caribou over five years, with an additional C$15m for the First Nations communities on whose land the herds live.

    Continue reading...

  • ‘Incredibly encouraging’: healing the scars of traditional anchors in Dorset’s seagrass meadows

    Eco-moorings help to restore seagrass in just five years, boosting sealife such as seahorses, eels and crabs

    One of the UK’s most precious underwater habitats – Dorset’s seagrass meadows – is recovering thanks to “eco moorings” designed to prevent the seabed being ripped up, a study has revealed.

    Scars caused by traditional anchors in some areas of seagrass in Studland Bay have almost entirely vanished, which is boosting the number of seahorses that thrive in the submerged meadows.

    Continue reading...

  • China’s stranglehold on rare earths must be ended, says hopeful supplier to EU

    Rafael Moreno, whose company has opened demo plant in Brazil, says market is ‘nervous’ as Trump-Xi summit looms

    The head of a mining company hoping to supply the EU with rare earths in two years’ time has said it is “paramount” to end China’s stranglehold on the supply of the raw materials used in everything from cars to wind turbines and military jets.

    As Donald Trump and China’s president, Xi Jinping, prepare to meet on Thursday in their second summit of the year, Rafael Moreno said it was also “imperative” that they do a deal for Beijing to ease up, once again, on its threat to ban exports of rare earths.

    Continue reading...

  • Weatherwatch: wildfires driven by global heating destroy UK bird habitats

    Hot and dry summer created conditions for fires in Scotland and England that tore through vital wildlife areas

    Major wildfires this summer in the Cairngorms, along the Suffolk coast and in the New Forest have destroyed huge swathes of important bird habitats, affecting the populations of some of our most threatened and specialised species.

    The first to break out, in mid-July, destroyed much of the RSPB’s Abernethy reserve, home to declining species such as black grouse and capercaillie, as well as scarce songbirds including Scottish crossbill and crested tit. Fortunately it was brought under control before it reached the village of Nethy Bridge, whose residents were briefly evacuated.

    Continue reading...

  • Country diary: The biggest burst of partridges I’ve seen on the farm. We must be doing something right | Colin Chappell

    Brigg, Lincolnshire: As my attention turns to drilling next year’s cash crops, I create a disturbance out in the fields

    Sometimes a moment of surprise has years of experience behind it. Last week as I was out in the oilseed rape fields applying a cocktail of microbe food (molasses, humates and fish paste), I had quite a shock when up went a large flock of grey partridges, a covey of 26. Twelve would be considered large, with red-legged partridges only ever appearing in pairs, but I’ve not seen 26 grey here in my lifetime.

    This is testament to our nature‑friendly approach to farming, including this year planting specific margins to encourage sawfly larvae, crickets, weevils and ground beetles. These insects form the entire diet of grey partridges (and yellowhammers) during their first two weeks of life. In addition, rather than just planting overwinter cover crops and “catch” crops to mop up loose nutrients and protect the soil from the elements, I now add millet, the seed of which is a boost for older birds. The idea is to create a mosaic of habitats that connect through the landscape.

    Continue reading...

  • The best plastic-free cutting boards: I spent six weeks testing 10 boards, and these won

    A good, sturdy chopping board will last you many years. I tested the best non-plastic, non-toxic ones, including some made out of wood and synthetic rubber

    A cutting board is literally the foundation of most things you cook. It’s a must-have for any recipe that needs chopping, smashing, mincing, carving or sometimes even serving. And, let’s be honest, it’s also where we pile up other kitchen items while we make a mess.

    Plastic cutting boards are affordable and convenient, but research shows they shed significant amounts of microplastics into food. And though the health damage caused by microplastics is still being studied, we don’t need microplastics in our minestrone.

    All our cutting board picks, in detail

    How we tested (and our mission at The Filter US)

    How to clean and maintain a wooden cutting board

    How to choose the right cutting board material

    Continue reading...

  • ‘The physical toll is visceral’: How Indonesia’s fire haze affects millions - visual guide

    Intensified by this year’s super El Niño, fires in Borneo and Sumatra are emitting toxic air for swathes of the population in Indonesia and its neighbours

    For months, parts of Indonesia’s Borneo and Sumatra islands have been ablaze. The fires are sometimes lit illegally as a cheap way to clear land for plantations of oil palm, of which Indonesia is the world’s largest producer.

    So prevalent is the technique that it even has a special term: slash and burn.

    Continue reading...

  • Bear-y good neighbors: humans and animals are learning to live together in an expanding LA

    People are increasingly crossing paths with the wild animals as homes ring the outskirts of forests, sparking a new era of coexistence

    Every year, as summer draws to a close and fall begins, California’s bears get hungry.

    Black bears have long roamed the state, hunting for acorns, ants and pine nuts by the bucketload to pack on calories before hibernation. But increasingly, for every berry and root, there’s an even greater temptation: our trash and the detritus of human existence.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.