Prskanje otrova – za i protiv

Već nekoliko godina, lokalna vlast u Jelsi, Starom Gradu i Hvaru rutinski ulicama prska sredstva protiv komaraca, mušica i drugih „letećih štetočina“. Je li to dobra stvar?

Dužni upozorenja?

Pčele, naravno, nisu ciljana meta. Prije nego što se prskanje treba dogoditi, pčelari se rutinski upozoravaju da zatvore vlastite košnice. Tijekom godina, saznala sam da malo pčelara uopće čuje upozorenje, a mnogo od onih koji čuju, rijetko ga poslušaju. Mnogi su mi rekli da prskanje uopće „nije vrlo štetno“ za pčele.

Tvrdi se da su korišteni otrovi bezopasni za toplokrvna stvorenja. Međutim, ljudima koi imaju problema s disanjem preporuča se da ostanu unutra i zatvore sve prozore i vrata. To nije od velike pomoći turistima u kampovima ili bilo kome tko ide u noćni izlazak kad prskanje počinje u 22 sata, a završava u 6 ujutro sljedećeg jutra. Kad kombi za prskanje prolazi ulicom, ne zaustavlja širenje svog otrova da bi pitao ljude jesu li osjetljivi na probleme prsnog koša! Uostalom, ja sam sama ovo doznala iz prve ruke 2012., na veliko zaprepaštenje.

Iako se prskanje odvija tijekom ljeta, najavljuje se samo na hrvatskom jeziku. Web stranice na engleskom mogu ih objaviti ako žele i ako uhvate vijesti na vrijeme. Ali nekad se upozorenje objavljuje prekasno. Ponekad se znalo dogoditi da se prskanje obavi ranije nego što je najvaljeno. U prošlosti, obavijest se mogla naći na stranicama lokalnih vijeća (najčešće Starog Grada) i u lokalnim tiskovinama. Ove godine bila su tek dva prskanja do sada i to samo s nešto više od mjesec dana razmaka među sobom – u kasnom lipnju i ranom kolovozu – s vrlo malo javnih obavijesti.

Koji otrovi?

Imena otrova koji se prskaju nikad se javno ne objavljuju. Ekocijan, koji pokriva 3 lokalne zajednice na otoku Hvaru, na svojoj stranici navodi da su njihovi insekticidi „uvezeni, prihvatljivi za okoliš, biorazgradivi i bezopasni za toplokrvna stvorenja“, no ne navodi ih poimenice. Nakon perioda istraživanja, pronašla sam da je Hrvatski pčelarski savez 2012. otkrila da se na Hvaru koriste dva piretroida u kombinaciji, Cipermetrin i Permetrin, kao osnova za otrov. 2014., proizvod zvan Permex 22E je korišten, kombinacija Permetrina s jednim drugim piretroidom, Tetrametrinom. Oslanjajući se na američku Agenciju za zaštitu okoliša (EPA), piretroidi su „sintetički kemijski insekticidi“. Ne bi ih se trebalo miješati s piretrinima, koji su botanički insekticidi derivirani od cvijeta buhaća. Kemijska struktura piretroida bazirana je na onoj piretrina, ali postoje značajne razlike u načinu na koji su ova dva insekticida prilagođavaju načinu korištenja.

Efekti piretroida

Insekticidi piretroida ciljaju živčani sustav mete, uzrokujući paralizu i smrt. Osim što ubija komarce, cipermetrin je vrlo otrovan za pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka. Permetrin dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine. Također je otrovan za mačke. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih cipermetrina, ali može utjecati na imunosni i endokrini sustav. EPA ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora – koji su, naravno, plodno tlo za komarce. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom. EPA-in registracijski dokument za tetrametrin (2010.) klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industrijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave)“. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica.

Hrvatska i kontrola insekata

Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kaže da je kontrola štetnih populacija insekata pomoću mehaničkih, fizičkih, bioloških ili kemijskih sredstava opća mjera za preveniranje i kontrolu zaraznih bolesti (članak 10). U praksi, najčešće korištena metoda je prskanje kemijskih otrova, kao što se to radi na Hvaru. Lokalna vijeća su odgovorna za organiziranje prskanja iako neka nisu uspjela u tome zbog nedostatka sredstava. U 2014-oj godini, Hrvatski sabor je raspravljao o mogućnosti uvođenja kazni za vlasti koje ne poduzimaju mjere protiv insekata.

Čemu mjere protiv insekata?

Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinksekciju i deratizaciju – HUDD, koja surađuje s Zavodom za zdravstveno osiguranje, objavila je letak namijenjen javnosti u kojem navodi mjere kontrole koje mogu poduzeti pojedinci i profesionalne organizacije. Letak opisuje grijehe komaraca: „šire zarazne bolesti; njihovi ubodi izazivaju kožne probleme; smetnja su normalnim ljudskim aktivnostima; kad ih je mnogo, kolektivno uzrokuju nezadovoljstvo među građanima i turistima“ – ovom se zadnjem „zločinu“ daje poseban naglasak s podebljanim i povećanim tiskom.

Nema sumnje da komarci mogu uzrokovati ozbiljne bolesti. Povijesno, tropske zemlje su bile najpogođenije, ali se negativan utjecaj širio i na druge zemlje te su se bolesti koje prenose komarci posljednjih godina pojavile i u Europi. Usprkos činjenici da tisuće tisuće ljudi dnevno trpe ubode od komaraca i drugih insekata u Europi, nije se pojavila nikakava epidemija ovih bolesti. U Hrvatskoj su se pojavila četiri slučaja bolesti zapadnog Nila kod konja između 2001. i 2002. te dva slučaja denga groznice u ljudi koji su potvrđeni 2010. Veliko izbijanje denga groznice na portugalskom otoku Madeiri dogodilo se krajem 2012., s više od 2 000 slučajeva, ali bez onih sa smrtnim ishodom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procijenila u 2014-oj godini da se godišnje diljem svijeta javi 500 000 slučajeva teške denga groznice, od kojih otprilike 2.5% (12 500) umire, dok od duhana svake godine prerano umire 6 milijuna ljudi, uključujući 600 000 od pasivnog pušenja.

Djeluje li prskanje protiv insekata?

Početkom 2014. objavljeno je da se vlasti u Osijeku u sjeveroistočnoj Hrvatskoj žale kako su im napori za kontroliranjem komaraca putem prskanja ugroženi invazijama iz susjednih područja koja ne koriste mjere za kontrolu insekata. Vlada RH dodijelila je 5 milijuna kuna Osijeku za rat protiv komaraca, koje se pridružuju 4.5 milijuna kuna iz gradskog budžeta. U hrvatskim terminima radi se o velikim svotama. Vjerojatno će se slični poticaji dodijeliti susjednim regijama da provedu mjere protiv insekata.

Na Hvaru se prskanje protiv komaraca provodi barem dva puta godišnje već dosta godina. Tijekom tog perioda, napast komaraca se vidno pogoršala. Dok ovo pišem, nekoliko dana po posljednjem prskanju, tigrasti komarci se slobodno miču u tihim, malim hordama te povremeno napadaju dijelove mojih ruku i nogu koji su otkriveni. Tijekom večeri i preko noći, rođači tigrastih komaraca koji glasno zuje kolo vode. Većina ljudi na Hvaru se slaže da je neposredni efekt prskanja taj da komarce učini bješnjima, no nema dokaza da se problem smanjuje, naprotiv.

Princip ratovanja u kojem je cilj ubiti sve „neprijatelje“ pogrešan je u svakom kontekstu. Naša je civilizacija uspješnija u poticanju vrsta koje želimo očuvati na izumiranje, nego u pokušaju da ukolnimo percipirane prijetnje vlastitoj dobrobiti, bilo da se radi o bakterijama, insektima ili teroristima. Postoji snažno protivljenje prskanju otrova kako bi se kontroliralo komarce. Naprimjer, pišući za Društvo za okoliš Nove Škotske (EHANS), Kanađanka Rebecca Watson navela je razloge zbog kojih prskanje nije rješenje za potencijalne bolesti poput groznice zapadnog Nila. Prskanje može biti uspješno kratkoročno, ako se pravilno planira, cilja i vremenski organizira. No čak i tada, uporaba otrova nesumnjivo dovodi do otpora kod ciljanih vrsta, kao kad se DDT koristio u velikim količinama protiv malarijskog komarca 1940ih i 1950ih godina. Otrovi dovode i do usputnih žrtava, obično smanjujući broj predatora ciljanih insekata, da ne spominjemo važne i smanjenje esencijalnih insekata, poput pčela.

Ne-kemijske metode kontrole insekata

Iako se prašenje široko koristi, vodi se rasprava o tome koja je najbolja metoda za kontrolu komaraca koji prenose bolesti. Druge metode osim kemijskog prašenja se razvijaju. One uključuju genetsku kontrolu, koji se odnosi ili na smanjenje populacija komaraca uvođenjem genetski modificiranih komaraca sa smrtonosnim genom koji parenjem ne stvaraju malde ili zamjenom divljih populacija GM komarcima koji su manje potentni nosioci zaraza. Ali moguće posljedice kod ljudi nisu još poznate. Biološka kontrola podrazumijeva korištenje prirodnih predatora, kao što su Gambusia affinis i žabe, u sprječavanju povećanja populacije komaraca.Varijacija je i Tehnika sterilnih insekata (SIT), u kojoj se iradijacijom sterilizirani mužjaci komaraca puštaju u divljinu da se pare s ženkama bez mogućnosti stvaranja potomstva. Jedna od alternativa kemijskim metodama za kontrolu komaraca koja najviše obećava je uporaba bakterije Bacillus thuringiensis (Bt). Međutim, i to navodno ima neželjene efekte (Department of Health U.S.; Nature.com 2010).

Pozitivno razmišljanje

Vrlo je lako paničariti o mogućnosti širenja „smrtonosnih bolesti“ koje spopadaju ljudsku vrstu. Izbijanja i epidemije su zastrašujući događaji. Prevencija bolesti je kompleksna. Mnogo toga ovisi o uvjetima u kojima ljudi žive: zdravlje ljudi u svijetu ovisi o čistoj vodi, zdravom okolišu, sigurnoj opskrbi hranom i čistom zraku, između drugih stvari. Životni stilovi također igraju ulogu u jačanju ili slabljenju imunosnih sustava ljudi, a oni su ključni za izbjegavanje ili oporavak od bolesti u slučaju zaraze. Smrtni neprijatelji dobrom zdravlju su pušenje, ekscesivna uporaba alkohola, prejedanje nezdravom hranom, slabo hranjenje i nedostatak tjelovježbe.

Postoje praktične mjere koje pojedinci mogu poduzeti kako bi smanjili rizike i neprijatnost koju stvaraju komarci. Koristeći citronella svijeće ili elektroničke naprave protiv kukaca, mogu dovesti do smanjenja prijetnji u neposrednoj blizini. Mreže za komarce preko prozora pomažu da oni ne uđu u vaše prostorije. Ugrizi se mogu ublažiti uporabom krema na bazi bilja, poput Arnice. Spomenula sam da me grizu dok pišem: kad sam bila mlada, patila sam od snažnih reakcija na ugrize komaraca, ali je u kasnijim godinama to prestalo zbog više razloga. Jedna od preventivnim mjera koje poduzimam je uzimanje vitamin B suplementa jer sam pročitala da pomaže. Meni zaista pomaže. Nošenje s životnim izazovima je individualna stvar i svaka misleća osoba bi trebala imati slobodu odlučiti za sebe.

Neki, možda čak većina nas, bi htjeli izbjeći kontakt s otrovima u našim životima koliko je to god moguće. Trenutno na Hvaru i drugdje u Hrvatskoj, ta sloboda izbora je uklonjena. Vrijeme je da se kritizira uporaba otrova u okolišu i da se razumije koliko su opasni za zdravlje sadašnjih i budućih generacija. Netoksične metode nošenja s potencijalno štetnim stvorenjima se moraju koristiti umjesto kemijskih otrova koji mogu uzrokovati veliko uništenje važnih prirodnih resursa. HITNO!

© Vivian Grisogono 2014., ažuriran 2017.
Prijevod: Bartul Mimica

Više na tu temu:

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2023.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2023.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2023.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2023.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2023.)

Reakcija:
hvala na ovome. Iskreno, uopće me ne raduje, jer upravo odmaram na južnoj strani otoka, divnog, najljepšeg otoka!
Strašno je koliko se mjera provodi stihijski, bez uvažavanja i konzultiranja.
Sretna sam da postoje ljudi kao vi, koji ukazuju i uočavaju štetnost. Možda im jednom ipak dodje do mozga... A. iz Zagreba, 10.8.2014.

 

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Prskanje otrova – za i protiv

Novosti: Ekologija.hr

  • Analysis of fossil fuel exports since 1850 differs from most assessments – which look at countries where CO2 is released

    Russia, Saudi Arabia and Australia are the three biggest exporters of carbon dioxide in history, according to analysis of fossil fuels since 1850.

    Russia tops the list of global exporters of fossil fuels, with its vast coal, oil and gas deposits. Accounting for the CO2 produced by burning these exports, Russia has been responsible for more than 70 gigatonnes, up to the end of 2025.

    Continue reading...

  • The Guardian’s environment editor Fiona Harvey and Europe environment correspondent Ajit Niranjan tackled your questions on Cop31, the draft deal on fossil fuels, the fight over climate finance and what overshooting 1.5C means for the world.

    Tim asks by email:I heard it was the first zero waste Cop. What positive outcomes have happened at Cop31 for zero waste agenda and how is it related to climate?

    Fiona: The waste agenda is one that has been proposed by Turkey, whose first lady is a keen advocate of cutting waste and creating a “circular economy”. There is a zero waste centre here within the blue zone, and other zero waste pavilions within the green zone, with displays and practical demonstrations of how a circular economy can work in practice. The green zone is the bit you don’t need a UN-supervised pass to get into, where companies and governments show off their wares – it’s proving to be a lovely day out for lots of local people!

    Continue reading...

  • She set off for home in bright sunshine in British Columbia, Canada. Then the rains came – and the mud. This is Chelsey Sharpe’s story

    Location:Agassiz, Canada

    Disaster: Southern British Columbia floods, 2021

    In 2021,Chelsey Sharpe was working part-time as a yoga instructor when a mudslide swept her car off the highway. Climate change made the heavy rainsbehind that mudslide and the 2021 floods across southern British Columbia more likely.

    Continue reading...

  • About a third of cases involved chemicals banned for use on EU farms, according to investigation by Unearthed and Public Eye

    Pesticides sold by European chemical companies were named in more than 1,600 poisoning reports in Brazil last year, an investigation has found.

    About a third of the cases involved chemicals banned from use on farms in the EU because of the risks they pose to people and the environment. But European companies are not banned from manufacturing these chemicals, as long as they export them overseas to countries where they are legally allowed to be used.

    Continue reading...

  • Farmers are utilising science and nature to help orchards adapt and thrive in the face of shifting temperatures, rainfall and pests

    On Myrtle Farm in Somerset, there are thousands of apple trees laid out in rows of 100. Over the past year, each has endured the same wet winter and long summer drought. Now, the different ways each tree responded to these challenges are being analysed in trials that could shape the future of apple growing – and the taste of cider – for decades to come.

    Myrtle Farm is the home of Thatchers Cider, which this year had its earliest ever harvest in the company’s 122-year history. Yet the farm’s experimental orchard of 3,800 trees, where each 100-tree row produces a different apple variety, offers hope that – even as the climate emergency deepens – future harvests will become more consistent and predictable.

    Two apples ripe for harvest, which this year ran from the middle of August to November at Myrtle Farm

    Continue reading...

  • When the floods hit Pakistan he went out to help. Then the water reached his own family. This is Imran Lodhi’s story

    Location: Dera Ghazi Khan, Pakistan

    Disaster: Pakistan intense monsoon rainfall

    Imran Lodhi is a university lecturer with a doctorate in climate change and sustainable development. The 41-year-old was living inDera Ghazi Khan, a city in south-western Punjab, whenfloods devastated provinces across Pakistan. Climate change made the monsoon rainfall that caused the floods more intense.

    Continue reading...

  • Exclusive: Experts say watering down ZEV mandate would slow market and hamper efforts to reduce cost of living

    Moves to weaken the UK’s targets on electric vehicles would hurt the car industry as well as consumers, campaigners and experts have said before a key intervention from government advisers expected this week.

    The climate change committee (CCC) will write to ministers on Wednesday about the effects of changing the zero emissions vehicle (ZEV) mandate on the cost of living and the UK’s net zero targets.

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com