Mravi i humano rješenje

Objavljeno u Priroda zna bolje!

O mravima i vrstama mrava, uz opis njihovih uloga i kako njih riješiti, ako treba, na human način

Mravi i humano rješenje kookabee, design by Melita Kukac

MRAVI: Prijatelji ili štetočine?

Na svijetu je nevjerojatan broj mrava, raznih vrsta s različitim karakteristikama. Članovi su porodice Formicidae, te potičući iz reda Hymenoptera (opnokrilci) srodni su pčelama i osama. Žive u vrlo organiziranim kolonijama, u mnogim potpuno različitim uvjetima, no pravo mjesto za mrave je na otvorenom. Tamo rade svoja gnijezda pod zemljom ili na drugim odabranim sigurnim mjestima kako bi skladištili hranu i osigurali prostor za razmnožavanje kraljica.

Mravi kao pomagači:

- mravi održavaju okoliš čistim razgrađujući organski otpad, insekte i mrtve životinje

- mnogi mravi sakupljaju i koriste otpad od lišća

- mravi stolari ubrzavaju razgradnju mrtvog i bolesnog drveta

- mravi poboljšavaju drenažu tla: okretanjem i prozračivanjem tla omogućuju da voda i kisik dopru do korijena biljaka; također donose kamenčiće i druge čestice do vrha tla

- mravi poboljšavaju i kemiju tla unoseći svoje zalihe hrane, obogaćujući tlo hranom i izlučevinama; posebno tako povećavaju dušik i fosfor, čime ostavljaju za sobom tlo koje je više-manje pH neutralno

- mnogi mravi raspršuju sjeme na mjesta gdje mogu cvjetati: čuvaju sjeme prenoseći ga u sigurnija staništa bogata hranjivim tvarima gdje su zaštićeni od žderača sjemenja, suše i požara; ljudi mogu sakupljati ta spremišta sjemena kada je to potrebno

- neki mravi štite biljke koje proizvode poseban nektar od drugih insekata koji bi im mogli naštetiti.

- mravi love insekte štetočine i njihova jajašca – uključujući druge mrave, krpelje, termite, škorpione i smrdibube

- mravi tkalci koriste se kao biološka kontrola u uzgoju citrusa, posebno u Kini

- vatreni mravi suzbijaju štetnike na obrađenim poljima

- šumski mravi pomažu u suzbijanju potkornjaka i gusjenica

- u rijetkim slučajevima mravi mogu biti oprašivači, na primjer nekih orhideja

- u nekim dijelovima svijeta ljudi jedu određene vrste mrava

- u nekim se zemljama veliki mravi, kao što su vojnički mravi, koriste umjesto šavova nakon operacija

Mravi kao štetočine
- neki mravi grizu, što može uzrokovati razne reakcije od blage iritacije do ozbiljne alergije, ovisno o vrsti mrava
- neki mravi štite biljne uši i brašnaste stjenice kako bi si osigurali izvor visokoenergetskog cvjetnog meda: zaštićene brašnaste stjenice mogu uzrokovati probleme u uzgoju voća, osobito ananasa

- mravi mogu biti štetni ako se odluče ugnijezditi u zgradi ili nečijem domu

Prirodni predatori

- djetlići i druge ptice koje se hrane kukcima

- određene vrste žaba

- muhe

- određene gljive

- neke gusjenice

- mravojedi, ljuskavci, ješci i numbati

- smeđi medvjedi, koji prvenstveno jedu ličinke i kukuljice mrava stolara

Prirodna sredstva protiv mrava

Higijena je naravno ključna. Kako bi ste spriječili ulazak mrava u dom ili ih istjerali, možete pomiješati bijeli ocat pola-pola s vodom i njime oribati sve površine na kojima su se mravi pojavili.

Mirisi bijelog octa i raznih eteričnih ulja poput paprene metvice, ulja čajevca, ulja cimeta ili ulja nima, učinkovita su sredstva protiv mrava. Vlastiti sprej možete napraviti tako da napunite špricaljku s vodom i dodate žličicu-dvije odabrane tvari te poprskate oko mjesta kuda su mravi ušli. Alternativno, možete namočiti štapiće od vate u sredstvo i postaviti ih oko najezde mrava. NAPOMENA: imajte na umu da su mnoga eterična ulja, posebice ulje paprene metvice i čajevca, otrovna za kućne ljubimce, pa osigurajte da oni ne dođu u kontakt s tim tvarima.

Ostale metode uključuju posipanje taloga kave, papra, kajenskog papra ili cimeta u prahu po putevima mrava ili postavljanje kore citrusa oko njih.

NAPOMENA: Ne preporučujemo ubijanje mrava.

Međutim, za one koje to ipak žele, prirodni insekticidi uključuju boraks, bornu kiselinu, kukuruzno brašno i kremenu zemlju.

NAPOMENA: kremena ili dijatomejska zemlja povezuje se s kožnim alergijskim reakcijama i problemima s plućima kod ljudi.

NADA KOZULIĆ: JEDNO OSOBNO ISKUSTVO

Kako riješiti mrave koji su ušli u prostor bez otrova i bez ubijanja.

Mravi su vrlo korisna stvorenja, ali ne u našoj kući ili stanu. A kad nam „usele“ u stambeni prostor, počinje ogorčena borba kako ih se riješiti, pogotovo ako ne želite ni mrave, a posredno ni sebe, trovati raznim otrovima.

Pred nekoliko godina mravi iz zemlje odlučili se smjestiti u dnu ulaznih vrata, čak su pojeli jedan dio gdje su smjestili maticu i njena jaja. Probala sam različita sredstva (osim otrova) da ih otjeram i da ih usmjerim drugamo, gdje bi stvorili novo stanište.

Na kraju pokušala sam ih se riješiti jednostavnim sredstvom koje ima svatko u kući – alkoholnim octom. Čim su osjetili miris octa počeli su bježati, dobro sam prskala  octom tu „cestu“ kojom su se kretali kao i njihovo stanište. Ponovila sam to idućih 2 – 3 dana i cijelo ljeto bila mirna.

Sljedeće godine, sredinom lipnja opet sam vidjela da su krenuli prema starom staništu, ponovila sam tretman alkoholnim octom i rezultat je bio isti, mravi su nestali. Još sam posipala prahom buhača, za svaki slučaj. Mravi su otišli negdje drugdje gdje ne smetaju.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić

 

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Priroda zna bolje! Mravi i humano rješenje

Novosti: Ekologija.hr

  • Last month in England was the driest July since records began almost two centuries ago. How concerned should we be?

    Half of England and all of Wales are officially in drought. But what does this mean and could the UK’s taps eventually run dry?

    Continue reading...

  • Also known as the tree lobster, this ultra-rare creature was inadvertently driven to the brink by European settlers

    When small species are left alone to evolve for centuries on small islands, they often become larger. Quietly, over thousands of years, Dryococelusaustralis grew to a great size on Lord Howe Island, in the Tasman Sea between Australia and New Zealand.

    But the peaceful life of the Lord Howe Island stick insect, an invertebrate of such gargantuan proportions that it is also fondly known as the tree lobster, was destroyed by European settlers. In 1918, a shipwreck brought black rats to the island. The flightless insects were once so common they were used by settlers as bait for fishing, but the rats wiped out the entire population on the island in just two years.

    Continue reading...

  • Slovakia reaches new high of 42C as authorities in Poland forced to shut down Kozienice and Połaniec power plants

    Temperature records have been broken in several countries across central and eastern Europe as the extreme weather that has caused wildfires and droughts across the continent continues.

    Countries including Slovakia, Austria and Hungary registered record temperatures. On Thursday, the Slovakian hydrometeorological agency said a new high of 42C (108F) had been reached in Dolné Plachtince.

    Continue reading...

  • Scientists say global blazes account for 10% of UK’s particle pollution – and climate crisis could make the problem worse

    Smoke rising above wildlife habitats, thousands of people evacuated and homes and livelihoods reduced to ashes – this is fast becoming the defining image of Britain and European summers.

    Dr Mark Parrington, a senior scientist at the Copernicus Atmosphere Monitoring Service, said: “Recent wildfires in south-western Europe produced large quantities of smoke, which caused significant degradation air quality across southern France and central regions of Spain.

    Continue reading...

  • Environment Agency assessments find just 14.3% of country’s surface waters in good ecological status

    Every single English water body is polluted with toxic chemicals, new government data shows, while just 14.3% of surface waters achieved good ecological status.

    Each of the country’s rivers, lakes and estuaries was assessed by the Environment Agency as part of a six-yearly evaluation of England’s water quality. The EA checked for a range of toxic chemicals, from Pfas – or “forever chemicals” – to microplastics. Waters were also checked against a range of standards covering wildlife, water quality and physical habitat.

    Continue reading...

  • Much of the continent is battling wildfires and drought during a summer of extreme heat

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • On my TikTok I find trash that’s blowing in the wind, and mimic its movements using what I have to hand

    I’ve always been interested in the concept of value and what is thought of as rubbish. When people throw things away, a perfectly good table, say, I think, “That’s still usable.” I’m a dancer and choreographer and hoard clothing – costumes from shows or pieces my mum has lent me. Sometimes, I’ll collect random things offered on Facebook.

    During the pandemic I was unable to perform but became hyper-aware of everyday movements around me. On daily walks in Los Angeles, where I live, I’d notice pieces of litter being blown about. I felt as if it was trying to get someone’s attention, but nobody was looking. I thought: “What if I start mimicking it? What if I used the trash as my choreographer?”

    Continue reading...

  • Forty years ago there were more than 22 sheep to every New Zealander, but wool prices and production declined with the uptake of synthetic alternatives

    John Hargreaves’ family has farmed sheep and beef in Kaiwaka, north of Auckland, for generations. In the 1960s they had 3,000 ewes but in the decades since, as the value of wool declined and shearing costs grew, his flock slowly decreased to just over 1,700.

    But now, for the first time in roughly six years, his wool is making money.

    Continue reading...

  • Plans involve dredging and expanding docks to allow larger cruise ships to visit with up to 200,000 passengers annually

    Janavi Kramer had just enjoyed a swim with friends and was sitting on a bench taking in a wonderful Cornish view – headlands plunging into deep water, bobbing boats, a bustling harbour town.

    “We’re lucky to have this space,” said Kramer, who is an artist and scientific illustrator. “We use it for work, recreation and pleasure and it’s so scary to think that this could all be harmed. I worry about what we may be living with soon and what we’ll be leaving for future generations.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com