Gospodarenje otpada, 2018.godine

Objavljeno u Okoliš

Kako smanjiti kučni otpad - do nule?! Sve je moguće, samo treba krenuti, mic po mic.

'Za okoliš se založi, otpad pravilno odloži' 'Za okoliš se založi, otpad pravilno odloži' Foto: Vivian Grisogono

U posljednje vrijeme mnogo slušamo o gospodarenju otpadom - na državnoj i lokalnoj razini. Uz mnoge prepreke koje pred Hrvatskom stoje želi li uhvatiti korak sa ostalim, ekološki osvještenim i razvijenim europskim zemljama, običan čovjek često se zapita može li on uopće napraviti razliku, učiniti nešto značajno. Oni koji su se kroz kišu i plimu petak 2.3. u 17h probili do starogradske osnovne škole, mogli su o tome saznati iz prve ruke. Tamo nas je jedna sitna/nježna Španjolka podsjetila da svatko od nas itekako može napraviti razliku.

Naime, Esther Penarrubia, doktorica znanosti poljoprivrednog inženjeringa i učiteljica engleskog jezika, je pred zainteresiranim građanima Starog Grada govorila o knjizi Bee Johnson "Zero Waste Home" i svome iskustvu. Esther je Beinu knjigu prevela s engleskog na španjolski i katalonski, te u svojoj zemlji održala više od 25 predavanja na temu "Zero Waste" ili minimalnom kućnom otpadu. Kroz poglavlja knjige provela nas je govoreći o vlastitom iskustvu i konkretnim primjerima kako ona i njena četveročlana obitelj svakodnevno pokušavaju smanjiti količinu svog kućnog otpada. Kroz praktične primjere savjetovala nam je kako izbjegavati plastičnu ambalažu, nepotrebna pakiranja i općenito smanjiti svakodnevni otpad.

Esther i Nora, koja je organizirala predavanje.

Bilo je zanimljivo otkriti kako već i sitne promjene, koje ne iziskuju velik trud, već samo malo mašte i bolju organizaciju, mogu značajno smanjiti količinu otpada, pa čak i donijeti uštedu kućnom buđetu. Publika se uključila pitanjima i svojim iskustvima, pa je rasprava bila zanimljiva i dinamična. Esther nam je pokazala kako "zero waste" način života nije samo pomodna novotarija, nego prilika za svakoga od nas da preispitamo svoju vezanost za materijalne stvari, kao i odgovoran odnos prema prirodi i Zemlji koju ostavljamo budućim generacijama.

Publika se uključila u pitanjima.

Esther sa svojim mužem i dvoje male djece već 6 mjeseci biciklima putuje Europom, pa je tako posljednjih mjesec dana odsjela u Vrboskoj, te oduševljena ljepotom otoka još nas jednom podsjetila koliko je važno da ga ovakvim i sačuvamo. Sve nas se dojmila njena priča, pa je tako i jedna mlada prevoditeljica koja je prisustvovala predavanju izrazila želju uhvatiti se u koštac s prijevodom ove knjige i na hrvatski. Svjesni važnosti ove teme, veselimo se očekujući u budućnosti objavljivanje ove vrijedne knjige i na hrvatskom jeziku. Do tada, razne ideje i savjete za življenje sa manje otpada možemo pronaći i na stranici Bee Johnson www.zerowastehome.com

© Jelena Gracin 2018.

Srodni sadržaj (po oznakama)

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Gospodarenje otpada, 2018.godine

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Povijesno gledano, imunološka disregulacija često se smatrala posljedicom neurodegenerativnih poremećaja. Međutim, nedavne studije počinju mijenjati ovaj znanstveni način razmišljanja, sugerirajući da poremećena komunikacija između mozga i imunoloških stanica također može doprinijeti nastanku i napredovanju bolesti. Znanstvenici opisuju imunološku disfunkciju kao uzrok neurodegeneracije, što znači da može stupiti u interakciju s neuronskim i glijalnim ranjivostima, a da nužno nije početni okidač. 

  • Novo cjepivo s nanočesticama moglo bi jednog dana pacijentima dati imunitet na gripu s manje odlazaka liječniku i bez da zdravstveni dužnosnici ispravno nagađaju koji će sojevi gripe postati dominantni svake godine.

  • Australski znanstvenici otkrili su obećavajući novi način borbe protiv jednog od najagresivnijih oblika raka dojke, što daje nadu u učinkovitije tretmane za zaustavljanje širenja bolesti. Studija je identificirala molekularni prekidač koji potiče širenje trostruko negativnog raka dojke, podtipa odgovornog za neke od najlošijih ishoda jer mu nedostaju hormonski receptori koji mnoge druge vrste raka dojke čine lječivim postojećim terapijama koje ciljaju te receptore.

  • Mlađe odrasle osobe s rakom pluća ne-malih stanica imaju značajno veću vjerojatnost od starijih pacijenata da imaju genetske promjene koje se mogu uskladiti s ciljanim terapijama, tvrdi nova studija.

  • Američki znanstvenici otkrili su da u predkliničkim modelima raka debelog crijeva tumori mogu početi oštećivati ​​periferne živce prije početka kemoterapije. Ovi rezultati sugeriraju da upala povezana s tumorom i promjene u metabolizmu masti mogu oštetiti zaštitni omotač oko živaca, poremetivši signale i potencijalno ih čineći osjetljivijima na perifernu neuropatiju ili oštećenje živaca uzrokovano liječenjem.

  • Spoj koji se proizvodi u tijelu nakon jedenja nara poboljšava funkciju srca do 80% kod vrste zatajenja srca s ograničenim mogućnostima liječenja, pokazala je britanska studija. Naime, pokazalo se da urolitin A - prirodni spoj koji se proizvodi u tijelu nakon konzumiranja hrane poput nara, oraha i nekih bobičastih plodova - poboljšava sposobnost srca da se opusti, smanjuje ožiljke i sprječava štetno povećanje srca.

  • U nedavno objavljenom istraživanju pokazalo se da je prehrana bogata antioksidansima povezana s nižim rizikom od raka vrata maternice kod žena. Smatra se, da ovi rezultati sugeriraju da unos antioksidansa u prehrani može igrati potencijalnu ulogu u prevenciji raka vrata maternice.

  • Nova studija sugerira da se Alzheimerova bolest može otkriti snimanjem mozga više od sedam godina ranije nego što se prije pretpostavljalo. Naime, otkrivene su strukturne promjene u mozgu koje se događaju mnogo godina prije nego što se visoke razine amiloid-beta plaka vide na PET snimkama, što je snimanje mozga koje se trenutno koristi za identifikaciju najranijih znakova Alzheimerove bolesti.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, fluktuacije estrogena utječu na mozak, pomažući u preoblikovanju veza između neurona. Pokazalo se da specijalizirana tehnika snimanja nazvana magnetska rezonantna elastografija (MRE) može otkriti mehaničke promjene ovisne o estrogenu u hipokampusu, području mozga uključenom u pamćenje i učenje, tijekom reproduktivnog ciklusa.

  • Imunoterapija je transformirala liječenje raka, no mnogi tumori ostaju otporni na njezine učinke. Među najizazovnijima su tzv. hladni tumori, uključujući rak jajnika, rak dojke i rak prostate, koji izbjegavaju imunološki napad i slabo reagiraju na postojeće imunoterapije. Iako je poznato da kronični okolišni i metabolički stres oštećuju imunološke funkcije, kako dugoročni okolišni i prehrambeni stres reprogramira prirodne stanice ubojice (NK), ostalo je slabo shvaćeno.

Novosti: Biologija.com