Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • River charters part of wider movement establishing ‘moral’ framework to protect nature and hold institutions to account

    One Monday morning in spring last year, 12 people gathered in the morning drizzle at Joyce’s Pool, one of the sources of the Bristol River Avon, and took the first steps of the inaugural Avon pilgrimage.

    Over the course of eight days, a revolving cast of pilgrims walked about 100 miles from the source of the river to the point at which it reaches the sea, in some cases bivvying on the riverside at night. Along the way they planted trees, sowed seeds, restored footpaths and presented councillors and decision-makers with a fledgling Avon charter, developed by the Bristol campaign group Conham Bathing.

    Continue reading...

  • Scientific breakthrough could reduce food waste and make it easier to add the fruit to prepackaged food

    It is the bane of every fruit bowl: sliced banana that turns brown before it has reached the table. But such woes could soon be a thing of the past, with gene-edited bananas that keep their freshly peeled colour now one step closer to reaching British shoppers.

    According to Tropic, the Norwich-based agricultural-biotechnology company that developed the fruit, the bananas have the same taste and texture but stay “fresh, yellow and appetising long after peeling and slicing”.

    Continue reading...

  • People living next to a chemicals plant near Blackpool were tested for ‘forever chemicals’. Last week they received the alarming results

    Last February, I got a call from a woman called Sam Hammond. We had been speaking on and off for a while over her growing concern that her garden could be affected by pollution from a nearby chemical plant.

    That morning, Sam had been hand-delivered a letter from her council informing her that her pet ducks’ eggs, reared in her garden, were contaminated with Pfas chemicals.

    Continue reading...

  • EU to push member states to cut tax rate below duty on gas, with 11% surge in sales also put down to fallout from Iran war

    Sales of residential heat pumps increased 11% across Europe in the first six months of the year as the Iran war sent oil and gas prices rocketing and some countries lowered electricity taxes.

    Homeowners bought 1.16m heat pumps across 12 European countries, up from 1.05m in the first half of 2025, according to the European Heat Pump Association (EHPA).

    Continue reading...

  • Tom Calver has sacrificed milk yields to give his cows a more varied diet of plants and believes the result is better cheese and richer farmland

    In the rolling hills of Somerset, hundreds of thousands of cows placidly munch lush green grass to produce milk for cheddar.

    But six fields stand out. Rather than uniform grass, they have technicolour wildflowers sprouting across the meadows. Farmer Tom Calver said that to allow the flowers to grow he has to keep fewer cows and leave some fields ungrazed as they mature.

    Continue reading...

  • Bedmond, Hertfordshire:Serge Hill Project is a haven for humans and wildlife, and there’s much to find in its collection of drought-tolerant plants

    Looking across a swathe of golden oat grass to the Apple House, it seems almost inconceivable that the M25 and M1 motorways are just beyond the treeline. I’m exploring the Serge Hill Project for Gardening, Creativity and Health: a therapeutic resource for local schools, community groups and charities, founded three years ago by Tom and Sue Stuart-Smith.

    All around me, a diverse collection of drought-tolerant plants is thriving in a six-inch layer of sharp sand in the uppermost section of the Plant Library, despite not having been watered once during our sweltering summer.

    Continue reading...

  • Keys crops such as cereals, potatoes, sugar and oils grown in areas with moderate to very high risk

    The vast majority of the UK’s essential foods, including cereals, potatoes, sugar and oil, are grown in areas of England rated as having a moderate to very high risk of drought.

    A very high proportion – 81% – of England’s fresh produce is concentrated in parts of the country that are already experiencing water stress, according to the analysis by the nature-focused investment fund Rebalance Earth.

    Continue reading...

  • Traditional woods have had a good innings but rising temperatures mean the need to find alternatives is pressing

    What happens if you run out of trees? It is a situation cricket must face in the perfect storm of an expanding game and more precarious growing conditions due to accelerated climate change.

    Cricket and willow are the sun and moon of sport. The handcrafted bat, the beautiful, insect-rich tree. But there are now 200 million regular cricketers worldwide. The UK produces half a million willow clefts a year, Kashmir between 1.5 to 3m. With one cleft equalling one bat, the numbers no longer add up.

    Continue reading...

  • Fewer than 400 Eriskay ponies remain. One of the rarest native breeds in the world, their plight is unique because the community living on their tiny Hebridean island are fighting for them. The ponies wander the village and townsfolk care for them together

    On the slopes of Beinn Sciathan, a rocky outcrop in the Outer Hebrides, white and grey ponies roam freely. Eriskay ponies, one of the rarest native breeds in the world, are critically endangered.

    They have often been mixed with the Highland pony and other breeds, giving the false impression of higher population numbers. Only about 300 to 400 Eriskay ponies are thought to remain.

    Continue reading...

  • Scientists are racing to understand how fires behave to predict and prevent them as hotter summers create tinderboxes

    From the scorched heathlands of the New Forest to the smouldering valleys of south Wales and burned-out homes in Stourbridge, an extraordinary summer of wildfires has left its mark across Britain.

    To most of us, these charred landscapes may look like pure devastation, but to a trained wildfire investigator they are full of clues. Heat-scorched leaves can become frozen in position, preserving evidence of the wind direction as the fire passed through. Soot or staining on rocks, the pattern of fallen grass and bracken, and even how those stems have burned, provide further information about how the fire itself moved.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com