Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • Prime ministers of Australia and Iceland discuss effects on their countries even as some shy away in face of war and inflation

    World political leaders are descending on New York for the UN general assembly and some of them are putting the climate crisis on the agenda as they spoke on Monday at the start of the city’s annual Climate Week.

    This year’s Climate Week – which runs alongside UNGA – comes after months of extreme heat in large parts of the world including Europe and the US, wildfires in Africa, flash flooding in Asia and a record-breaking El Niño.

    Continue reading...

  • Scientists found unequal impact of the climate crisis would not be reversed even if implicit goal of the 2015 Paris agreement is achieved

    The unequal impact of the climate crisis on the world’s poorest people, including those in tropical areas, has been highlighted by new research that finds they will be among the last to feel the benefits if global greenhouse gas emissions are cut to net zero.

    Temperatures have risen more significantly in tropical areas relative to their historic range than at higher latitudes, including in wealthier countries in Europe and North America.

    Continue reading...

  • EVs with 90,000 to 120,000 miles on the clock are more likely to pass MOTs than petrol models of the same age

    Motorists buying a secondhand car with a lot of miles on the clock are likely to find an electric vehicle (EV) ultimately more reliable than a petrol vehicle, according to a study.

    An analysis of 47.4m MOT tests found that after cars were driven 90,000 to 120,000 miles, EVs were about 25% less likely to fail than petrol models of the same age (based on a failure rate of 16.5% versus 22.1%).

    Continue reading...

  • Photographers from all over the world entered more than 24,000 images into the world’s largest bird photography competition, with an image of a northern gannet bursting through the ocean’s surface taking the grand prize

    Continue reading...

  • Forestry England invites people to help it create a record of when and how the season arrives across the country

    The reds and golds of autumn leaves may be beginning to appear, but exactly when the season arrives is not always as predictable as the calendar might suggest.

    Now, Forestry England is asking people to help track the changing colours of forests to create a record of when and how autumn arrives across the country.

    Continue reading...

  • A teenager struggling with climate anxiety searches for hope in an unexpected place – writing letters to imprisoned activists. Max, 14, is on a quest to understand the human stories behind direct action and why so many climate protesters have spent time in prison​. As replies begin to arrive, a dialogue bridging generations unfolds and connection transforms despair into purpose. ​When Max writes to the judge presiding over a high-profile trial​, he is surprised to hear the letter referred to in the judge’s closing remarks

    Continue reading...

  • The Argiope bruennichi, spotted in Cheshire for first time, part of worrying trend that could threaten native species

    She is an unlikely harbinger of the climate emergency: a venomous black and yellow spider who spins mysterious patterns in her webs and eats her mates for breakfast.

    Native to mainland Europe, north Africa and Asia, the Argiope bruennichi – commonly known as a wasp spider – is rarely seen in the north and west of Britain. But a fully grown female has been spotted in Cheshire for the first time by conservationists from Chester zoo, who stumbled across the large, brightly striped arachnid in a rewilded field.

    Continue reading...

  • New rice varieties give hope that farmers can overcome the climate emergency and a warmer future that threatens harvests

    When schoolchildren in Shiroishi were enlisted to plant rice seedlings in June, Shinto priests blessed the land and asked the deities for a bountiful crop. Judging by the fields behind farmer Haruki Kawasaki, their prayers have been answered.

    The 63-year-old is preparing to harvest this year’s crop of hinatamaru, a variety of rice whose plump grains have thrived despite exposure to another hot and dry summer, conditions that typically punish rice yields.

    Continue reading...

  • Before his final general assembly, António Guterres speaks about why he put climate at the centre of his UN tenure

    António Guterres, who will finish his second term as UN secretary general on 31 December, has spoken out more strongly on the climate crisis than any of his predecessors. He has criticised “immoral” fossil fuel companies for their “grotesque greed”, warned that we have “opened the gates of hell” and hailed the new “clean energy age”.

    Before his last UN general assembly, we asked him about making the climate crisis one of the top priorities of his tenure.

    Continue reading...

  • The risk to El Chaltén in Argentina has been known for years but recent findings and the Nepal disaster have brought planning for the worst-case scenario into sharp focus

    The images from Nepal stopped Daniela Schmidt in her tracks. A geologist at the University of Buenos Aires in Argentina, she watched the deadly flash floods on 26 August tear through everything in their path, people running for their lives as the water and debris swept over the landscape.

    “I had never seen anything like it,” she says. “This was one of the most catastrophic events on a global scale related to these glacial floods.”

    The aftermath of the Nepal floods in Nuwakot district, 26 August. Photograph: Xinhua/Shutterstock

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com