Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • Environment Agency assessments find just 14.3% of country’s surface waters in good ecological status

    Every single English water body is polluted with toxic chemicals, new government data shows, while just 14.3% of surface waters achieved good ecological status.

    Each of the country’s rivers, lakes and estuaries was assessed by the Environment Agency as part of a six-yearly evaluation of England’s water quality. The EA checked for a range of toxic chemicals, from Pfas – or “forever chemicals” – to microplastics. Waters were also checked against a range of standards covering wildlife, water quality and physical habitat.

    Continue reading...

  • The palm-sized greengrocer is bright, loud and abundant, and has long been a collectible item for Australian children

    Before marbles, stamps and trading cards, there were cicadas.

    There are thousands of cicada species globally, but for Australian children the craze centres on one particularly collectible item: the greengrocer.

    Continue reading...

  • As NHS told to prepare for extreme weather, strain also felt in other areas including transport and farming

    The NHS has been told it must become more resilient to increasingly frequent heatwaves supercharged by the climate crisis, as the UK government puts adaptation to extreme heat high on its agenda. But what other public services are already feeling the strain?

    Continue reading...

  • As another summer of extreme heat rumbles on, warnings about excess deaths, ageing infrastructure and potential food shortages are growing louder. So how well prepared is the UK to cope, both now and in the years ahead? Jessica Elgot and Alexandra Topping examine why politicians have been so slow to act.

    Plus, Kemi Badenoch has distanced herself from the former neo-Nazi turned Tory council candidate Joshua Bonehill-Paine, only to offer him him an advisory role instead. What was she thinking?

    You can read Jessica Elgot’s interview with the health secretary on heatwaves here

    You can read about Kemi Badenoch’s action on Joshua Bonehill-Paine here

    Please keep sending your comments and questions to [email protected]

    Follow and subscribe to the Politics Weekly YouTube channel here

    Continue reading...

  • UN forecasters warn of worsening conditions in 45 countries currently experiencing severe food insecurity

    About 50 million people are likely to be pushed into acute hunger before the end of next year by the rapidly developing El Niño weather system, according to forecasting.

    This is in addition to the hundreds of millions of people already facing dangerous levels of hunger, owing to years of drought in parts of Africa and pressure on food prices from the war in Iran.

    Continue reading...

  • South Devon: On holiday in deeply familiar places, we swim fully clothed, snack on overhanging cherries and see the fallen Teignmouth pier

    The West Country unrolls down the M4, then M5, under the kind of vintage-yellow hue produced by 35mm camera film where the light’s leaked in. Many fields have been harvested as early as we’ve ever witnessed on this deeply familiar route. Burnt black patches remind us just how flammable the countryside is.

    We are exploring places we’ve only passed through before, via a farm-stay in a shepherd’s hut at West Town Farm, Ide. Our parking instructions urge us to allow the farmer to pass in her tractor. The gender reveal is so refreshing I want to cheer. Tenant Kate Sharp farms Hereford-cross beef cattle, Devon closewool and Exmoor horn sheep, as well as some lively Oxford sandy and black pigs, red as the Devon soil itself.

    Continue reading...

  • Changing paved areas to grass and planting trees can reduce urban heat island effect by as much as 1C, study shows

    Add together all the UK’s household gardens and they cover an area three times larger than all the country’s nature reserves combined. But as the demand for car parking increases, many front gardens are being paved over, with research showing that this loss of green is adding to the urban heat island effect, particularly at night.

    In 2005, about 7.5% of the UK’s front gardens were paved; by 2025 that had risen to 55%, according to Royal Horticultural Society estimates. Those hard surfaces absorb heat during the day and then slowly release the heat overnight. By contrast, leafy green gardens release moisture into the atmosphere, which helps to cool the air as the water evaporates.

    Continue reading...

  • Plans involve dredging and expanding docks to allow larger cruise ships to visit with up to 200,000 passengers annually

    Janavi Kramer had just enjoyed a swim with friends and was sitting on a bench taking in a wonderful Cornish view – headlands plunging into deep water, bobbing boats, a bustling harbour town.

    “We’re lucky to have this space,” said Kramer, who is an artist and scientific illustrator. “We use it for work, recreation and pleasure and it’s so scary to think that this could all be harmed. I worry about what we may be living with soon and what we’ll be leaving for future generations.”

    Continue reading...

  • With less than a third of cycling journeys taken by women, Colombia’s capital, Bogotá, is installing bike lanes, teaching cycling and making sure ‘stereotypes are left behind’

    Eliana González has a busy morning ahead of her, dropping off her son at school and picking up groceries. Her trusted vehicle to get around in Bogotá is a colourful cargo bike, adapted to carry her two children and occasionally her dog.

    “For me, my cargo bike is a way to carry my children safely and comfortably without polluting the environment,” she says.

    Continue reading...

  • This week, we launched our third annual vote to honour nature’s unsung heroes. The Guardian’s natural history writer – and woodlouse fanboy – Patrick Barkham answered your questions

    Narethosyne asks: It’s often said that insects will outlast humanity, as they’ve managed to survive in some very inhospitable environments for millions of years. Do you think that human stupidity might actually be able to kill even the hardiest of insects off if we don’t take better care of our planet?

    Patrick:

    I agree we need to take much better care of the planet. However the more I learn of other invertebrate life (and I don’t know much), the more I believe that other species will survive whatever toxic horrors we unleash upon the planet. It seems more likely that we will become extinct before many other species.

    We are such a strange species, so capable of goodness and so easily moved to argument and greed, but I still think we can learn to think and act for the long-term. There is a big awakening of eco-consciousness in the global north and perhaps we can belatedly re-learn the wisdom of many indigenous peoples who have lived in better balance with their fellow species.

    Thanks Sprockertime, I love your question. The answer is yes!

    I’ve done all kinds of fancy things for wildlife in my garden (filling in a “sunken garden” with five tonnes of chalk raised a few eyebrows in my neighbourhood) and I salute everyone who has erected bird boxes and bug hotels.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com