Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Objavljeno u Okoliš

Divljem cvijeću na Hvaru moguće se veseliti cijele godine. Čak tijekom najgore zime, teško da može proći tjedan, a da plamteće boje ne osvijetle ruralni dio otoka, što je u kontrastu s kamenitim i tamno zelenim, šumovitim dijelom otoka.

Kad ne cvjeta, divlje bilje odumire ili se stapa s pozadinom te ponovno oživljava da označi godišnja doba s vlastitim raznobojnim doprinosom. Zadovoljstvo hodanja po poljima i šumama dok gledate širok spektar bilja koji doprinosi prirodnom veličanstvu otoka je bezgranično. Raznovrsni oblici biljaka čine dio privlačnosti otoka i svako godišnje doba ima nekoliko zanimljivih primjeraka. Sljedeća dva primjera su dio proljetne ponude.

Divlji zumbul

Tijekom proljeća, od travnja do lipnja, divlji zumbuli se pojave s vrlo lijepim ljubičastim glavama.
 
 
Divlji zumbul (leopoldia comosa ili muscari comosum) jedna je vrsta poznata kao dlakava presličica ili jestiva presličica. Ima plodne cvjetove koji su smeđe-zeleni, zvonoliki i stoje na stabljikama koje su otprilike podjednake dužine kao i cvjetovi ili malo duže. Na vrhu biljke, čuperak jarko ljubičastih sterilnih cvjetova na dugačkim stabljikama širi se u visinu. Pripada obitelji asteraceae u redu asparagala.
 

Kao što jedan od sinonima i sugerira, divlji zumbul je jestiv i koristi se u prehrani uglavnom u Italiji i Grčkoj. U Italiji, lukovice divljeg zumbula zovu se lampascioni ili cipolline selvatiche (male divlje kapule), u Grčkoj volvoi. Još uvijek nisam upoznala nikog u Dalmaciji tko ih jede, vjerojatno zato što su gorkog okusa, a većina Dalmatinaca je, čini se, danas ovisna o šećeru. Lukovice se kuhaju te se čuvaju ili u ulju ili ukiseljene. Uzimaju se kao stimulatori apetita ili diuretici. U Grčkoj su tradicionalno dio vegetarijanskih specijaliteta tijekom posta. Recepti za pripremu mi se čine kompliciranima pa ću se, za sad, zadovoljiti jednostavnim divljenjem predivnom cvijeću kad se pojavi po poljima tijekom proljeća.

Turovac

Godinama me fascinirala fina, okrugla, pernata glavica koja bi se naglo proširila po ruralnim krajevima u proljeće. Otkrivanje što ona točno jest bilo je izazovno. Ljudi su mi govorili da je vrsta maslačka, ali taj zaključak nije se činio ispravnim. Nikad nisam vidjela tu biljku u cvatu. Ono što sam vidjela izgledalo je kao stabljika s mršavim vretenima (što se može vidjeti frontalno s lijeva na slici ispod) koji su se otvarali da formiraju veličanstvenu sferu glavice.
 

Pomirila sam se da nikad neću saznati. Naposljetku, na njezinu ljepotu nije utjecalo moje neznanje. S obzirom na to da ionako loše pamtim imena, možda se i nije isplatilo tražiti. Onda sam slučajno posjetila atelje Marinke Radež u Dolu i vidjela sliku biljke u nastajanju. I to ne samo biljke koja me oduševljavala godinama, već je na njoj bio i cvijet koji mi nije bio poznat. Ispostavilo se da se cvijet javlja samo nakratko tijekom dana. Ili nisam prepoznala da je dio iste biljke ili ga nikad nisam vidjela. Marinka nije znala kako se biljka zove, ali sam imala dovoljno tragova da suzim izbor te sam ga konačno našla na odličnoj web-stranici koja se zove theseedsite.

Tako sam identificirala misterioznu vretenastu sferu kao turovac. Definitivno ne maslačak (taraxacum) iako oboje pripadaju redu asterales i obitelji asteraceae. Jedan član vrste, koji se sastoji od 140 različitih tipova, ljubičasti turovac je jestiv, uglavnom u korijenu te navodno ima okus školjaka te mladice i lišća.

© Vivian Grisogono 2013

Prijevod: Bartul Mimica

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Preaktivan imunološki odgovor u mozgu može igrati ulogu u Dravetovom sindromu, rijetkoj i teškoj genetskoj epilepsiji koja obično počinje u djetinjstvu, prema znanstvenicima s Weill Cornell Medicine. Djeca s ovim stanjem imaju česte napadaje koje je često teško kontrolirati lijekovima, a mogu se suočiti i s razvojnim, kognitivnim i bihevioralnim izazovima. Do sada se većina istraživanja usredotočila na to kako mutacija u genu SCN1A remeti električnu signalizaciju u mozgu.

  • Nedavna studija otkrila je da parodontitis reprogramira neutrofile koštane srži putem metaboličkog puta glutationa pokretanog Chac2, potičući visoko upalno N1 stanje koje potiče sistemsku upalu.

  • Nedavni objavljeni pregled ispitao je dokaze o učincima borovnica, grožđa i njihovih bioaktivnih spojeva na markere kardiovaskularnog rizika. Bobičasto voće i grožđe sadrže širok raspon polifenolnih bioaktivnih spojeva, uključujući resveratrol, flavonoide i antocijanine, s protuupalnim, antioksidativnim i potencijalno kardioprotektivnim biološkim učincima.

  • Biljna prehrana potiče zdravlje crijeva, imunološkog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava, dijelom kultiviranjem raznolike zajednice crijevnih bakterija. Odavno je poznato da te koristi djelomično proizlaze iz vlakana u biljnoj hrani, koju prerađuju naše komenzalne crijevne bakterije, i često jarko obojenih fitokemikalija koje biljke proizvode kako bi se zaštitile od prijetnji iz okoliša

  • Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja. 

  • Studija koju je provela Cleveland Clinic pokazuje vezu između povišenih razina TMAO-a (trimetilamin N-oksida) u krvi - nusprodukta probave hranjivih tvari koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima - i većeg rizika od fibrilacije atrija. Naime, pokazalo se, da TMAO koji proizvode crijevni mikrobi mijenja električno okruženje srca, povećavajući osjetljivost na abnormalne ritmove.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da je mikroglija primarni pokretač gubitka sna kod Alzheimerove bolesti. Korištenjem lijeka za privremeno uklanjanje tih stanica u životinjskim modelima, znanstvenici su uspješno obnovili više od dva sata sna dnevno, pružajući novu metu za liječenje bolesti.

  • Djeca hospitalizirana s teškom upalom pluća mogu sigurno prijeći s injekcijskih na oralne antibiotike nakon što se počnu oporavljati, što mnogima omogućuje brži povratak kući i završetak liječenja izvan bolnice, pokazuje nova studija.

  • Primarni bilijarni kolangitis rijetka je autoimuna bolest koja utječe na jetru i može napredovati u cirozu. Nastaje kada imunološki sustav napadne male žučne kanale unutar jetre. Kao rezultat toga, žuč se nakuplja, što dovodi do upale i progresivnog oštećenja jetre. Iako postoji terapija prve linije, 40% pacijenata ne reagira adekvatno na nju ili je ne može tolerirati, pa je potrebno razviti nove mogućnosti liječenja.

  • Od staničnog recikliranja do kognitivnog starenja, spermidin privlači znanstveni interes, ali dokazi potrebni za rutinsku ljudsku upotrebu još se pojavljuju. Spermidin je sveprisutni prirodni poliamin i mimetik kalorijske restrikcije, neophodan za staničnu proliferaciju i homeostazu tkiva.

Novosti: Biologija.com