SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Novosti: Ekologija.hr

  • PM temporarily bans barbecue sales as 19 people are taken to hospital during fires in West Midlands

    Downing Street has issued a temporary GB-wide ban on the sale of disposable barbecues and brought in the military to help deal with wildfires as Andy Burnham urged people not to risk lives in “tinderbox” Britain this weekend.

    The prime minister spoke from Stourbridge in the West Midlands, where at least 19 people have been taken to hospital during eight fires that have ripped through several homes.

    Continue reading...

  • We learn what to fear and reject from those around us. But if disgust can be learned, it can also be unlearned

    Vote for your favourite invertebrate of the year

    It was the summer of 2021 and I was standing in Hyde Park, London, trying to persuade passing tourists to come bug hunting with me. I was working on a campaign to increase public appreciation of invertebrates and, while I adore bugs, this job was teaching me how differently other people see them.

    A woman and her young daughter stopped to chat. Grateful for a few minutes of respite, the woman turned to her phone while the child followed me to a nearby log. We lifted it to reveal one of the largest earthworms I’ve ever seen.

    Voting is open for invertebrate of the year and will close at midnight BST on Sunday 16 August; vote here

    Continue reading...

  • Delay to rainy season in forest already damaged by human-driven heating could trigger powerful ‘Godzilla’ El Niño

    As a supercharged climate scorches Europe with wildfire and deluges Asia with floods, the Amazon is bracing for a drought that strikes fear into the hearts of forest defenders and food producers alike. But it should worry even more of us.

    Scientists are predicting that the peak of El Niño will occur at the worst possible time for the world’s biggest tropical rainforest: the end of the dry season between October and December, when rivers are at their lowest and undergrowth is most likely to be tinder dry. This will be a period of extreme vulnerability for the forest, which plays a globally important role in stabilising the climate and irrigating crops.

    Continue reading...

  • Marine conservationist says deliberate attack would be ‘act of extreme cruelty’ against endangered population

    Spanish officials have launched an investigation after the matriarch of an orca pod known for jostling and ramming boats off the Iberian Peninsula was spotted with wounds suggesting she had been shot by a pellet gun.

    On Friday, Spain’s environment ministry said Toñi, the oldest living member of the pod, had been seen swimming in the Strait of Gibraltar with markings on her dorsal fin that were “consistent with shots from a pellet gun”.

    Continue reading...

  • More than 50 organisations say PM urgently needs to show leadership and prepare British people for scale of change needed as UK struggles through another heatwave

    The UK’s leading climate organisations have accused the prime minister, Andy Burnham, of “remaining silent” on the climate crisis as the country struggles to cope with its fifth heatwave of the year.

    As widespread droughts and devastating wildfires grip the country, green groups have written to Burnham urging him to “show leadership” and be honest with workers and the public that the climate crisis is driving the extreme conditions they are facing.

    Continue reading...

  • Cut in electric vehicle sales targets could add millions of tonnes of CO2 to emissions in UK, say green campaigners

    Andy Burnham has been criticised for moving to cut electric vehicle (EV) sales targets and accept North Sea drilling at a time of devastating wildfires caused by the climate emergency.

    The prime minister for the first time acknowledged on Friday that the climate crisis was behind hundreds of wildfires that have ripped across the parts of the UK.

    Continue reading...

  • From chefs to paramedics, workers tell the Guardian how they are coping and unions outline the changes needed in the workplace

    In the sweltering kitchen of the Plimsoll pub in north London, the head chef, Joshua Swinney, has a frozen tea towel wrapped around his neck to combat the heat.

    As temperatures exceeded 35C (95F) in the capital, workers who were not lucky enough to be in air-conditioned offices sweltered in the heat.

    Continue reading...

  • Experts say putrid stench shows overhaul of sewers is needed – like the one prompted by the Great Stink of 1858

    London was “reeking with ineffable and intolerable horrors” after weeks of temperatures exceeding 30C and minimal rainfall. This was Disraeli’s description of the Great Stink of 1858, but something similarly disgusting has been happening this summer.

    Once again, an exceptionally hot and dry spell has exposed the putrid stench of untreated human waste.

    Continue reading...

  • With so many bins, and ever more complex packaging, recycling in Australia can be complicated and confusing. Here’s what not to do

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at [email protected]

    Australians consider themselves good recyclers. But while more than 90% say recycling is important, many admit to doing it wrong.

    About half have engaged in well intentioned “wish-cycling” at some point, according to Cleanaway’s recycling behaviours survey, such as popping soft plastics in the recycling bin and hoping for the best.

    Continue reading...

  • Experts say the H5N1 bird flu virus’s risk to humans is low, but fear an impeding decimation of seal populations after tens of thousands of deaths in South America and Antarctica

    In 1996, geese in poultry farms in the Guangdong province of southern China started to get sick with a virus causing “bleeding and neurological dysfunction” and then death.

    A strain of avian influenza had likely arrived as a relatively harmless virus in migrating wild birds but had morphed into something “highly pathogenic”, killing about 40% of infected geese.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com