SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Novosti: Ekologija.hr

  • A former UK government scientific adviser warned amid the ‘shattering’ heat that worse is still to come

    Met Office has just offered an update on temperatures across the UK, with several stations already reporting temperatures above 30C – and it’s not even 11am.

    It’s 30.4C in Wych Cross, 30.3C in Charlwood, 30.2C at Kenly Airfield.

    Continue reading...

  • We’ve gone in search of the invertebrate of the year. Now it’s your chance to choose

    It’s time to vote for the 2026 invertebrate of the year. For the third year running, we’ve been profilng some of the most spectacular, fascinating and yet overlooked inhabitants of our planet; the huge category of animals (more than 1.3million different species) that have no spine. This group includes all sorts of creatures from jellyfish to bumblebees via parasites, spiders and worms. They carry out some of the most critical functions at the very base of all of our ecosystems, but it’s the vertebrates - pandas, lions, whales - that scoop up everyone’s attention.

    Please vote for your favourite from these amazing species... or if you don’t have time to vote, just don’t forget to look down, or up, or under a stone or into a pond; some of the most marvellous creatures you’ve never heard of may be a few millimetres away.

    Continue reading...

  • Voting has opened! Over the last two weeks we’ve profiled ten amazing invertebrates – nominated by you. Now it’s time to choose this year’s invertebrate of the year

    ***

    Continue reading...

  • From spiders tuning their silken listening tools, to the beetle’s heady perfume, hundreds of conversations are happening in languages we don’t understand

    All around us, every day, hundreds of conversations are taking place in languages we don’t understand, or even, in most cases, notice. Birdsong is one you would probably recognise, and you may have heard of honeybee “waggle dances”. But what about the spider tuning their web to listen for prey, or a waft of arousing perfumes emitted by a passing beetle? At any moment you may be walking right through a whole critical dialogue – and have absolutely no idea.

    To delve into the world of invertebrate communication about food gathering, coordinating nest building, defending a territory, attracting a mate, and babycare is to realise just how smart and sophisticated they are. Spiders, for example, can “hear” vibrations on the silken strands of their web using sensors on their legs. With their legs and body weight, the spiders will adjust the silk strings, as we would a guitar string, to change its pitch, pulling, loosening or reconnecting strands to adjust how it sounds. In fine-tuning the silk they can know just who is walking on it – a possible mate to woo, a fly for feasting on or maybe a larger bug on the lookout for prey.

    Continue reading...

  • Bat experts were shocked at how fast white-nose syndrome had spread to Canada’s northernmost colonies from the US. Now, the race is on to find a cure before species disappear

    Crawling through a narrow passage in a cave beneath a boreal forest near Fort Smith in Canada’s Northwest Territories in May, two biologists spotted a lifeless bat on a limestone ledge, its body covered in a spindly white fungus.

    When they shone their headlamps to get a closer look, they saw another bat with the fungus on its forearms. “It hissed at us and crawled back into a crack,” Jesika Reimer says.

    Continue reading...

  • PM to look at imposing restriction on devices in public spaces, though campaigners fear it does not go far enough

    The government will look at banning disposable barbecues as wildfires continue to rage across the UK, Andy Burnham has said.

    Disposable barbecues have been the cause of a number of serious fires over the last few years, but campaigners were critical of the prime minister’s failure to link those fires more broadly to the climate crisis.

    Continue reading...

  • Rejecting North Sea drilling licences and protecting nature are just some measures Andy Burnham must implement to ready country

    From record-smashing temperatures, wildfires, hosepipe bans and thousands of premature deaths, the climate crisis has left its mark across the summer of 2026.

    Tackling the root cause – the burning of fossil fuels – and ending the crisis will take years. So will fixing the UK government’s calamitous failure to protect lives and livelihoods against the long-predicted affects of global heating.

    Continue reading...

  • Two years after southern Brazil’s worst climate disaster ravaged the city, and with poor areas still recovering, many fear official neglect has left them exposed once again

    In the backstreets of Porto Alegre, a state capital in southern Brazil, you can still see signs of the devastating flood that swept through the city two years ago: scattered debris, waterlogged homes and destroyed businesses.

    In May 2024, flooding killed 183 people in the state of Rio Grande do Sul and displaced more than 600,000. The neighbourhood of Sarandi was one of the hardest-hit parts of Porto Alegre, with water levels reaching up to 5 metres above normal, completely submerging many of its streets.

    Continue reading...

  • Dress like a zebra, wash your feet, keep off the beer: insect experts explain what works and what doesn’t – and why some of us get bitten more than others

    It’s a good time to be a mosquito or other blood-sucking insect. In the UK and beyond, they are enjoying the summer heat, and there are lots of humans outdoors, some wearing very little, like an all-you-can-eat walking buffet. Some of the humans are drinking beer, which apparently makes them even more irresistible to mosquitoes. Many of us are warm and sweaty, which is all the better for the blood-suckers seeking us out.

    Insect populations are changing because of the warming climate and there are organisations keeping an eye on invasive species, especially mosquitoes, which can be vectors for diseases such as dengue and malaria (globally, more than 600,000 people a year die from malaria). The UK “will have a threat from mosquito-borne diseases as time goes on,” says James Logan, professor of medical entomology at the London School of Hygiene and Tropical Medicine, and CEO of Dot, an “odour intelligence” company. “The biggest threats are arboviruses [viruses transmitted by arthropods, especially insects and ticks], such as dengue. We have mosquitoes throughout [mainland] Europe now that can transmit dengue. We also know that we do get those mosquitoes coming across to the UK, but they don’t seem to be breeding here successfully and surviving over the winter.” But, he warns, with milder winters and warmer summers, it is only a matter of time.

    Continue reading...

  • Söderåsen national park is one of Europe’s largest protected broadleaf woods, offering wild swimming, spectacular hiking trails and an inspiring story of regeneration

    From the bus window, the ridge looks like a giant slumbering beast stretched deep green across the flat farmland. “It feels alive,” I say to the woman beside me. “Yes,” she answers. “It is where you would run for safety, don’t you think?”

    I am in southern Sweden to explore Söderåsen national park, established in 2001 to protect more than 1,600 hectares (4,000 acres) of the larger Söderåsen ridgeline. Shaped over millennia by immense geological collisions, fractures, volcanic eruptions and ice ages, today it is one of northern Europe’s largest continuous protected broadleaf forests, and only 90 minutes by car from Copenhagen or, in my case, two hours by public transport.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com