SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Novosti: Ekologija.hr

  • Environment Agency assessments find just 14.3% of country’s surface waters in good ecological status

    Every single English water body is polluted with toxic chemicals, new government data shows, while just 14.3% of surface waters achieved good ecological status.

    Each of the country’s rivers, lakes and estuaries was assessed by the Environment Agency as part of a six-yearly evaluation of England’s water quality. The EA checked for a range of toxic chemicals, from Pfas – or “forever chemicals” – to microplastics. Waters were also checked against a range of standards covering wildlife, water quality and physical habitat.

    Continue reading...

  • The palm-sized greengrocer is bright, loud and abundant, and has long been a collectible item for Australian children

    Before marbles, stamps and trading cards, there were cicadas.

    There are thousands of cicada species globally, but for Australian children the craze centres on one particularly collectible item: the greengrocer.

    Continue reading...

  • As NHS told to prepare for extreme weather, strain also felt in other areas including transport and farming

    The NHS has been told it must become more resilient to increasingly frequent heatwaves supercharged by the climate crisis, as the UK government puts adaptation to extreme heat high on its agenda. But what other public services are already feeling the strain?

    Continue reading...

  • As another summer of extreme heat rumbles on, warnings about excess deaths, ageing infrastructure and potential food shortages are growing louder. So how well prepared is the UK to cope, both now and in the years ahead? Jessica Elgot and Alexandra Topping examine why politicians have been so slow to act.

    Plus, Kemi Badenoch has distanced herself from the former neo-Nazi turned Tory council candidate Joshua Bonehill-Paine, only to offer him him an advisory role instead. What was she thinking?

    You can read Jessica Elgot’s interview with the health secretary on heatwaves here

    You can read about Kemi Badenoch’s action on Joshua Bonehill-Paine here

    Please keep sending your comments and questions to [email protected]

    Follow and subscribe to the Politics Weekly YouTube channel here

    Continue reading...

  • UN forecasters warn of worsening conditions in 45 countries currently experiencing severe food insecurity

    About 50 million people are likely to be pushed into acute hunger before the end of next year by the rapidly developing El Niño weather system, according to forecasting.

    This is in addition to the hundreds of millions of people already facing dangerous levels of hunger, owing to years of drought in parts of Africa and pressure on food prices from the war in Iran.

    Continue reading...

  • South Devon: On holiday in deeply familiar places, we swim fully clothed, snack on overhanging cherries and see the fallen Teignmouth pier

    The West Country unrolls down the M4, then M5, under the kind of vintage-yellow hue produced by 35mm camera film where the light’s leaked in. Many fields have been harvested as early as we’ve ever witnessed on this deeply familiar route. Burnt black patches remind us just how flammable the countryside is.

    We are exploring places we’ve only passed through before, via a farm-stay in a shepherd’s hut at West Town Farm, Ide. Our parking instructions urge us to allow the farmer to pass in her tractor. The gender reveal is so refreshing I want to cheer. Tenant Kate Sharp farms Hereford-cross beef cattle, Devon closewool and Exmoor horn sheep, as well as some lively Oxford sandy and black pigs, red as the Devon soil itself.

    Continue reading...

  • Changing paved areas to grass and planting trees can reduce urban heat island effect by as much as 1C, study shows

    Add together all the UK’s household gardens and they cover an area three times larger than all the country’s nature reserves combined. But as the demand for car parking increases, many front gardens are being paved over, with research showing that this loss of green is adding to the urban heat island effect, particularly at night.

    In 2005, about 7.5% of the UK’s front gardens were paved; by 2025 that had risen to 55%, according to Royal Horticultural Society estimates. Those hard surfaces absorb heat during the day and then slowly release the heat overnight. By contrast, leafy green gardens release moisture into the atmosphere, which helps to cool the air as the water evaporates.

    Continue reading...

  • On my TikTok I find trash that’s blowing in the wind, and mimic its movements using what I have to hand

    I’ve always been interested in the concept of value and what is thought of as rubbish. When people throw things away, a perfectly good table, say, I think, “That’s still usable.” I’m a dancer and choreographer and hoard clothing – costumes from shows or pieces my mum has lent me. Sometimes, I’ll collect random things offered on Facebook.

    During the pandemic I was unable to perform but became hyper-aware of everyday movements around me. On daily walks in Los Angeles, where I live, I’d notice pieces of litter being blown about. I felt as if it was trying to get someone’s attention, but nobody was looking. I thought: “What if I start mimicking it? What if I used the trash as my choreographer?”

    Continue reading...

  • Forty years ago there were more than 22 sheep to every New Zealander, but wool prices and production declined with the uptake of synthetic alternatives

    John Hargreaves’ family has farmed sheep and beef in Kaiwaka, north of Auckland, for generations. In the 1960s they had 3,000 ewes but in the decades since, as the value of wool declined and shearing costs grew, his flock slowly decreased to just over 1,700.

    But now, for the first time in roughly six years, his wool is making money.

    Continue reading...

  • Plans involve dredging and expanding docks to allow larger cruise ships to visit with up to 200,000 passengers annually

    Janavi Kramer had just enjoyed a swim with friends and was sitting on a bench taking in a wonderful Cornish view – headlands plunging into deep water, bobbing boats, a bustling harbour town.

    “We’re lucky to have this space,” said Kramer, who is an artist and scientific illustrator. “We use it for work, recreation and pleasure and it’s so scary to think that this could all be harmed. I worry about what we may be living with soon and what we’ll be leaving for future generations.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com