Hvarske orhideje - mamac za turiste!

Objavljeno u Okoliš

2015.godiner, nizozemac i ljubitelj orhideja Frank Verhart je posjetio Hvar i Brač da bi bilježio orhideje na tim otocima. Ovaj tekst od novinara Mirka Crnčevića je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 25/04/2015., i reproduciran ovdje uz dozovlu.

Frank Verhart nađe skromnu orhideju na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Prve turističke laste su već na Hvaru, a mnogi naši gosti su ujedno ljubitelji prirode, pa ih vrlo često viđamo i na proplancima dalje od mora. Jedan od njih, uistinu poseban, je i Nizozemac Frank Verhart (36), koji je studirao šumarstvo i upravljanje prirodom na Larenstein fakultetu pokraj Arnhema. Riječ je o botaničaru, koji je 11 godina radio u graditeljstvu, međutim, tri zadnje sezone bio je uposlen na istraživanju zaštićenih biljaka na rubovima autocesta u svojoj zemlji. Ljubav prema orhidejama naslijedio je od ranog djetinjstva i upravo ga ona dovela na naš najsunčaniji škoj.

Ophrys incubacea. Foto: Frank Verhart

Lani sam boravio u Sjevernoj Dalmaciji, išao sam pješice od Zadra, preko Ugljana, Pašmana, Vodica i Biograda sve do Klisa tražeći orhideje. Bilježio sam zatečeno stanje i dodao ga u 'Flora Croatica Database'. Ove godine sam na Hvaru zahvaljujući Udruzi »Eko Hvar« i njenoj predsjednici Vivian Grisogono, a posjetit ću i susjedni Brač. Moram reći da sam naprosto iznenađen brojnošću orhideja na Otoku sunca, ima ih posvuda, čak u blizini sela i cesta, a jedna od meni najljepših je Ophrys bertolonii – kaže ovaj simpatični stručnjak.

Orchis quadripunctata. Foto: Frank Verhart

Do sada je u tjedan dana prošao oko 137 lokacija od Staroga Grada - Farosa do Zastražišća. Dnevno je pješačio otprilike po 12 km i naravno sve bilježio u svoju mapu.

Ophrys bertolonii. Foto: Frank Verhart

I građevinski otpad škodi biljkama

Orhideje vole svijetlo, pa su stoga uvjeti za te biljke na Hvaru uglavnom dobri, međutim, ljudske aktivnosti imaju veliki utjecaj na orhideje: dobro sačuvana polja, pogotovo maslinici, pogoduju velikom bogatstvu orhideja. S druge strane umjetna gnojiva i herbicidi uništavaju staništa tih osjetljivih biljaka. Smeće kao što je građevinski otpad također zagađuje tlo raznim kemikalijama. Orhideje su zaštićene i u Hrvatskoj, njih se ne smije brati, iskopavati ili uništavati. U svijetu postoje brojna društva zainteresirana za divlje orhideje i ona očekuju da se svugdje poštuje prirodno bogatsvo i čuva čisti okoliš, bez zagađenja i smeća « - poručio je Frank Verhart.

Divlji deponij, neprijatelj orhideja. Foto: Vivian Grisogono

Pronašao je ukupno 16 premda pretpostavlja da škoju postoji između 25 i 30 vrsta orhideja. Zato prof. dr. sc. Toni Nikolić s PMF-a u Zagrebu i kaže '...Kolega Verhart je po svemu sudeći dobar orhidolog. Dao je vrlo zanimljive priloge o nalazima pojedinih svojta za FCD... Svaki botanički terenski rad je koristan, a Frank je jedan od desetaka domaćih i stranih botaničara koji gotovo tijekom cijele godine rade po Hrvatskoj. Njegov posjet Hvaru je zaista vrijedan.'

Ophrys sicula. Foto: Frank Verhart

A Franku su ljubav prema ovom cvijetu usadili otac i stric, još kao dijete su ga vodili u vrt orhideja u Valkenburgu. Kasnije je zbog istog razloga boravio u Njemačkoj i Francuskoj, a od 18 godine života počeo je sam putovati.

Orchis tridentata. Foto: Frank Verhart

Primjerice posjetio je Poljsku, Belgiju, pa i grčke otoke Cretu i Rhodos, tražeći orhideje uglavnom pješice. Agencija za upravljanje cestama, rudarske i građevinske tvrtke u njegovoj Nizozemskoj imaju zakonsku obvezu poštivati zaštićene biljke (120 vrsta) i staništa životinja. U tom pogledu svake godine se provodi monitoring, a rezultati bilježe u službenoj državnoj bazi, pa bi bilo korisno da se to radi i u Lijepoj Našoj.

© Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija

Frank Verhart na Braču. Foto: Vivian Grisogono
Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvarske orhideje - mamac za turiste!

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Crijevo potpuno obnavlja svoju unutarnju sluznicu svakih nekoliko dana što je jedan od najbržih procesa obnove u ljudskom tijelu. Znanstvenici su sada otkrili da ovaj izvanredan podvig prati skrivena mreža specijaliziranih mezenhimalnih potpornih stanica koje rade iza kulisa, otkrivajući neočekivanu razinu organizacije unutar crijeva i nudeći nove tragove koji bi na kraju mogli informirati pristupe ozljedama crijeva i upalnim bolestima crijeva.

  • Antimikrobna rezistencija kod djece raste globalno i pogoršat će se tijekom sljedećeg desetljeća, ugrožavajući učinkovitost antibiotika koji spašavaju živote, prema prvoj svjetskoj platformi za praćenje.

  • Niska konzumacija voća i povrća glavni je preventabilni faktor kardiovaskularnih bolesti (KVB). Procjenjuje se da nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje gotovo 3 milijuna smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i više od 70 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu diljem svijeta.

  • Prethodne studije su otkrile da je kofein najpopularniji stimulans i psihoaktivna tvar na svijetu, a kava je najčešći način na koji ljudi konzumiraju kofein. Najnovija istraživanja podupiru zaključak da je za većinu odraslih osoba konzumiranje do 400 mg kofeina dnevno (ili do 5 šalica kave s kofeinom od 240 ml dnevno) sigurno i čini se da je povezano s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti za neke osobe. Međutim, veće doze kofeina, poput razina koje se nalaze u energetskim pićima, mogu uzrokovati kardiovaskularnu štetu.

  • Šestomjesečno kliničko ispitivanje pokazalo je da su osobe s visokim genetskim rizikom za pretilost imale jednake koristi od savjetovanja o prehrani kao i one s niskim genetskim rizikom, što dovodi u pitanje ideju da DNK određuje uspjeh mršavljenja.

  • Epilepsija pogađa otprilike 50 milijuna ljudi diljem svijeta, no više od polovice osoba s pretpostavljenim genetskim uzrokom još uvijek nema molekularnu dijagnozu unatoč identifikaciji preko 1.000 monogenskih gena epilepsije. Malo je vjerojatno da će se ova dijagnostička praznina riješiti samo poboljšanim otkrivanjem varijanti, što sugerira da se varijante koje utječu na isti biološki put mogu kombinirati i uzrokovati bolest. U nedavno provedenom istraživanju znanstvenici su otkrili novi genetski put koji može dovesti do napadaja kada je isti poremećen.

  • Za pacijente s novodijagnosticiranim multiplim mijelomom koji nisu podvrgnuti autolognoj transplantaciji matičnih stanica, neograničeno održavanje lenalidomidom dugo je bilo standardna njega unatoč ograničenim dokazima koji bi vodili optimalno trajanje liječenja. Sada je novo istraživanje otkrilo veću toksičnost bez koristi za preživljavanje od nastavka liječenja do progresije bolesti u usporedbi s prekidom nakon 2 godine.

  • Znanstvenici Icahn School of Medicine at Mount Sinai identificirali su imunu stanicu koja djeluje kao arhitekt i koordinator snažnih imunoloških središta koja se formiraju unutar tumora i igra ključnu ulogu u antitumorskom imunitetu. Ovo otkriće moglo bi dovesti do novih strategija za učinkovitije imunoterapije raka.

  • Plućna fibroza je smrtonosna bolest u kojoj ožiljno tkivo raste u plućima, otežavajući disanje. Naime, kod plućne fibroze, normalan proces zacjeljivanja rana u tijelu ide po zlu. Umjesto da se popravlja oštećeno tkivo, ono počinje proizvoditi ožiljno tkivo u plućima. Osobe s idiopatskom plućnom fibrozom imaju vrlo kratko vrijeme preživljavanja, obično samo dvije do pet godina od dijagnoze. Samo su dva lijeka odobrena za liječenje, a nijedan od njih ne može preokrenuti ožiljke i izliječiti bolest.

  • Znanstvenici su identificirali praktični prag ketona u krvi povezan s većim kratkoročnim gubitkom težine, nudeći novi uvid u to kako praćenje ketoze može pomoći u optimizaciji ketogenih dijetalnih intervencija. Identificirana razina ketona u krvi mogla bi pomoći u predviđanju koje osobe će najvjerojatnije postići veći gubitak težine tijekom ketogene dijete. 

Novosti: Biologija.com