Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 13. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2026. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge; Marija Bunčuga, članica upravnog odbora; Antonija Bunčuga, članica upravnog odbora; Frank John Dubokovich; Nada Kozulić; Wendy Zečić; Klara Papuga.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Olivera Beyer, Debora Bunčuga, Rupert Dawnay, Peter Elborn, Iva Mihanović, Jasenka Splivalo, Ivana Tudor

Započeto u 17,00 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

1.Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

2.Usvajanje Zapisnika iz 12. Redovne godišnje skupštine

3. Izvješće o radu udruge za 2025. godinu

4. Usvajanje financijskog izvješča za 2025. godinu

5. Donošenje plana rada udruge za 2026. godinu

6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Antonija Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika sa 12. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DVANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2025. godini:

Za životinje: upiti, pomoć i pritužbe

Tijekom 2025. godine Udruga je zaprimala brojne upite građana, uglavnom putem e-pošte i društvenih mreža, a povremeno i telefonski. Na upite se nastojalo odgovarati u najkraćem mogućem roku, najčešće unutar jednog do dva dana.

Zaprimljeno je približno 137 upita vezanih uz životinje u potrebi na Hvaru i u drugim dijelovima Hrvatske. Od toga se oko 97 upita odnosilo na napuštene, ozlijeđene ili gladne mačke i mačiće, oko 31 upit na napuštene, izgubljene, zlostavljane ili zanemarene pse, dva na ozlijeđene ptice, dva na zanemarene magarce, dva na konje, te po jedan na šišmiše i zečeve.

Ne objavljuju se svi slučajevi i aktivnosti, budući da se dio intervencija provodi diskretno, radi zaštite životinja i osoba uključenih u njihovo spašavanje.

Hranilišta za mačke

Hranilišta za mačke uspostavljena su radi osiguravanja redovitog izvora hrane i vode za napuštene mačke. Trenutno se hranilišta nalaze u Zavali, Donjim Pitvama, dva u Jelsi te jedno na reciklažnom dvorištu na cesti između Jelse i Svirča. Sva su postavljena uz suglasnost vlasnika zemljišta.

Tijekom godine zabilježeni su problemi poput trovanja i prijetnji trovanjem, vandalizma (uništavanje ili onečišćavanje kućica i hranilišta), neprimjerenog odlaganja hrane te ostavljanja pokvarljive hrane koja se brzo kvari u ljetnim uvjetima. Ostavljenom hranom izvan zaštitnih kućica privlače se psi lutalice, pri čemu su, prema dostupnim saznanjima, najmanje četiri mačke stradala u napadima pasa u blizini hranilišta na parkiralištu Plodine u Jelsi. Zbog učestalih problema, to je hranilište uklonjeno krajem 2025. godine.

Unatoč velikom interesu i entuzijazmu, bilo je teško osigurati dovoljan broj stalnih volontera za redovito održavanje hranilišta. Posebno zahvaljujemo svim volonterima, a osobito Ivetki i Iveti, koje su se brinule o hranilištu u Jelsi te sudjelovale u spašavanju i obnovi kućice nakon vandalizma.

Sterilizacije mačaka

Posebnu zahvalnost upućujemo Leanne Furlonger iz Australije, koja je boravila na otoku i intenzivno sudjelovala u programu sterilizacije i kastracije uličnih mačaka (hvatanje, sterilizacija i povratak na teritorij). Tijekom boravka u Pitvama i kasnije u blizini grada Hvara dala je značajan doprinos programu te prenijela vrijedna iskustva.

Program sterilizacije financiran je sredstvima lokalnih samouprava. Iako u programu već sudjeluju Hvar, Stari Grad i Jelsa, 2025. godine prvi su put uključene i mačke iz Sućurja.

U veterinarskoj ambulanti „P.M.V. Animalis“ u Starom Gradu ukupno je sterilizirano 267 ženki i 92 mužjaka, dok je dodatan broj zahvata obavljen u ambulanti „Ormondo“ u Hvaru.

U Starom Gradu financiranje je bilo raspoređeno na sljedeći način: Grad Stari Grad (70 ženki), Općina Jelsa (114 ženki), Općina Sućuraj (20 ženki) te Grad Hvar (63 ženke i 24 mužjaka). Udruga Eco Hvar, u suradnji s udrugom Maška Hvar, financirala je sterilizaciju 68 mužjaka, u ukupnom iznosu od 3.082,00 €. Za usporedbu, Općina Jelsa je za sterilizacije u 2025. godini u P.M.V. Animalis ambulanti izdvojila 6.775,03 €.

Sterilizacija uličnih mačaka ostaje ključna mjera kontrole populacije. Iako javno financiranje daje značajne rezultate, kapaciteti i dalje nisu dostatni za potrebe na terenu. Uočeno je da potražnja za terminima znatno premašuje dostupne kapacitete dviju veterinarskih ambulanti na otoku.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost organizacije dodatnih termina i modela sterilizacije bez prethodnog naručivanja. Preporučujemo i označavanje svih steriliziranih mačaka (tetovaža ili ušni rez) uključući kućnih ljubimaca kako bi se izbjegla ponovna obrada.

Briga o mačkama

Na otoku ne postoji sklonište za mačke, pa se pomoć organizira putem volontera i lokalne zajednice. Najčešće se komunikacija odvija putem društvenih mreža i direktnih poziva za pomoć.

Naša Udruga, u skladu s mogućnostima, pomaže savjetima, prijevozom te posudbom opreme poput klopki i transportnih kaveza. Naglašava se da Udruga ne može preuzeti ulogu skloništa ili hitne veterinarske službe.

Pozdravljamo rad građanske inicijative „Maška Hvar“, koja je prerasla u registriranu udrugu i značajno unaprijedila skrb o mačkama na otoku te edukativne aktivnosti u školama. U 2025. godini Eco Hvar je održao jedno predavanje u terenskoj školi na temu razumijevanja i pomoći mačkama, uz sudjelovanje djece različitih dobnih skupina te roditelja.

Kada nas kontaktiraju u vezi s mačkama u potrebi, ljudi često imaju nerealna očekivanja. U Hrvatskoj je malo skloništa za mačke, a većina je preopterećena u svakom pogledu. Riječka 'Sigurna kuća za mačiće' (https://www.kittensafehouse.hr/) izvrstan je (i rijedak) primjer organizacije koja čini čuda za mačke u potrebi unatoč ograničenim resursima i beskrajnoj potražnji. Ljubiteljima mačaka daju jasne savjete o tome kako se brinuti za bolesne ili ozlijeđene mačke pronađene na ulici (https://www.kittensafehouse.hr/pomo%C4%87-i-za%C5%A1tita). Na taj način pokušavaju izbjeći da se prema njima postupa kao prema hitnoj zdravstvenoj ustanovi, što bi bilo izvan njihovih kapaciteta, baš kao što je i izvan naših!

Briga o psima

Izgubljeni psi najčešće se vraćaju vlasnicima putem objava na internetu. Slučajevi napuštenih ili zlostavljanih pasa prijavljuju se komunalnom redarstvu, uz zaštitu izvora informacija.

Komunalni redar provodi provjere u skladu sa zakonskim propisima, a po potrebi se uključuje veterinarska inspekcija. Dobronamjernim ljubiteljima životinja strogo savjetujemo da osobno ne interveniraju, bez obzira na okolnosti. Godine 2025. susreli smo se sa specifičnim slučajem u kojem je stranim posjetiteljima savjetovano da pokušaju odvesti lovačkog psa koji je živio u neadekvatnim uvjetima, unatoč tome što smo ih obavijestili da već poduzimamo potrebne pravne korake kako bismo psu pomogli. Također smo ih upozorili da bi takvi postupci mogli dovesti do policijskog progona. Uplitanje posjetitelja rezultiralo je premještanjem psa u još gore uvjete te je produljilo situaciju koja se mogla brzo i mirno riješiti da su se postupci odvijali uobičajenim tijekom.

Potencijalno opasni psi povremeno su problem na Hvaru, a dolazak jednog u Pitve izazvao je zabrinutost lokalnog stanovništva zbog prijetećih situacija. Međutim, intervencija komunalnog redara i puna suradnja vlasnika rezultirali su time da je pas dobro dresiran i kontroliran te nisu zabilježeni daljnji incidenti.

Sklonište za životinje „Beštie“

Psi se po potrebi zbrinjavaju u sklonište „Beštie“ u Kaštel Sućurcu, koje djeluje kao no-kill sklonište. Troškove zbrinjavanja pokrivaju lokalne jedinice samouprave ili Udruga Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište kako bismo smanjili troškove za lokalne vlasti.

Suradnja s navedenim skloništem traje više od dvanaest godina i rezultirala je uspješnim udomljavanjem svih naših pasa koji su tamo smješteni, u Hrvatskoj i inozemstvu. Na naš zahtjev dobivamo fotografije iz njihovih novih domova. Psi tijekom boravka dobivaju veterinarsku skrb, socijalizaciju i redovitu aktivnost, uključujući šetnje u prirodi a ljeti kupanje na plaži za pse.

Osoblje i volonteri azila postigli su iznimne rezultate u radu s vrlo teškim slučajevima: prije nekoliko godina sjajno su zbrinuli veliku skupinu traumatiziranih pasa različite dobi s Hvara, nastalih međusobnim parenjem u srodstvu, a nedavno su preuzeli brigu o mnogima od više od 60 pasa spašenih iz ilegalne organizacije za borbe pasa u Splitu. Radilo se uglavnom o stafordskim terijerima, od kojih su neki bili križanci s vukovima, a svi su uzgajani i trenirani da budu što agresivniji. Volonteri specijalizirani za rad s takvim psima uspjeli su, korak po korak, rehabilitirati i pripitomiti mnoge od njih, koji su potom pronašli domove kod odgovarajućih vlasnika s razumijevanjem za njihove posebne potrebe. Riječ je o kontinuiranom procesu, a sve pohvale idu svima koji u njemu sudjeluju.

Razočaravajuće je saznati da neki ljubitelji životinja na Hvaru izražavaju žestoke kritike Beštijevog rada i čine sve što mogu pod svaku cijenu kako bi izbjegli slanje pasa tamo. Prije nego što je započela naša suradnja s Beštijem, spašavanje pasa na Hvaru bila je noćna mora. Odbačeni lovački psi često su bezosjećajno ubijani ili ostavljeni da lutaju, uginu od gladi ili se utope u kamenim bazenima. Štence su primali nepodobni vlasnici - obično da se djeca igraju s njima, a zatim su izbacivani kada bi 'udomitelji' shvatili da to nisu igračke. Mnogi takvi tragični scenariji sada se izbjegavaju jer imamo siguran, pravni sustav koji osigurava da neželjeni psi imaju priliku pronaći novi i bolji život putem skloništa Beštije. Možemo se samo nadati da će se oni koji ocrnjuju sklonište potruditi da se bolje informiraju o njihovom radu i da neće psima u potrebi oduzeti ono što bi mogla biti njihova najbolja šansa za pozitivan novi početak u njihovim životima.

Trovanja i nezakonito ubijanje životinja.

U 2025. godini zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja životinja. Udruga apelira na građane da prijave svaku sumnju kako bi se mogla pravovremeno upozoriti javnost i zaštititi kućni ljubimci. Na našem portalu objavljene su i smjernice za postupanje u slučaju trovanja životinja: „O trovanju živozinja” (http://www.eco-hvar.com/hr/trazimo-dom/404-o-trovanju-zivotinja.)

Na Ageru su otrovi razasuti po cestama iz automobila, očito od strane lovaca s ciljem istrijebljenja glodavaca koji jedu ili ozljeđuju ptice koje su plijen lovaca. Mačke i psi postali su žrtve kao 'kolateralna šteta'. Članovi otočkog lovačkog saveza tvrdili su da su njihovi postupci bili opravdani. Međutim, Eco Hvar i direktorica Turističke zajednice Jelse (sada gradonačelnica) Marija Marjan kontaktirali su Sektor za lov pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi pojašnjenja. Njihov odgovor bio je nedvosmislen: "protivno je zakonu o lovu stavljati otrove za divlje životinje. Sumnje na prekršaje treba prijaviti Državnom inspektoratu". Hrvatski lovački savez jednako je osudio takve aktivnosti i tvrdio da svi njegovi članovi poštuju zakon. Podnesena je prijava i uključena je policija, ali nije donesen nikakav zaključak, službeni zahtjevi za informacijama o slučaju su ignorirani. Bilo je razočaravajuće saznati kasnije te godine da je Lovački savez Hvara glasao za nastavak korištenja otrova u cijevima protiv malih divljih životinja, unatoč upozorenju da je to protuzakonito.

Za okoliš: Pesticidi.

Zaprimljeno je 35 upita vezanih uz okoliš, uključujući gospodarenje otpadom, onečišćenje mora i uporabu pesticida.

Udruga nastavlja zagovarati smanjenje uporabe pesticida te promicanje sigurnijih i održivih metoda suzbijanja štetnika. Posebna zabrinutost odnosi se na sustavno tretiranje okoliša insekticidima te distribuciju otrova za glodavce.

Glavna briga je nacionalni program suzbijanja insekata. Trenutačna praksa je prskanje cijelog okoliša iz pokretnih vozila ili zrakoplova opasnim insekticidima. Diljem Hrvatske provodi se bez obzira na sigurnosne mjere propisane zakonom. Vrlo je opasan za zdravlje ljudi i životinja te okoliš, a uglavnom je neučinkovit u suzbijanju ciljanih komaraca. Dostupne su sigurnije alternative, ali nisu u širokoj upotrebi. Nakon mnogo godina promatranja svih ovih problema i ukazivanja na nedostatke programa lokalnim, regionalnim i nacionalnim nadležnim tijelima, pripremljen je novi dosje u kojem se ističu neslaganja između propisa i trenutnih uobičajenih praksi, koji će biti predstavljen kao formalna pritužba Nacionalnom inspektoratu i poslan raznim nadležnim tijelima.

Rutinska godišnja distribucija otrova za štakore građanima se radi protuzakonito, stoga smo zamolili gradonačelnicu Jelse Mariju Marjan da stane na kraj toj praksi.

Komunikacije i društvene mreže

Pokrenuta je WhatsApp grupa za razmjenu informacija među članovima i simpatizerima (https://chat.whatsapp.com/FiMXtz2MrDp5rHaJSankWR)

Facebook stranica i dalje predstavlja glavni kanal informiranja javnosti. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice.

Instagram je ponovno aktiviran uz doprinos Antonije Bunčuga u dizajnu i objavama.

Web stranica (www.eco-hvar.com) redovito se ažurira novim informacijama i edukativnim sadržajem

Ad.4) Financijsko izvješće.

U 2025. godini Udruga je ostvarila prihode u iznosu od 2.990,29 €, a rashode u iznosu od 4.101,57 €.

Početno stanje na računu 01.01.2025. iznosilo je 1.382,14 €, preneseno iz prethodne godine.

Stanje računa na dan 31.12.2025. iznosilo je 270,86 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2025. GODINU.

Ad. 5) Predloženi program za 2026. godinu.

Ciljevi Udruge ostaju nepromijenjeni te se planiraju sljedeće aktivnosti:

  1. nastavak kampanja za zaštitu okoliša i smanjenje uporabe pesticida

  2. edukativne aktivnosti o opasnostima pesticida i otrova

  3. uključivanje mladih u zaštitu okoliša i životinja

  4. pomoć životinjama u potrebi na Hvaru i šire

  5. poticanje ekoturizma

  6. zagovaranje pristupačnosti za osobe s invaliditetom

  7. suradnja s domaćim i međunarodnim organizacijama

  8. projekti vezani uz pse (pseće plaže i parkovi u suradnji s TZ Jelsa)

  9. humanitarni koncert 24.07.2026. na Pjaci u Jelsi u organizaciji Andrewa i Tamsin Barrington iz Dola

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2026. GODINU.

Ad 6.) Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa. Antonija Bunčuga predložila je da pozovemo plesnu skupinu 'Arija' da izvede predstavu u korist Eco Hvara. Dogovoreno je da bi ovaj i drugi javni projekti bili dobri za podizanje svijesti i prikupljanje sredstava. Wendy Zečić predložila je da se putem našeg lokalnog vijeća obratimo nadležnim ministarstvima kako bismo pozvali gostujuće predavače koji će govoriti o temama poput propisa o lovu, zaštite okoliša i zaštite životinja. Bilo je dirljivo saznati da je Nada Kozulić pomogla našoj prijateljici Ines Bakić spasiti mladunče kosa. Hranjenje ptica bez roditelja oduzima puno vremena i zahvalni smo Ines i svima koji se strpljivo posvećuju tim nesebičnim zadacima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Kao uvijek smo zahvalni svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2025. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:00

Antonija Bunčuga                                                                                 Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                             Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Statut 2026. Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Suffolk wildfire near Sizewell nuclear plant ‘stabilising’ after 24 hours

    More than 100 firefighters remain at scene after Dunwich Heath blaze spread across 150 hectares and forced evacuations

    Fire crews tackling a large wildfire burning for more than 24 hours near Britain’s biggest nuclear power station have said the situation is “stabilising”.

    More than 100 firefighters have been battling the blaze in Dunwich Heath, near Leiston, on the Suffolk coast since Wednesday evening.

    Continue reading...

  • ‘Extremely scary findings’ show climate crisis is supercharging Europe’s wildfire weather

    Latest study says global heating has made hot, dry and windy conditions in Spain at least 20 times more likely

    The extreme heat and drought stoking huge wildfires in Spain and France were made far more likely by the climate crisis, a scientific analysis has found.

    Global heating made hot, dry and windy weather at least 20 times more likely in Spain and twice as likely in France, experts from the World Weather Attribution (WWA) consortium calculated. The finding is the latest to pin the blame for the continent’s sweltering and deadly summer firmly on the heating caused by the burning of oil, gas and coal.

    Continue reading...

  • ‘It’s too fast, too big’: speed of climate crisis is devastating crops, say farmers

    Drought and extreme heat are killing plants, driving up prices while also making some farms economically unviable

    “It’s a constant battle,” says Tim Young. He and his family have been tracking the rainfall on their Norfolk farm since 1976, and the data shows the last six years have seen two-thirds the amount of rain compared with previous years. The lack of water has become the number one risk to Young’s business.

    This summer has seen record-breaking climate induced heatwaves scorch much of Europe, which combined with droughts and “apocalyptic” wildfires has made farming virtually impossible. France has faced down fires that its president, Emmanuel Macron, called the worst since the second world war and on Wednesday half of England was declared officially in drought, with July expected to be the driest on record after winter floods, according to the Environment Agency. So how are farmers bearing up under the pressure?

    Continue reading...

  • ‘It’s all right for them’: private schools and golf courses stay green despite England’s hosepipe bans

    As parks turn brown and paddling pools go unfilled, exemptions mean sports pitches can stay lush – even in school holidays

    After multiple punishing heatwaves, and no rain in parts for over a month, it seems the whole of the south of England is golden brown.

    But by Hammersmith Bridge in Barnes, south-west London, there is the unmistakable scent of damp soil. The playing fields of St Paul’s school, where fees are up to £57,000 a year, are a bright, lush green.

    Continue reading...

  • New solar panels in Great Britain at 15-year high as fossil fuel costs soar

    Boom in solar farms and home installations in first half of 2026 began shortly after start of US-Israel war against Iran

    Great Britain has recorded more new solar power installations in the first half of this year than in any six-month period since 2011, as households turn to rooftop panels to help cut their energy bills.

    An analysis of the government’s official figures shows that Great Britain added 142,536 solar installations in the first six months of the year, putting it on track to top last year’s record solar additions.

    Continue reading...

  • Soy sauce refills and reused jars: can Philippines’ tingi culture hold back deluge of plastic waste?

    A zero-waste shop set up by a district council provides plastic-free products at affordable prices in a country that gets through 164m sachets a day

    Just after classes finish for the day in Malabon City, in the Philippines, a corner shop begins to fill. Mothers arrive with their children, handing over empty bottles to be refilled with soy sauce and cooking oil. Plastic tubs that previously held ice-cream or biscuits are weighed and filled with flour or sugar. The kids get some sweets and banana chips bagged in brown kraft paper.

    This store, Tingi Tindahan, offers a different experience from other small independent shops in the country. It retains the accessibility of micro-retail, colloquially known as tingi, while reintroducing reuse and refill methods instead of selling products in sachets and plastic packaging that too quickly becomes discarded waste.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: snub-nosed monkeys, amorous cobras and a milk-snatching fox

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • ‘It makes your heart sing’: can a pioneering project show that rewilding really works? – podcast

    Intensive farming has all but destroyed England’s ancient woodlands and freshwater wetlands. On a farm in Lincolnshire a radical aristocrat hopes to show there’s money in protecting nature

    By Patrick Barkham. Read by Dermot Daly

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    The summer issue of the Long Read magazine is out now. Click here to order

    Continue reading...

  • Families to be moved out of billionaire-owned tower after suffering without air con

    Several councils to stop housing tenants in glass-fronted Britannia Point in London, where tenants were earlier told they could not use air con

    As the fourth heatwave of the year hit the UK on Wednesday, Benice Bodah and her three teenage sons braced for more scorching temperatures inside their south-west London home. The two-bedroom flat has a built-in air-conditioning unit, but it has worked only intermittently in the almost three years since the family were placed in temporary accommodation at Britannia Point in Colliers Wood. “It has not been easy, but what can we do?” said Bodah, 48.

    Several councils have now agreed to stop housing families in emergency accommodation in the glass-fronted block after the Guardian revealed they had been told they couldn’t use the air-conditioning during heatwaves as it had “not been offered as an amenity” for them. The 19-storey building is owned by Criterion Capital, set up by the billionaire property magnate Asif Aziz. The temporary tenancies can last from weeks to years and are managed separately by letting agencies, including the London-based Aura Assets Management.

    Continue reading...

  • ‘Kind of like a fairytale’: documentary tells the unusual tale of Flaco the Owl

    Wild Inside looks back on the incredible year when an escaped zoo owl managed to bring New Yorkers together

    Flaco the Eurasian eagle-owl gained a cult following after leaving his life in captivity at the Central Park zoo in 2023 and surviving, against all odds, for more than a year as a free bird in Manhattan.

    Birdwatchers tracked his every move, capturing his vast wingspan and luminous orange eyes with their cameras. His fans got tattoos in his honor. And now, Wild Inside, a new documentary chronicling Flaco’s year about town, is set to premiere this week.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Ograničenje šećera u ranom životu može smanjiti rizik od demencije kasnije

    Konzumiranje manje šećera u maternici prije rođenja i tijekom prve jedne do dvije godine života povezano je s manjim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu, prema nedavno objavljenoj studiji. Studija je također otkrila da je niža konzumacija šećera u ranom životu povezana s odgodom razvoja demencije.

  • Preaktivan imunološki odgovor mozga povezan s rijetkom, teškom genetskom epilepsijom

    Preaktivan imunološki odgovor u mozgu može igrati ulogu u Dravetovom sindromu, rijetkoj i teškoj genetskoj epilepsiji koja obično počinje u djetinjstvu, prema znanstvenicima s Weill Cornell Medicine. Djeca s ovim stanjem imaju česte napadaje koje je često teško kontrolirati lijekovima, a mogu se suočiti i s razvojnim, kognitivnim i bihevioralnim izazovima. Do sada se većina istraživanja usredotočila na to kako mutacija u genu SCN1A remeti električnu signalizaciju u mozgu.

  • Bolest desni može potaknuti sistemsku upalu

    Nedavna studija otkrila je da parodontitis reprogramira neutrofile koštane srži putem metaboličkog puta glutationa pokretanog Chac2, potičući visoko upalno N1 stanje koje potiče sistemsku upalu.

  • Polifenoli borovnica i grožđa mogu poboljšati zdravlje krvnih žila

    Nedavni objavljeni pregled ispitao je dokaze o učincima borovnica, grožđa i njihovih bioaktivnih spojeva na markere kardiovaskularnog rizika. Bobičasto voće i grožđe sadrže širok raspon polifenolnih bioaktivnih spojeva, uključujući resveratrol, flavonoide i antocijanine, s protuupalnim, antioksidativnim i potencijalno kardioprotektivnim biološkim učincima.

  • Biljna prehrana preoblikuje crijevne mikrobe kako bi potaknula zdrave metabolite

    Biljna prehrana potiče zdravlje crijeva, imunološkog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava, dijelom kultiviranjem raznolike zajednice crijevnih bakterija. Odavno je poznato da te koristi djelomično proizlaze iz vlakana u biljnoj hrani, koju prerađuju naše komenzalne crijevne bakterije, i često jarko obojenih fitokemikalija koje biljke proizvode kako bi se zaštitile od prijetnji iz okoliša

  • Tri ključne regije mozga međusobno djeluju tijekom spavanja kako bi podržale stvaranje pamćenja

    Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja. 

  • Nusprodukti crijevnih mikroba povezani sa fibrilacijom atrija

    Studija koju je provela Cleveland Clinic pokazuje vezu između povišenih razina TMAO-a (trimetilamin N-oksida) u krvi - nusprodukta probave hranjivih tvari koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima - i većeg rizika od fibrilacije atrija. Naime, pokazalo se, da TMAO koji proizvode crijevni mikrobi mijenja električno okruženje srca, povećavajući osjetljivost na abnormalne ritmove.

  • Mikroglija uzrokuje gubitak sna kod Alzheimerove bolesti

    Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da je mikroglija primarni pokretač gubitka sna kod Alzheimerove bolesti. Korištenjem lijeka za privremeno uklanjanje tih stanica u životinjskim modelima, znanstvenici su uspješno obnovili više od dva sata sna dnevno, pružajući novu metu za liječenje bolesti.

  • Oralni antibiotici sigurno skraćuju boravak u bolnici za djecu s upalom pluća

    Djeca hospitalizirana s teškom upalom pluća mogu sigurno prijeći s injekcijskih na oralne antibiotike nakon što se počnu oporavljati, što mnogima omogućuje brži povratak kući i završetak liječenja izvan bolnice, pokazuje nova studija.

  • Nove PPAR terapije nude novu nadu za primarni bilijarni kolangitis

    Primarni bilijarni kolangitis rijetka je autoimuna bolest koja utječe na jetru i može napredovati u cirozu. Nastaje kada imunološki sustav napadne male žučne kanale unutar jetre. Kao rezultat toga, žuč se nakuplja, što dovodi do upale i progresivnog oštećenja jetre. Iako postoji terapija prve linije, 40% pacijenata ne reagira adekvatno na nju ili je ne može tolerirati, pa je potrebno razviti nove mogućnosti liječenja.

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.