Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 13. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2026. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge; Marija Bunčuga, članica upravnog odbora; Antonija Bunčuga, članica upravnog odbora; Frank John Dubokovich; Nada Kozulić; Wendy Zečić; Klara Papuga.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Olivera Beyer, Debora Bunčuga, Rupert Dawnay, Peter Elborn, Iva Mihanović, Jasenka Splivalo, Ivana Tudor

Započeto u 17,00 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

1.Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

2.Usvajanje Zapisnika iz 12. Redovne godišnje skupštine

3. Izvješće o radu udruge za 2025. godinu

4. Usvajanje financijskog izvješča za 2025. godinu

5. Donošenje plana rada udruge za 2026. godinu

6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Antonija Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika sa 12. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DVANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2025. godini:

Za životinje: upiti, pomoć i pritužbe

Tijekom 2025. godine Udruga je zaprimala brojne upite građana, uglavnom putem e-pošte i društvenih mreža, a povremeno i telefonski. Na upite se nastojalo odgovarati u najkraćem mogućem roku, najčešće unutar jednog do dva dana.

Zaprimljeno je približno 137 upita vezanih uz životinje u potrebi na Hvaru i u drugim dijelovima Hrvatske. Od toga se oko 97 upita odnosilo na napuštene, ozlijeđene ili gladne mačke i mačiće, oko 31 upit na napuštene, izgubljene, zlostavljane ili zanemarene pse, dva na ozlijeđene ptice, dva na zanemarene magarce, dva na konje, te po jedan na šišmiše i zečeve.

Ne objavljuju se svi slučajevi i aktivnosti, budući da se dio intervencija provodi diskretno, radi zaštite životinja i osoba uključenih u njihovo spašavanje.

Hranilišta za mačke

Hranilišta za mačke uspostavljena su radi osiguravanja redovitog izvora hrane i vode za napuštene mačke. Trenutno se hranilišta nalaze u Zavali, Donjim Pitvama, dva u Jelsi te jedno na reciklažnom dvorištu na cesti između Jelse i Svirča. Sva su postavljena uz suglasnost vlasnika zemljišta.

Tijekom godine zabilježeni su problemi poput trovanja i prijetnji trovanjem, vandalizma (uništavanje ili onečišćavanje kućica i hranilišta), neprimjerenog odlaganja hrane te ostavljanja pokvarljive hrane koja se brzo kvari u ljetnim uvjetima. Ostavljenom hranom izvan zaštitnih kućica privlače se psi lutalice, pri čemu su, prema dostupnim saznanjima, najmanje četiri mačke stradala u napadima pasa u blizini hranilišta na parkiralištu Plodine u Jelsi. Zbog učestalih problema, to je hranilište uklonjeno krajem 2025. godine.

Unatoč velikom interesu i entuzijazmu, bilo je teško osigurati dovoljan broj stalnih volontera za redovito održavanje hranilišta. Posebno zahvaljujemo svim volonterima, a osobito Ivetki i Iveti, koje su se brinule o hranilištu u Jelsi te sudjelovale u spašavanju i obnovi kućice nakon vandalizma.

Sterilizacije mačaka

Posebnu zahvalnost upućujemo Leanne Furlonger iz Australije, koja je boravila na otoku i intenzivno sudjelovala u programu sterilizacije i kastracije uličnih mačaka (hvatanje, sterilizacija i povratak na teritorij). Tijekom boravka u Pitvama i kasnije u blizini grada Hvara dala je značajan doprinos programu te prenijela vrijedna iskustva.

Program sterilizacije financiran je sredstvima lokalnih samouprava. Iako u programu već sudjeluju Hvar, Stari Grad i Jelsa, 2025. godine prvi su put uključene i mačke iz Sućurja.

U veterinarskoj ambulanti „P.M.V. Animalis“ u Starom Gradu ukupno je sterilizirano 267 ženki i 92 mužjaka, dok je dodatan broj zahvata obavljen u ambulanti „Ormondo“ u Hvaru.

U Starom Gradu financiranje je bilo raspoređeno na sljedeći način: Grad Stari Grad (70 ženki), Općina Jelsa (114 ženki), Općina Sućuraj (20 ženki) te Grad Hvar (63 ženke i 24 mužjaka). Udruga Eco Hvar, u suradnji s udrugom Maška Hvar, financirala je sterilizaciju 68 mužjaka, u ukupnom iznosu od 3.082,00 €. Za usporedbu, Općina Jelsa je za sterilizacije u 2025. godini u P.M.V. Animalis ambulanti izdvojila 6.775,03 €.

Sterilizacija uličnih mačaka ostaje ključna mjera kontrole populacije. Iako javno financiranje daje značajne rezultate, kapaciteti i dalje nisu dostatni za potrebe na terenu. Uočeno je da potražnja za terminima znatno premašuje dostupne kapacitete dviju veterinarskih ambulanti na otoku.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost organizacije dodatnih termina i modela sterilizacije bez prethodnog naručivanja. Preporučujemo i označavanje svih steriliziranih mačaka (tetovaža ili ušni rez) uključući kućnih ljubimaca kako bi se izbjegla ponovna obrada.

Briga o mačkama

Na otoku ne postoji sklonište za mačke, pa se pomoć organizira putem volontera i lokalne zajednice. Najčešće se komunikacija odvija putem društvenih mreža i direktnih poziva za pomoć.

Naša Udruga, u skladu s mogućnostima, pomaže savjetima, prijevozom te posudbom opreme poput klopki i transportnih kaveza. Naglašava se da Udruga ne može preuzeti ulogu skloništa ili hitne veterinarske službe.

Pozdravljamo rad građanske inicijative „Maška Hvar“, koja je prerasla u registriranu udrugu i značajno unaprijedila skrb o mačkama na otoku te edukativne aktivnosti u školama. U 2025. godini Eco Hvar je održao jedno predavanje u terenskoj školi na temu razumijevanja i pomoći mačkama, uz sudjelovanje djece različitih dobnih skupina te roditelja.

Kada nas kontaktiraju u vezi s mačkama u potrebi, ljudi često imaju nerealna očekivanja. U Hrvatskoj je malo skloništa za mačke, a većina je preopterećena u svakom pogledu. Riječka 'Sigurna kuća za mačiće' (https://www.kittensafehouse.hr/) izvrstan je (i rijedak) primjer organizacije koja čini čuda za mačke u potrebi unatoč ograničenim resursima i beskrajnoj potražnji. Ljubiteljima mačaka daju jasne savjete o tome kako se brinuti za bolesne ili ozlijeđene mačke pronađene na ulici (https://www.kittensafehouse.hr/pomo%C4%87-i-za%C5%A1tita). Na taj način pokušavaju izbjeći da se prema njima postupa kao prema hitnoj zdravstvenoj ustanovi, što bi bilo izvan njihovih kapaciteta, baš kao što je i izvan naših!

Briga o psima

Izgubljeni psi najčešće se vraćaju vlasnicima putem objava na internetu. Slučajevi napuštenih ili zlostavljanih pasa prijavljuju se komunalnom redarstvu, uz zaštitu izvora informacija.

Komunalni redar provodi provjere u skladu sa zakonskim propisima, a po potrebi se uključuje veterinarska inspekcija. Dobronamjernim ljubiteljima životinja strogo savjetujemo da osobno ne interveniraju, bez obzira na okolnosti. Godine 2025. susreli smo se sa specifičnim slučajem u kojem je stranim posjetiteljima savjetovano da pokušaju odvesti lovačkog psa koji je živio u neadekvatnim uvjetima, unatoč tome što smo ih obavijestili da već poduzimamo potrebne pravne korake kako bismo psu pomogli. Također smo ih upozorili da bi takvi postupci mogli dovesti do policijskog progona. Uplitanje posjetitelja rezultiralo je premještanjem psa u još gore uvjete te je produljilo situaciju koja se mogla brzo i mirno riješiti da su se postupci odvijali uobičajenim tijekom.

Potencijalno opasni psi povremeno su problem na Hvaru, a dolazak jednog u Pitve izazvao je zabrinutost lokalnog stanovništva zbog prijetećih situacija. Međutim, intervencija komunalnog redara i puna suradnja vlasnika rezultirali su time da je pas dobro dresiran i kontroliran te nisu zabilježeni daljnji incidenti.

Sklonište za životinje „Beštie“

Psi se po potrebi zbrinjavaju u sklonište „Beštie“ u Kaštel Sućurcu, koje djeluje kao no-kill sklonište. Troškove zbrinjavanja pokrivaju lokalne jedinice samouprave ili Udruga Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište kako bismo smanjili troškove za lokalne vlasti.

Suradnja s navedenim skloništem traje više od dvanaest godina i rezultirala je uspješnim udomljavanjem svih naših pasa koji su tamo smješteni, u Hrvatskoj i inozemstvu. Na naš zahtjev dobivamo fotografije iz njihovih novih domova. Psi tijekom boravka dobivaju veterinarsku skrb, socijalizaciju i redovitu aktivnost, uključujući šetnje u prirodi a ljeti kupanje na plaži za pse.

Osoblje i volonteri azila postigli su iznimne rezultate u radu s vrlo teškim slučajevima: prije nekoliko godina sjajno su zbrinuli veliku skupinu traumatiziranih pasa različite dobi s Hvara, nastalih međusobnim parenjem u srodstvu, a nedavno su preuzeli brigu o mnogima od više od 60 pasa spašenih iz ilegalne organizacije za borbe pasa u Splitu. Radilo se uglavnom o stafordskim terijerima, od kojih su neki bili križanci s vukovima, a svi su uzgajani i trenirani da budu što agresivniji. Volonteri specijalizirani za rad s takvim psima uspjeli su, korak po korak, rehabilitirati i pripitomiti mnoge od njih, koji su potom pronašli domove kod odgovarajućih vlasnika s razumijevanjem za njihove posebne potrebe. Riječ je o kontinuiranom procesu, a sve pohvale idu svima koji u njemu sudjeluju.

Razočaravajuće je saznati da neki ljubitelji životinja na Hvaru izražavaju žestoke kritike Beštijevog rada i čine sve što mogu pod svaku cijenu kako bi izbjegli slanje pasa tamo. Prije nego što je započela naša suradnja s Beštijem, spašavanje pasa na Hvaru bila je noćna mora. Odbačeni lovački psi često su bezosjećajno ubijani ili ostavljeni da lutaju, uginu od gladi ili se utope u kamenim bazenima. Štence su primali nepodobni vlasnici - obično da se djeca igraju s njima, a zatim su izbacivani kada bi 'udomitelji' shvatili da to nisu igračke. Mnogi takvi tragični scenariji sada se izbjegavaju jer imamo siguran, pravni sustav koji osigurava da neželjeni psi imaju priliku pronaći novi i bolji život putem skloništa Beštije. Možemo se samo nadati da će se oni koji ocrnjuju sklonište potruditi da se bolje informiraju o njihovom radu i da neće psima u potrebi oduzeti ono što bi mogla biti njihova najbolja šansa za pozitivan novi početak u njihovim životima.

Trovanja i nezakonito ubijanje životinja.

U 2025. godini zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja životinja. Udruga apelira na građane da prijave svaku sumnju kako bi se mogla pravovremeno upozoriti javnost i zaštititi kućni ljubimci. Na našem portalu objavljene su i smjernice za postupanje u slučaju trovanja životinja: „O trovanju živozinja” (http://www.eco-hvar.com/hr/trazimo-dom/404-o-trovanju-zivotinja.)

Na Ageru su otrovi razasuti po cestama iz automobila, očito od strane lovaca s ciljem istrijebljenja glodavaca koji jedu ili ozljeđuju ptice koje su plijen lovaca. Mačke i psi postali su žrtve kao 'kolateralna šteta'. Članovi otočkog lovačkog saveza tvrdili su da su njihovi postupci bili opravdani. Međutim, Eco Hvar i direktorica Turističke zajednice Jelse (sada gradonačelnica) Marija Marjan kontaktirali su Sektor za lov pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi pojašnjenja. Njihov odgovor bio je nedvosmislen: "protivno je zakonu o lovu stavljati otrove za divlje životinje. Sumnje na prekršaje treba prijaviti Državnom inspektoratu". Hrvatski lovački savez jednako je osudio takve aktivnosti i tvrdio da svi njegovi članovi poštuju zakon. Podnesena je prijava i uključena je policija, ali nije donesen nikakav zaključak, službeni zahtjevi za informacijama o slučaju su ignorirani. Bilo je razočaravajuće saznati kasnije te godine da je Lovački savez Hvara glasao za nastavak korištenja otrova u cijevima protiv malih divljih životinja, unatoč upozorenju da je to protuzakonito.

Za okoliš: Pesticidi.

Zaprimljeno je 35 upita vezanih uz okoliš, uključujući gospodarenje otpadom, onečišćenje mora i uporabu pesticida.

Udruga nastavlja zagovarati smanjenje uporabe pesticida te promicanje sigurnijih i održivih metoda suzbijanja štetnika. Posebna zabrinutost odnosi se na sustavno tretiranje okoliša insekticidima te distribuciju otrova za glodavce.

Glavna briga je nacionalni program suzbijanja insekata. Trenutačna praksa je prskanje cijelog okoliša iz pokretnih vozila ili zrakoplova opasnim insekticidima. Diljem Hrvatske provodi se bez obzira na sigurnosne mjere propisane zakonom. Vrlo je opasan za zdravlje ljudi i životinja te okoliš, a uglavnom je neučinkovit u suzbijanju ciljanih komaraca. Dostupne su sigurnije alternative, ali nisu u širokoj upotrebi. Nakon mnogo godina promatranja svih ovih problema i ukazivanja na nedostatke programa lokalnim, regionalnim i nacionalnim nadležnim tijelima, pripremljen je novi dosje u kojem se ističu neslaganja između propisa i trenutnih uobičajenih praksi, koji će biti predstavljen kao formalna pritužba Nacionalnom inspektoratu i poslan raznim nadležnim tijelima.

Rutinska godišnja distribucija otrova za štakore građanima se radi protuzakonito, stoga smo zamolili gradonačelnicu Jelse Mariju Marjan da stane na kraj toj praksi.

Komunikacije i društvene mreže

Pokrenuta je WhatsApp grupa za razmjenu informacija među članovima i simpatizerima (https://chat.whatsapp.com/FiMXtz2MrDp5rHaJSankWR)

Facebook stranica i dalje predstavlja glavni kanal informiranja javnosti. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice.

Instagram je ponovno aktiviran uz doprinos Antonije Bunčuga u dizajnu i objavama.

Web stranica (www.eco-hvar.com) redovito se ažurira novim informacijama i edukativnim sadržajem

Ad.4) Financijsko izvješće.

U 2025. godini Udruga je ostvarila prihode u iznosu od 2.990,29 €, a rashode u iznosu od 4.101,57 €.

Početno stanje na računu 01.01.2025. iznosilo je 1.382,14 €, preneseno iz prethodne godine.

Stanje računa na dan 31.12.2025. iznosilo je 270,86 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2025. GODINU.

Ad. 5) Predloženi program za 2026. godinu.

Ciljevi Udruge ostaju nepromijenjeni te se planiraju sljedeće aktivnosti:

  1. nastavak kampanja za zaštitu okoliša i smanjenje uporabe pesticida

  2. edukativne aktivnosti o opasnostima pesticida i otrova

  3. uključivanje mladih u zaštitu okoliša i životinja

  4. pomoć životinjama u potrebi na Hvaru i šire

  5. poticanje ekoturizma

  6. zagovaranje pristupačnosti za osobe s invaliditetom

  7. suradnja s domaćim i međunarodnim organizacijama

  8. projekti vezani uz pse (pseće plaže i parkovi u suradnji s TZ Jelsa)

  9. humanitarni koncert 24.07.2026. na Pjaci u Jelsi u organizaciji Andrewa i Tamsin Barrington iz Dola

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2026. GODINU.

Ad 6.) Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa. Antonija Bunčuga predložila je da pozovemo plesnu skupinu 'Arija' da izvede predstavu u korist Eco Hvara. Dogovoreno je da bi ovaj i drugi javni projekti bili dobri za podizanje svijesti i prikupljanje sredstava. Wendy Zečić predložila je da se putem našeg lokalnog vijeća obratimo nadležnim ministarstvima kako bismo pozvali gostujuće predavače koji će govoriti o temama poput propisa o lovu, zaštite okoliša i zaštite životinja. Bilo je dirljivo saznati da je Nada Kozulić pomogla našoj prijateljici Ines Bakić spasiti mladunče kosa. Hranjenje ptica bez roditelja oduzima puno vremena i zahvalni smo Ines i svima koji se strpljivo posvećuju tim nesebičnim zadacima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Kao uvijek smo zahvalni svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2025. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:00

Antonija Bunčuga                                                                                 Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                             Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Statut 2026. Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Nearly 1,400 missing, mostly tourists, after Nepal-Tibet flash flood kills at least 356

    Entire villages swept away after glacial collapse triggers flood in mountainous region popular with trekkers and pilgrims

    Rescuers are searching for nearly 1,400 people, most of them tourists, who are missing after a catastrophic flash flood hit Nepal and Tibet, thundering down valleys, obliterating entire villages and killing at least 356 people.

    Efforts to locate those missing – including hundreds of people from India, the US, UK, Australia and Canada – have been complicated by the destruction of dozens of bridges and almost 25 miles (40km) of roads in the mountainous region popular with trekkers and pilgrims.

    Continue reading...

  • Homes damaged as storms follow heatwaves in England and Wales

    Environment Agency issues 40 flood alerts across Midlands, Yorkshire and south-east of England

    Dozens of homes have been damaged by flooding and the Met Office had issued warnings for thunderstorms and heavy rain at the end of a summer in which most of England and the whole of Wales was declared in drought.

    The Met Office said thundery showers in England and Wales could cause 75mm of rain to fall in just 12 hours in some areas.

    Continue reading...

  • ‘Sad moments ahead’: Kew Gardens to fell rare trees in race to save Victorian greenhouse

    Horticulturalists begin moving and propagating plants before the rusty and warped Palm House begins renovation – but some are too tall to save

    It will be a gut-wrenching moment for the horticulturalists at Kew Gardens when some of the magnificent trees in the Palm House have to be felled.

    “There are some sad moments ahead,” said Palm House manager, Will Spoelstra, who knows all the plants inside the cathedral-like greenhouse.

    Continue reading...

  • ‘Forever chemicals’ surge during pilot of Thames Water plan to combat drought

    Exclusive: utility company wants to draw off tens of millions of litres of water a day from Thames and replace it with treated effluent

    Levels of a toxic “forever chemical” rose to 13 times the legal limit during Thames Water pilots for a controversial multimillion pound water recycling scheme that will pump millions of litres of treated sewage into the River Thames during drought.

    The data from the pilots is in stark contrast to public comments from Thames Water that their water recycling project in south-west London will not harm the riverine environment.

    Continue reading...

  • The flat-pack skyscraper: how wood can shape the cities of the future

    Our buildings are monuments to extraction and extreme emissions. But what if we turned from destructive concrete to timber?

    • Last chance to buy the summer issue of The Long Read magazine, now with 15% off. Click here to order

    I travelled to Oslo in the early autumn. It felt like arriving into the future. Or, at least, a fragment of a possible future. I drove north in the quiet digital bubble of my electric rental car. In 2024, Norway became the first country in the world where electric cars outnumbered petrol cars.

    A smooth, pristine motorway unfolded between farmlands and low hillsides of dense green forest. Long tunnels carried the route up above the banks of Lake Mjøsa, Norway’s largest lake. After a little more than an hour, the road curved downward to run parallel to the lakeshore.

    Continue reading...

  • Japan killed 14,000 bears after a rise in deadly attacks on people – but will it work?

    Bears killed 13 people in Japan last year, as a lack of forest foods increased conflicts. Yet some say the country’s controversial cull could threaten the endangered species

    Every summer, millions of people escape the heat and humidity of Tokyo by heading to the tranquil resort town of Karuizawa in Japan’s Nagano prefecture – just an hour by bullet train from the capital. Here, at the foot of Mount Asama, visitors stroll bamboo-lined pathways, cycle in verdant highlands, and practise the wellness ritual of shinrin-yoku,bathing among the cool hinoki forests. It would be the ideal nature retreat – if it wasn’t for the bears.

    From June to August, bears often move close to Karuizawa, feeding on the mulberries, ants, leaves and cherry blossoms that grow near the town. Unlike nuts, these foods are low in calories, spurring the bears to seek out further sustenance. “They’re more likely to get close to residential spaces to see what they can find,” says Amelia Hiorns, a British zoologist who previously worked with Picchio Wildlife Research Centre in the town. “This combines with the busiest season for tourists.”

    Continue reading...

  • Top of the crops: record heatwaves help deliver bumper UK berry harvest

    Investment in climate-resilient irrigation enables this year’s haul to rise 6% on 2025’s already bigger-than-usual yield

    British farmers have faced a sweltering summer tested by heatwaves, wildfires and water shortages – but a bumper berry harvest could prove a rare bright spot.

    With two-thirds of the harvest now picked, this year’s haul is 6% up on last year’s already unusually large crop, according to British Berry Growers (BBG). Volumes of blackberries, blueberries and raspberries picked have been particularly strong, the trade body said.

    Continue reading...

  • How decoding beluga whales’ chitchat may save them – and teach us more about ourselves

    From humpbacks learning the latest songs to sperm whales’ ‘clan codas’, drones and AI learning are helping reveal another dimension to the concept of culture

    In 2015, the whale researcher Valeria Vergara pitched a small tent at the icy water’s edge on Somerset Island in the remote Canadian high Arctic, shrouded in a freezing fog so thick she struggled to see her own hands. She trailed a cord out to the coast and plopped a hydrophone into the water to record the calls of belugas.

    As many as 1,000 of the whales, accompanied by their newborn calves, frequented the surrounding bay. Belugas’ ceaseless chatter, made up of dozens of unique sounds, is crucial to keeping these creatures connected in the dim, turbid waters of the Arctic.

    Continue reading...

  • Weatherwatch: how to protect our railways in hotter summers

    Steel rails warping and signalling equipment failing in metal cabinets are among the problems to be solved

    Tarmac softens in the summer heat, which may cause problems on the roads, but even trains running on steel rails are not immune.

    Railways in the UK are generally designed to operate within a 45C temperature range. The rails expand slightly in the heat, and excessive temperatures can produce “sun kink” with rails warping into S-shapes. The effect is small but the distortion can derail fast trains, so speeds are reduced for safety.

    Continue reading...

  • ​W​hy are European leaders staying silent after our summer of climate shock?

    Lethal temperatures ​and wildfires have exposed a widening gulf between voters demanding ​action and politicians unwilling to confront the long-term choices global heating requires

    • Don’t get This Is Europe delivered to your inbox? Sign up here

    The climate crisis means “we’re going to have to change everything – the way we live, the way we produce, the way we trade,” France’s veteran radical-left firebrand, Jean-Luc Mélenchon, told the summer congress of his France Insoumise party last weekend.

    The term “climate change”, said Mélenchon – the most likely rival to Marine Le Pen in next year’s presidential run-off, according to one poll this week – may sound “almost reassuring”, but its actual impact will feel like “landing on another planet whenever we leave home”.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.