Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 13. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2026. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge; Marija Bunčuga, članica upravnog odbora; Antonija Bunčuga, članica upravnog odbora; Frank John Dubokovich; Nada Kozulić; Wendy Zečić; Klara Papuga.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Olivera Beyer, Debora Bunčuga, Rupert Dawnay, Peter Elborn, Iva Mihanović, Jasenka Splivalo, Ivana Tudor

Započeto u 17,00 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

1.Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

2.Usvajanje Zapisnika iz 12. Redovne godišnje skupštine

3. Izvješće o radu udruge za 2025. godinu

4. Usvajanje financijskog izvješča za 2025. godinu

5. Donošenje plana rada udruge za 2026. godinu

6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Antonija Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika sa 12. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DVANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2025. godini:

Za životinje: upiti, pomoć i pritužbe

Tijekom 2025. godine Udruga je zaprimala brojne upite građana, uglavnom putem e-pošte i društvenih mreža, a povremeno i telefonski. Na upite se nastojalo odgovarati u najkraćem mogućem roku, najčešće unutar jednog do dva dana.

Zaprimljeno je približno 137 upita vezanih uz životinje u potrebi na Hvaru i u drugim dijelovima Hrvatske. Od toga se oko 97 upita odnosilo na napuštene, ozlijeđene ili gladne mačke i mačiće, oko 31 upit na napuštene, izgubljene, zlostavljane ili zanemarene pse, dva na ozlijeđene ptice, dva na zanemarene magarce, dva na konje, te po jedan na šišmiše i zečeve.

Ne objavljuju se svi slučajevi i aktivnosti, budući da se dio intervencija provodi diskretno, radi zaštite životinja i osoba uključenih u njihovo spašavanje.

Hranilišta za mačke

Hranilišta za mačke uspostavljena su radi osiguravanja redovitog izvora hrane i vode za napuštene mačke. Trenutno se hranilišta nalaze u Zavali, Donjim Pitvama, dva u Jelsi te jedno na reciklažnom dvorištu na cesti između Jelse i Svirča. Sva su postavljena uz suglasnost vlasnika zemljišta.

Tijekom godine zabilježeni su problemi poput trovanja i prijetnji trovanjem, vandalizma (uništavanje ili onečišćavanje kućica i hranilišta), neprimjerenog odlaganja hrane te ostavljanja pokvarljive hrane koja se brzo kvari u ljetnim uvjetima. Ostavljenom hranom izvan zaštitnih kućica privlače se psi lutalice, pri čemu su, prema dostupnim saznanjima, najmanje četiri mačke stradala u napadima pasa u blizini hranilišta na parkiralištu Plodine u Jelsi. Zbog učestalih problema, to je hranilište uklonjeno krajem 2025. godine.

Unatoč velikom interesu i entuzijazmu, bilo je teško osigurati dovoljan broj stalnih volontera za redovito održavanje hranilišta. Posebno zahvaljujemo svim volonterima, a osobito Ivetki i Iveti, koje su se brinule o hranilištu u Jelsi te sudjelovale u spašavanju i obnovi kućice nakon vandalizma.

Sterilizacije mačaka

Posebnu zahvalnost upućujemo Leanne Furlonger iz Australije, koja je boravila na otoku i intenzivno sudjelovala u programu sterilizacije i kastracije uličnih mačaka (hvatanje, sterilizacija i povratak na teritorij). Tijekom boravka u Pitvama i kasnije u blizini grada Hvara dala je značajan doprinos programu te prenijela vrijedna iskustva.

Program sterilizacije financiran je sredstvima lokalnih samouprava. Iako u programu već sudjeluju Hvar, Stari Grad i Jelsa, 2025. godine prvi su put uključene i mačke iz Sućurja.

U veterinarskoj ambulanti „P.M.V. Animalis“ u Starom Gradu ukupno je sterilizirano 267 ženki i 92 mužjaka, dok je dodatan broj zahvata obavljen u ambulanti „Ormondo“ u Hvaru.

U Starom Gradu financiranje je bilo raspoređeno na sljedeći način: Grad Stari Grad (70 ženki), Općina Jelsa (114 ženki), Općina Sućuraj (20 ženki) te Grad Hvar (63 ženke i 24 mužjaka). Udruga Eco Hvar, u suradnji s udrugom Maška Hvar, financirala je sterilizaciju 68 mužjaka, u ukupnom iznosu od 3.082,00 €. Za usporedbu, Općina Jelsa je za sterilizacije u 2025. godini u P.M.V. Animalis ambulanti izdvojila 6.775,03 €.

Sterilizacija uličnih mačaka ostaje ključna mjera kontrole populacije. Iako javno financiranje daje značajne rezultate, kapaciteti i dalje nisu dostatni za potrebe na terenu. Uočeno je da potražnja za terminima znatno premašuje dostupne kapacitete dviju veterinarskih ambulanti na otoku.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost organizacije dodatnih termina i modela sterilizacije bez prethodnog naručivanja. Preporučujemo i označavanje svih steriliziranih mačaka (tetovaža ili ušni rez) uključući kućnih ljubimaca kako bi se izbjegla ponovna obrada.

Briga o mačkama

Na otoku ne postoji sklonište za mačke, pa se pomoć organizira putem volontera i lokalne zajednice. Najčešće se komunikacija odvija putem društvenih mreža i direktnih poziva za pomoć.

Naša Udruga, u skladu s mogućnostima, pomaže savjetima, prijevozom te posudbom opreme poput klopki i transportnih kaveza. Naglašava se da Udruga ne može preuzeti ulogu skloništa ili hitne veterinarske službe.

Pozdravljamo rad građanske inicijative „Maška Hvar“, koja je prerasla u registriranu udrugu i značajno unaprijedila skrb o mačkama na otoku te edukativne aktivnosti u školama. U 2025. godini Eco Hvar je održao jedno predavanje u terenskoj školi na temu razumijevanja i pomoći mačkama, uz sudjelovanje djece različitih dobnih skupina te roditelja.

Kada nas kontaktiraju u vezi s mačkama u potrebi, ljudi često imaju nerealna očekivanja. U Hrvatskoj je malo skloništa za mačke, a većina je preopterećena u svakom pogledu. Riječka 'Sigurna kuća za mačiće' (https://www.kittensafehouse.hr/) izvrstan je (i rijedak) primjer organizacije koja čini čuda za mačke u potrebi unatoč ograničenim resursima i beskrajnoj potražnji. Ljubiteljima mačaka daju jasne savjete o tome kako se brinuti za bolesne ili ozlijeđene mačke pronađene na ulici (https://www.kittensafehouse.hr/pomo%C4%87-i-za%C5%A1tita). Na taj način pokušavaju izbjeći da se prema njima postupa kao prema hitnoj zdravstvenoj ustanovi, što bi bilo izvan njihovih kapaciteta, baš kao što je i izvan naših!

Briga o psima

Izgubljeni psi najčešće se vraćaju vlasnicima putem objava na internetu. Slučajevi napuštenih ili zlostavljanih pasa prijavljuju se komunalnom redarstvu, uz zaštitu izvora informacija.

Komunalni redar provodi provjere u skladu sa zakonskim propisima, a po potrebi se uključuje veterinarska inspekcija. Dobronamjernim ljubiteljima životinja strogo savjetujemo da osobno ne interveniraju, bez obzira na okolnosti. Godine 2025. susreli smo se sa specifičnim slučajem u kojem je stranim posjetiteljima savjetovano da pokušaju odvesti lovačkog psa koji je živio u neadekvatnim uvjetima, unatoč tome što smo ih obavijestili da već poduzimamo potrebne pravne korake kako bismo psu pomogli. Također smo ih upozorili da bi takvi postupci mogli dovesti do policijskog progona. Uplitanje posjetitelja rezultiralo je premještanjem psa u još gore uvjete te je produljilo situaciju koja se mogla brzo i mirno riješiti da su se postupci odvijali uobičajenim tijekom.

Potencijalno opasni psi povremeno su problem na Hvaru, a dolazak jednog u Pitve izazvao je zabrinutost lokalnog stanovništva zbog prijetećih situacija. Međutim, intervencija komunalnog redara i puna suradnja vlasnika rezultirali su time da je pas dobro dresiran i kontroliran te nisu zabilježeni daljnji incidenti.

Sklonište za životinje „Beštie“

Psi se po potrebi zbrinjavaju u sklonište „Beštie“ u Kaštel Sućurcu, koje djeluje kao no-kill sklonište. Troškove zbrinjavanja pokrivaju lokalne jedinice samouprave ili Udruga Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište kako bismo smanjili troškove za lokalne vlasti.

Suradnja s navedenim skloništem traje više od dvanaest godina i rezultirala je uspješnim udomljavanjem svih naših pasa koji su tamo smješteni, u Hrvatskoj i inozemstvu. Na naš zahtjev dobivamo fotografije iz njihovih novih domova. Psi tijekom boravka dobivaju veterinarsku skrb, socijalizaciju i redovitu aktivnost, uključujući šetnje u prirodi a ljeti kupanje na plaži za pse.

Osoblje i volonteri azila postigli su iznimne rezultate u radu s vrlo teškim slučajevima: prije nekoliko godina sjajno su zbrinuli veliku skupinu traumatiziranih pasa različite dobi s Hvara, nastalih međusobnim parenjem u srodstvu, a nedavno su preuzeli brigu o mnogima od više od 60 pasa spašenih iz ilegalne organizacije za borbe pasa u Splitu. Radilo se uglavnom o stafordskim terijerima, od kojih su neki bili križanci s vukovima, a svi su uzgajani i trenirani da budu što agresivniji. Volonteri specijalizirani za rad s takvim psima uspjeli su, korak po korak, rehabilitirati i pripitomiti mnoge od njih, koji su potom pronašli domove kod odgovarajućih vlasnika s razumijevanjem za njihove posebne potrebe. Riječ je o kontinuiranom procesu, a sve pohvale idu svima koji u njemu sudjeluju.

Razočaravajuće je saznati da neki ljubitelji životinja na Hvaru izražavaju žestoke kritike Beštijevog rada i čine sve što mogu pod svaku cijenu kako bi izbjegli slanje pasa tamo. Prije nego što je započela naša suradnja s Beštijem, spašavanje pasa na Hvaru bila je noćna mora. Odbačeni lovački psi često su bezosjećajno ubijani ili ostavljeni da lutaju, uginu od gladi ili se utope u kamenim bazenima. Štence su primali nepodobni vlasnici - obično da se djeca igraju s njima, a zatim su izbacivani kada bi 'udomitelji' shvatili da to nisu igračke. Mnogi takvi tragični scenariji sada se izbjegavaju jer imamo siguran, pravni sustav koji osigurava da neželjeni psi imaju priliku pronaći novi i bolji život putem skloništa Beštije. Možemo se samo nadati da će se oni koji ocrnjuju sklonište potruditi da se bolje informiraju o njihovom radu i da neće psima u potrebi oduzeti ono što bi mogla biti njihova najbolja šansa za pozitivan novi početak u njihovim životima.

Trovanja i nezakonito ubijanje životinja.

U 2025. godini zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja životinja. Udruga apelira na građane da prijave svaku sumnju kako bi se mogla pravovremeno upozoriti javnost i zaštititi kućni ljubimci. Na našem portalu objavljene su i smjernice za postupanje u slučaju trovanja životinja: „O trovanju živozinja” (http://www.eco-hvar.com/hr/trazimo-dom/404-o-trovanju-zivotinja.)

Na Ageru su otrovi razasuti po cestama iz automobila, očito od strane lovaca s ciljem istrijebljenja glodavaca koji jedu ili ozljeđuju ptice koje su plijen lovaca. Mačke i psi postali su žrtve kao 'kolateralna šteta'. Članovi otočkog lovačkog saveza tvrdili su da su njihovi postupci bili opravdani. Međutim, Eco Hvar i direktorica Turističke zajednice Jelse (sada gradonačelnica) Marija Marjan kontaktirali su Sektor za lov pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi pojašnjenja. Njihov odgovor bio je nedvosmislen: "protivno je zakonu o lovu stavljati otrove za divlje životinje. Sumnje na prekršaje treba prijaviti Državnom inspektoratu". Hrvatski lovački savez jednako je osudio takve aktivnosti i tvrdio da svi njegovi članovi poštuju zakon. Podnesena je prijava i uključena je policija, ali nije donesen nikakav zaključak, službeni zahtjevi za informacijama o slučaju su ignorirani. Bilo je razočaravajuće saznati kasnije te godine da je Lovački savez Hvara glasao za nastavak korištenja otrova u cijevima protiv malih divljih životinja, unatoč upozorenju da je to protuzakonito.

Za okoliš: Pesticidi.

Zaprimljeno je 35 upita vezanih uz okoliš, uključujući gospodarenje otpadom, onečišćenje mora i uporabu pesticida.

Udruga nastavlja zagovarati smanjenje uporabe pesticida te promicanje sigurnijih i održivih metoda suzbijanja štetnika. Posebna zabrinutost odnosi se na sustavno tretiranje okoliša insekticidima te distribuciju otrova za glodavce.

Glavna briga je nacionalni program suzbijanja insekata. Trenutačna praksa je prskanje cijelog okoliša iz pokretnih vozila ili zrakoplova opasnim insekticidima. Diljem Hrvatske provodi se bez obzira na sigurnosne mjere propisane zakonom. Vrlo je opasan za zdravlje ljudi i životinja te okoliš, a uglavnom je neučinkovit u suzbijanju ciljanih komaraca. Dostupne su sigurnije alternative, ali nisu u širokoj upotrebi. Nakon mnogo godina promatranja svih ovih problema i ukazivanja na nedostatke programa lokalnim, regionalnim i nacionalnim nadležnim tijelima, pripremljen je novi dosje u kojem se ističu neslaganja između propisa i trenutnih uobičajenih praksi, koji će biti predstavljen kao formalna pritužba Nacionalnom inspektoratu i poslan raznim nadležnim tijelima.

Rutinska godišnja distribucija otrova za štakore građanima se radi protuzakonito, stoga smo zamolili gradonačelnicu Jelse Mariju Marjan da stane na kraj toj praksi.

Komunikacije i društvene mreže

Pokrenuta je WhatsApp grupa za razmjenu informacija među članovima i simpatizerima (https://chat.whatsapp.com/FiMXtz2MrDp5rHaJSankWR)

Facebook stranica i dalje predstavlja glavni kanal informiranja javnosti. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice.

Instagram je ponovno aktiviran uz doprinos Antonije Bunčuga u dizajnu i objavama.

Web stranica (www.eco-hvar.com) redovito se ažurira novim informacijama i edukativnim sadržajem

Ad.4) Financijsko izvješće.

U 2025. godini Udruga je ostvarila prihode u iznosu od 2.990,29 €, a rashode u iznosu od 4.101,57 €.

Početno stanje na računu 01.01.2025. iznosilo je 1.382,14 €, preneseno iz prethodne godine.

Stanje računa na dan 31.12.2025. iznosilo je 270,86 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2025. GODINU.

Ad. 5) Predloženi program za 2026. godinu.

Ciljevi Udruge ostaju nepromijenjeni te se planiraju sljedeće aktivnosti:

  1. nastavak kampanja za zaštitu okoliša i smanjenje uporabe pesticida

  2. edukativne aktivnosti o opasnostima pesticida i otrova

  3. uključivanje mladih u zaštitu okoliša i životinja

  4. pomoć životinjama u potrebi na Hvaru i šire

  5. poticanje ekoturizma

  6. zagovaranje pristupačnosti za osobe s invaliditetom

  7. suradnja s domaćim i međunarodnim organizacijama

  8. projekti vezani uz pse (pseće plaže i parkovi u suradnji s TZ Jelsa)

  9. humanitarni koncert 24.07.2026. na Pjaci u Jelsi u organizaciji Andrewa i Tamsin Barrington iz Dola

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2026. GODINU.

Ad 6.) Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa. Antonija Bunčuga predložila je da pozovemo plesnu skupinu 'Arija' da izvede predstavu u korist Eco Hvara. Dogovoreno je da bi ovaj i drugi javni projekti bili dobri za podizanje svijesti i prikupljanje sredstava. Wendy Zečić predložila je da se putem našeg lokalnog vijeća obratimo nadležnim ministarstvima kako bismo pozvali gostujuće predavače koji će govoriti o temama poput propisa o lovu, zaštite okoliša i zaštite životinja. Bilo je dirljivo saznati da je Nada Kozulić pomogla našoj prijateljici Ines Bakić spasiti mladunče kosa. Hranjenje ptica bez roditelja oduzima puno vremena i zahvalni smo Ines i svima koji se strpljivo posvećuju tim nesebičnim zadacima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Kao uvijek smo zahvalni svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2025. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:00

Antonija Bunčuga                                                                                 Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                             Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Statut 2026. Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Ulez led to better lung size and function among London children, study finds

    Researchers find capacity stunted by pollution was restored after introduction of ultra-low emission zone

    Children’s lungs grew bigger and stronger after the most polluting vehicles were restricted from entering London, a study has found.

    Examinations of London schoolchildren before and after the introduction of the city’s ultra-low emission zone (Ulez) found a restoration of lung capacity that had been stunted by exposure to pollution.

    Continue reading...

  • Introducing Ulez was my hardest decision as mayor of London – but now we know its astonishing impact | Sadiq Khan

    Critics said I was attacking motorists. It’s more important for me that the city’s children are no longer breathing dangerous levels of pollution

    When I introduced London’s clean air zone – the ultra-low emission zone (Ulez) – more than seven years ago, no city had ever attempted anything quite like it. At the time, the scheme in central London provoked fierce opposition. When I decided to expand it – first in 2021, to inner London, and then again in 2023 to the whole city, making it the biggest clean-air zone in the world – my detractors were louder still. I had, they claimed, declared war on drivers in blind pursuit of a policy that may not even work. All the mainstream political parties, including my own, were opposed. In recent years, though, those critics have gone quiet.

    There is now a mountain of evidence to show that the Ulez has slashed air pollution and improved air quality across London, and research published by Imperial College London earlier this year showed that this is already saving lives. Between 2019 (when I first introduced the Ulez) and 2024, estimated deaths associated with air pollution in the capital fell by around 40%. But a new, independent study published by Queen Mary University of London today goes further still, showing how – by helping to clean up the capital’s air – the Ulez is improving the lungs and lives of London’s children.

    Sadiq Khan is mayor of London

    Continue reading...

  • UK relies on heat-stressed countries for fruit and veg it could grow itself – report

    Food Foundation sounds alarm over supply risks and price shocks as about 40% of Britain’s food is imported

    The UK is vulnerable to food price shocks because of its dependence on imports of fruit and vegetable from countries even more exposed to the climate crisis, researchers say.

    Much of Britain has sweltered under a record five heatwaves this year and endured drought and wildfires, with the hot, dry conditions damaging crops and reducing yields of domestic produce.

    Continue reading...

  • Carbon pollution has fuelled ‘massive expansion’ of marine heatwaves in Europe, study finds

    Hottest periods this year in most sea regions would have been ‘virtually impossible’ in a preindustrial climate

    Carbon pollution has fuelled a “massive expansion” of marine heatwaves in Europe this summer, research has found, with some waters recording temperatures 6C higher than normal.

    The hottest fortnights of this year would have been “virtually impossible” in a preindustrial climate in three of the four sea regions studied, according to analysis by World Weather Attribution, while in the Celtic region, which covers much of the water around the British Isles, heat hit levels that used to strike just once a century.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Cities make a surprising refuge for threatened UK wildflowers

    Nooks and crannies in urban areas provide a welcome alternative to intensive farming and other rural pressures

    Wildflowers are having a rough time in the countryside, mostly from the onslaught of intensive farming with fertilisers, pesticides and herbicides and less grazing. On top of that, there are building developments, competition from invasive plant species and the climate crisis to contend with.

    The UK has lost 97% of its wildflower meadows over the last century and over half of the country’s native flowers have been in decline for 70 years.

    Continue reading...

  • Extreme heat more dangerous for people 60 and over than previously thought

    Study finds older adults could face harmful heat stress at just 1.5C of warming above preindustrial levels

    People aged 60 and over face dangers to their health from exposure to heat at much lower temperatures than previously thought, research has found.

    Older adults will bear the brunt of increasingly frequent sustained spells of extreme heat globally as the world continues to warm up, according to a study in The Lancet Public Health.

    Continue reading...

  • England’s ancient oak trees dying in extreme hot and dry weather

    Woodland Trust says trees struggling in drought stress, with older ‘survivors’ disproportionately affected

    England’s ancient oak trees are dying in the summer’s extreme heat and dry weather, according to the Woodland Trust, with trees and ecosystems unable to adapt fast enough to the changing climate.

    The heatwaves across much of Europe this summer have had a notable impact on crop growth and plant health. To cope with the extreme conditions, many trees are undergoing “early autumn”, wilting and losing their leaves early.

    Crow Leasow oak, Shropshire.

    Tea Party oak, Suffolk.

    King John oak, Devon.

    Enmore oak, Somerset.

    Lydham Manor oak, Shropshire.

    Old Knobbley, Essex.

    Pwllpriddog oak, Carmarthenshire.

    Continue reading...

  • ‘We humans are inept at taking care of baby animals’: why well-fed orphan bears die in the wild

    Scientists surprised to find all but two of 12 grizzlies were dead within a year of ‘feelgood’ release, unable to sustain their high-calorie diet and inclined to approach humans

    The orphaned grizzly bear cubs were bulked up with a generous diet of roadkill, watermelon, dog food and snacks donated by the public. Their contact with carers was limited to two people. Then, after up to a year in rehabilitation, they returned home to the wilds of British Columbia.

    “It’s a feelgood thing – people feel good when the cage opens,” says Dr Lana M Ciarniello, a bear specialist who tracked the Canadian yearlings in a recent study. There is a perception that bears will thrive in their natural habitat, she says. “The reality is they’re not followed up on.”

    Continue reading...

  • ‘A new normal’: Miami faces worsening seaweed problem as piles of algae wash up on beaches

    Officials have had to remove thousands of tons of sargassum from Florida’s beaches amid the climate crisis

    Dealing with seaweed is the bulk of Chris Bumpus’s job during the summer. As chief of conservation for Miami-Dade county’s parks, recreation and open spaces department, Bumpus is in charge of cleaning sargassum off 17 miles (27km) of county beaches. But some days, the odds are stacked against him and his team.

    More and more sargassum, a kind of floating brown algae, has been washing up on the beaches of south Florida, west Africa, the Gulf of Mexico and the Caribbean.

    Continue reading...

  • Iraq’s ghost villages: Islamic State drove people away – now a new enemy is preventing their return

    Nearly a decade after fighting ended in northern Iraq, the climate crisis has brought extreme heat and a water shortage, making life almost impossible

    The first thing that strikes visitors arriving in Faka, a small village in Sinjar district, northern Iraq, is the silence. No children play in the streets. No shops are open. Roofless houses stretch across the hillside, their walls pockmarked by shellfire, while weeds and wild grasses grow through collapsed living rooms.

    A decade after Islamic State (IS) swept across the region, war remains visible everywhere. But according to the people who returned, another enemy has quietly taken its place.

    Rajab Mohammed says the problem in his village of Faka is no longer Islamic State but water and jobs

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.