Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 13. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2026. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge; Marija Bunčuga, članica upravnog odbora; Antonija Bunčuga, članica upravnog odbora; Frank John Dubokovich; Nada Kozulić; Wendy Zečić; Klara Papuga.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Olivera Beyer, Debora Bunčuga, Rupert Dawnay, Peter Elborn, Iva Mihanović, Jasenka Splivalo, Ivana Tudor

Započeto u 17,00 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

1.Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

2.Usvajanje Zapisnika iz 12. Redovne godišnje skupštine

3. Izvješće o radu udruge za 2025. godinu

4. Usvajanje financijskog izvješča za 2025. godinu

5. Donošenje plana rada udruge za 2026. godinu

6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Antonija Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika sa 12. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DVANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2025. godini:

Za životinje: upiti, pomoć i pritužbe

Tijekom 2025. godine Udruga je zaprimala brojne upite građana, uglavnom putem e-pošte i društvenih mreža, a povremeno i telefonski. Na upite se nastojalo odgovarati u najkraćem mogućem roku, najčešće unutar jednog do dva dana.

Zaprimljeno je približno 137 upita vezanih uz životinje u potrebi na Hvaru i u drugim dijelovima Hrvatske. Od toga se oko 97 upita odnosilo na napuštene, ozlijeđene ili gladne mačke i mačiće, oko 31 upit na napuštene, izgubljene, zlostavljane ili zanemarene pse, dva na ozlijeđene ptice, dva na zanemarene magarce, dva na konje, te po jedan na šišmiše i zečeve.

Ne objavljuju se svi slučajevi i aktivnosti, budući da se dio intervencija provodi diskretno, radi zaštite životinja i osoba uključenih u njihovo spašavanje.

Hranilišta za mačke

Hranilišta za mačke uspostavljena su radi osiguravanja redovitog izvora hrane i vode za napuštene mačke. Trenutno se hranilišta nalaze u Zavali, Donjim Pitvama, dva u Jelsi te jedno na reciklažnom dvorištu na cesti između Jelse i Svirča. Sva su postavljena uz suglasnost vlasnika zemljišta.

Tijekom godine zabilježeni su problemi poput trovanja i prijetnji trovanjem, vandalizma (uništavanje ili onečišćavanje kućica i hranilišta), neprimjerenog odlaganja hrane te ostavljanja pokvarljive hrane koja se brzo kvari u ljetnim uvjetima. Ostavljenom hranom izvan zaštitnih kućica privlače se psi lutalice, pri čemu su, prema dostupnim saznanjima, najmanje četiri mačke stradala u napadima pasa u blizini hranilišta na parkiralištu Plodine u Jelsi. Zbog učestalih problema, to je hranilište uklonjeno krajem 2025. godine.

Unatoč velikom interesu i entuzijazmu, bilo je teško osigurati dovoljan broj stalnih volontera za redovito održavanje hranilišta. Posebno zahvaljujemo svim volonterima, a osobito Ivetki i Iveti, koje su se brinule o hranilištu u Jelsi te sudjelovale u spašavanju i obnovi kućice nakon vandalizma.

Sterilizacije mačaka

Posebnu zahvalnost upućujemo Leanne Furlonger iz Australije, koja je boravila na otoku i intenzivno sudjelovala u programu sterilizacije i kastracije uličnih mačaka (hvatanje, sterilizacija i povratak na teritorij). Tijekom boravka u Pitvama i kasnije u blizini grada Hvara dala je značajan doprinos programu te prenijela vrijedna iskustva.

Program sterilizacije financiran je sredstvima lokalnih samouprava. Iako u programu već sudjeluju Hvar, Stari Grad i Jelsa, 2025. godine prvi su put uključene i mačke iz Sućurja.

U veterinarskoj ambulanti „P.M.V. Animalis“ u Starom Gradu ukupno je sterilizirano 267 ženki i 92 mužjaka, dok je dodatan broj zahvata obavljen u ambulanti „Ormondo“ u Hvaru.

U Starom Gradu financiranje je bilo raspoređeno na sljedeći način: Grad Stari Grad (70 ženki), Općina Jelsa (114 ženki), Općina Sućuraj (20 ženki) te Grad Hvar (63 ženke i 24 mužjaka). Udruga Eco Hvar, u suradnji s udrugom Maška Hvar, financirala je sterilizaciju 68 mužjaka, u ukupnom iznosu od 3.082,00 €. Za usporedbu, Općina Jelsa je za sterilizacije u 2025. godini u P.M.V. Animalis ambulanti izdvojila 6.775,03 €.

Sterilizacija uličnih mačaka ostaje ključna mjera kontrole populacije. Iako javno financiranje daje značajne rezultate, kapaciteti i dalje nisu dostatni za potrebe na terenu. Uočeno je da potražnja za terminima znatno premašuje dostupne kapacitete dviju veterinarskih ambulanti na otoku.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost organizacije dodatnih termina i modela sterilizacije bez prethodnog naručivanja. Preporučujemo i označavanje svih steriliziranih mačaka (tetovaža ili ušni rez) uključući kućnih ljubimaca kako bi se izbjegla ponovna obrada.

Briga o mačkama

Na otoku ne postoji sklonište za mačke, pa se pomoć organizira putem volontera i lokalne zajednice. Najčešće se komunikacija odvija putem društvenih mreža i direktnih poziva za pomoć.

Naša Udruga, u skladu s mogućnostima, pomaže savjetima, prijevozom te posudbom opreme poput klopki i transportnih kaveza. Naglašava se da Udruga ne može preuzeti ulogu skloništa ili hitne veterinarske službe.

Pozdravljamo rad građanske inicijative „Maška Hvar“, koja je prerasla u registriranu udrugu i značajno unaprijedila skrb o mačkama na otoku te edukativne aktivnosti u školama. U 2025. godini Eco Hvar je održao jedno predavanje u terenskoj školi na temu razumijevanja i pomoći mačkama, uz sudjelovanje djece različitih dobnih skupina te roditelja.

Kada nas kontaktiraju u vezi s mačkama u potrebi, ljudi često imaju nerealna očekivanja. U Hrvatskoj je malo skloništa za mačke, a većina je preopterećena u svakom pogledu. Riječka 'Sigurna kuća za mačiće' (https://www.kittensafehouse.hr/) izvrstan je (i rijedak) primjer organizacije koja čini čuda za mačke u potrebi unatoč ograničenim resursima i beskrajnoj potražnji. Ljubiteljima mačaka daju jasne savjete o tome kako se brinuti za bolesne ili ozlijeđene mačke pronađene na ulici (https://www.kittensafehouse.hr/pomo%C4%87-i-za%C5%A1tita). Na taj način pokušavaju izbjeći da se prema njima postupa kao prema hitnoj zdravstvenoj ustanovi, što bi bilo izvan njihovih kapaciteta, baš kao što je i izvan naših!

Briga o psima

Izgubljeni psi najčešće se vraćaju vlasnicima putem objava na internetu. Slučajevi napuštenih ili zlostavljanih pasa prijavljuju se komunalnom redarstvu, uz zaštitu izvora informacija.

Komunalni redar provodi provjere u skladu sa zakonskim propisima, a po potrebi se uključuje veterinarska inspekcija. Dobronamjernim ljubiteljima životinja strogo savjetujemo da osobno ne interveniraju, bez obzira na okolnosti. Godine 2025. susreli smo se sa specifičnim slučajem u kojem je stranim posjetiteljima savjetovano da pokušaju odvesti lovačkog psa koji je živio u neadekvatnim uvjetima, unatoč tome što smo ih obavijestili da već poduzimamo potrebne pravne korake kako bismo psu pomogli. Također smo ih upozorili da bi takvi postupci mogli dovesti do policijskog progona. Uplitanje posjetitelja rezultiralo je premještanjem psa u još gore uvjete te je produljilo situaciju koja se mogla brzo i mirno riješiti da su se postupci odvijali uobičajenim tijekom.

Potencijalno opasni psi povremeno su problem na Hvaru, a dolazak jednog u Pitve izazvao je zabrinutost lokalnog stanovništva zbog prijetećih situacija. Međutim, intervencija komunalnog redara i puna suradnja vlasnika rezultirali su time da je pas dobro dresiran i kontroliran te nisu zabilježeni daljnji incidenti.

Sklonište za životinje „Beštie“

Psi se po potrebi zbrinjavaju u sklonište „Beštie“ u Kaštel Sućurcu, koje djeluje kao no-kill sklonište. Troškove zbrinjavanja pokrivaju lokalne jedinice samouprave ili Udruga Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište kako bismo smanjili troškove za lokalne vlasti.

Suradnja s navedenim skloništem traje više od dvanaest godina i rezultirala je uspješnim udomljavanjem svih naših pasa koji su tamo smješteni, u Hrvatskoj i inozemstvu. Na naš zahtjev dobivamo fotografije iz njihovih novih domova. Psi tijekom boravka dobivaju veterinarsku skrb, socijalizaciju i redovitu aktivnost, uključujući šetnje u prirodi a ljeti kupanje na plaži za pse.

Osoblje i volonteri azila postigli su iznimne rezultate u radu s vrlo teškim slučajevima: prije nekoliko godina sjajno su zbrinuli veliku skupinu traumatiziranih pasa različite dobi s Hvara, nastalih međusobnim parenjem u srodstvu, a nedavno su preuzeli brigu o mnogima od više od 60 pasa spašenih iz ilegalne organizacije za borbe pasa u Splitu. Radilo se uglavnom o stafordskim terijerima, od kojih su neki bili križanci s vukovima, a svi su uzgajani i trenirani da budu što agresivniji. Volonteri specijalizirani za rad s takvim psima uspjeli su, korak po korak, rehabilitirati i pripitomiti mnoge od njih, koji su potom pronašli domove kod odgovarajućih vlasnika s razumijevanjem za njihove posebne potrebe. Riječ je o kontinuiranom procesu, a sve pohvale idu svima koji u njemu sudjeluju.

Razočaravajuće je saznati da neki ljubitelji životinja na Hvaru izražavaju žestoke kritike Beštijevog rada i čine sve što mogu pod svaku cijenu kako bi izbjegli slanje pasa tamo. Prije nego što je započela naša suradnja s Beštijem, spašavanje pasa na Hvaru bila je noćna mora. Odbačeni lovački psi često su bezosjećajno ubijani ili ostavljeni da lutaju, uginu od gladi ili se utope u kamenim bazenima. Štence su primali nepodobni vlasnici - obično da se djeca igraju s njima, a zatim su izbacivani kada bi 'udomitelji' shvatili da to nisu igračke. Mnogi takvi tragični scenariji sada se izbjegavaju jer imamo siguran, pravni sustav koji osigurava da neželjeni psi imaju priliku pronaći novi i bolji život putem skloništa Beštije. Možemo se samo nadati da će se oni koji ocrnjuju sklonište potruditi da se bolje informiraju o njihovom radu i da neće psima u potrebi oduzeti ono što bi mogla biti njihova najbolja šansa za pozitivan novi početak u njihovim životima.

Trovanja i nezakonito ubijanje životinja.

U 2025. godini zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja životinja. Udruga apelira na građane da prijave svaku sumnju kako bi se mogla pravovremeno upozoriti javnost i zaštititi kućni ljubimci. Na našem portalu objavljene su i smjernice za postupanje u slučaju trovanja životinja: „O trovanju živozinja” (http://www.eco-hvar.com/hr/trazimo-dom/404-o-trovanju-zivotinja.)

Na Ageru su otrovi razasuti po cestama iz automobila, očito od strane lovaca s ciljem istrijebljenja glodavaca koji jedu ili ozljeđuju ptice koje su plijen lovaca. Mačke i psi postali su žrtve kao 'kolateralna šteta'. Članovi otočkog lovačkog saveza tvrdili su da su njihovi postupci bili opravdani. Međutim, Eco Hvar i direktorica Turističke zajednice Jelse (sada gradonačelnica) Marija Marjan kontaktirali su Sektor za lov pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi pojašnjenja. Njihov odgovor bio je nedvosmislen: "protivno je zakonu o lovu stavljati otrove za divlje životinje. Sumnje na prekršaje treba prijaviti Državnom inspektoratu". Hrvatski lovački savez jednako je osudio takve aktivnosti i tvrdio da svi njegovi članovi poštuju zakon. Podnesena je prijava i uključena je policija, ali nije donesen nikakav zaključak, službeni zahtjevi za informacijama o slučaju su ignorirani. Bilo je razočaravajuće saznati kasnije te godine da je Lovački savez Hvara glasao za nastavak korištenja otrova u cijevima protiv malih divljih životinja, unatoč upozorenju da je to protuzakonito.

Za okoliš: Pesticidi.

Zaprimljeno je 35 upita vezanih uz okoliš, uključujući gospodarenje otpadom, onečišćenje mora i uporabu pesticida.

Udruga nastavlja zagovarati smanjenje uporabe pesticida te promicanje sigurnijih i održivih metoda suzbijanja štetnika. Posebna zabrinutost odnosi se na sustavno tretiranje okoliša insekticidima te distribuciju otrova za glodavce.

Glavna briga je nacionalni program suzbijanja insekata. Trenutačna praksa je prskanje cijelog okoliša iz pokretnih vozila ili zrakoplova opasnim insekticidima. Diljem Hrvatske provodi se bez obzira na sigurnosne mjere propisane zakonom. Vrlo je opasan za zdravlje ljudi i životinja te okoliš, a uglavnom je neučinkovit u suzbijanju ciljanih komaraca. Dostupne su sigurnije alternative, ali nisu u širokoj upotrebi. Nakon mnogo godina promatranja svih ovih problema i ukazivanja na nedostatke programa lokalnim, regionalnim i nacionalnim nadležnim tijelima, pripremljen je novi dosje u kojem se ističu neslaganja između propisa i trenutnih uobičajenih praksi, koji će biti predstavljen kao formalna pritužba Nacionalnom inspektoratu i poslan raznim nadležnim tijelima.

Rutinska godišnja distribucija otrova za štakore građanima se radi protuzakonito, stoga smo zamolili gradonačelnicu Jelse Mariju Marjan da stane na kraj toj praksi.

Komunikacije i društvene mreže

Pokrenuta je WhatsApp grupa za razmjenu informacija među članovima i simpatizerima (https://chat.whatsapp.com/FiMXtz2MrDp5rHaJSankWR)

Facebook stranica i dalje predstavlja glavni kanal informiranja javnosti. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice.

Instagram je ponovno aktiviran uz doprinos Antonije Bunčuga u dizajnu i objavama.

Web stranica (www.eco-hvar.com) redovito se ažurira novim informacijama i edukativnim sadržajem

Ad.4) Financijsko izvješće.

U 2025. godini Udruga je ostvarila prihode u iznosu od 2.990,29 €, a rashode u iznosu od 4.101,57 €.

Početno stanje na računu 01.01.2025. iznosilo je 1.382,14 €, preneseno iz prethodne godine.

Stanje računa na dan 31.12.2025. iznosilo je 270,86 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2025. GODINU.

Ad. 5) Predloženi program za 2026. godinu.

Ciljevi Udruge ostaju nepromijenjeni te se planiraju sljedeće aktivnosti:

  1. nastavak kampanja za zaštitu okoliša i smanjenje uporabe pesticida

  2. edukativne aktivnosti o opasnostima pesticida i otrova

  3. uključivanje mladih u zaštitu okoliša i životinja

  4. pomoć životinjama u potrebi na Hvaru i šire

  5. poticanje ekoturizma

  6. zagovaranje pristupačnosti za osobe s invaliditetom

  7. suradnja s domaćim i međunarodnim organizacijama

  8. projekti vezani uz pse (pseće plaže i parkovi u suradnji s TZ Jelsa)

  9. humanitarni koncert 24.07.2026. na Pjaci u Jelsi u organizaciji Andrewa i Tamsin Barrington iz Dola

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2026. GODINU.

Ad 6.) Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa. Antonija Bunčuga predložila je da pozovemo plesnu skupinu 'Arija' da izvede predstavu u korist Eco Hvara. Dogovoreno je da bi ovaj i drugi javni projekti bili dobri za podizanje svijesti i prikupljanje sredstava. Wendy Zečić predložila je da se putem našeg lokalnog vijeća obratimo nadležnim ministarstvima kako bismo pozvali gostujuće predavače koji će govoriti o temama poput propisa o lovu, zaštite okoliša i zaštite životinja. Bilo je dirljivo saznati da je Nada Kozulić pomogla našoj prijateljici Ines Bakić spasiti mladunče kosa. Hranjenje ptica bez roditelja oduzima puno vremena i zahvalni smo Ines i svima koji se strpljivo posvećuju tim nesebičnim zadacima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Kao uvijek smo zahvalni svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2025. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:00

Antonija Bunčuga                                                                                 Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                             Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • As residents, nature wardens and experts consider the damage to the heathland and how to restore it, the climate crisis is foremost in their minds

    A local community pulling together, emergency services saving homes and caravan parks from catastrophe, and farmers and nature reserve wardens working to rapidly create fire breaks to halt a marauding fireball 40 metres high – there was plenty to praise the week after a swathe of east Suffolk burned.

    But local people were also in tears at the blackened, ruined state of more than 112 hectares (277 acres) of Dunwich Heath, mourning the devastation of a much-loved nature reserve alongside neighbouring Minsmere. The rare birds that inhabit the reserve have lost crucial habitat, while the rare invertebrate species there will have been “decimated”, according to the reserve staff.

    Continue reading...

  • Researchers find microplastics can persist in compost, leaching into agricultural soils

    Plastic contamination should be a central concern in efforts to deal with food waste, which campaigners call one of the most overlooked problems of the climate crisis, researchers have said.

    This is despite the fact that, as the chef, author and activist Max La Manna puts it, food waste management is “one of the few climate problems where everyone wins”.

    Continue reading...

  • Abernethy: It’s been a period of heartbreak and gratitude, mourning the scorched landscape and staying away from home when the smoke got too close

    Parts of the Cairngorms have been on fire for over three weeks. Many places I take for granted that I can walk to are off-limits. Huge swathes of moorland that should be purple with heather, understoreys that should be thick with blaeberries, granny pines and younger trees, are scorched black. In places, the fires has burned down into the tree root system and the peat layer, and may smoulder for weeks.

    It’s been a period of uncertainty and despair. I’ll never forget the day the wind changed direction and a huge plume of smoke rose behind the trees immediately beyond our house. We waited to see if we would be evacuated, gathered passports, important documents, medicines, and packed a bag of clothes. When residents of nearby Nethy Bridge were advised to evacuate, we stayed with a friend just outside the perimeter for the night, something I never imagined having to do.

    Continue reading...

  • Scientists race to untangle complex links between exposure and mortality as fire weather grows more prevalent

    A thousand kilometres from the infernos gorging on northern Ontario’s boreal forests, Erin O’Connor watched the sky above Canada’s biggest city turn an “almost post-apocalyptic” orange as it filled with light-scattering particles of soot and ash. Stepping outside the halls of Toronto General hospital, where air filters were keeping patients safe from the worst of the fumes, she was struck by a smell so strong it felt like standing by a campfire.

    “It really hit you in the face as soon as you walked outside,” said O’Connor, who runs University Health Network’s emergency department and saw a rise in patients presenting with allergies and shortness of breath. “As the days progressed, it was like that everywhere. It seemed even inside you could smell that burning.”

    Continue reading...

  • London mayor points to ‘terrifying scenes’ this summer amid speculation Burnham may back Jackdaw and Rosebank projects

    Sadiq Khan has called on the government to commit to revamped climate action and to reduce the UK’s reliance on oil and gas, as the UK endures a summer of drought, wildfires and heatwaves.

    Writing in the Guardian, the mayor of London said that Andy Burnham’s administration must reaffirm its commitment to net zero and make clear it will continue to reduce the UK’s reliance on oil and gas “to get Britain back on track.”

    Continue reading...

  • Wandering gliders are descended from some of the earliest known insects – and breed as one global population

    Revealed: the top 10 invertebrates of the year

    All hail the wandering glider, a citizen of the globe, an insect for all of us.

    Whenever we see a dragonfly zipping through the airspace and devouring tiny insects with aplomb, we can appreciate they are so timelessly effective that they have barely needed to tweak their way of life in 200m years. Odonates are directly descended from some of the earliest winged insects, known as griffin flies, which evolved around 317m years ago.

    It’s invertebrate of the year again! From August 3-12, every day we’ll be profiling one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated, and then, when you’ve got to hear about all of them, we’ll open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas: email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

  • The mission of the Flock app is quietly subversive: to encourage users to ditch their screens and explore the wonderful world of birding

    On a brilliantly bright afternoon in his gallery and studio in Bolinas, a small town on the northern California coast, Keith Hansen was putting the finishing touches on a watercolor of an almost improbably flamboyant painted bunting.

    With an ultra-fine sable brush, he made a few intricate additions to the cobalt blue plumage on the bunting’s head, and, satisfied with his work, slipped the watercolor into a stout binder that every few days welcomes a new addition.

    Continue reading...

  • Mutual aid groups that started giving out PPEs during Covid are now loaning air purifiers and distributing masks to fume-addled communities

    Miquette Thompson’s home in rural Mendocino county has been covered in smoke all week. There are the nearby Feliz and Woodside fires in northern California, which have burned more than 1,000 acres, as well as the wildfires devastating Oregon and Washington that are sending smoke their way, too.

    “It’s become not unusual,” she said of walking outside and seeing a hazy sky.

    Continue reading...

  • While there are fears that people harvesting their food could put pressure on habitats, some ecologists suggest responsible foraging can boost conservation and biodiversity

    Angus Morton crouches behind a cricket pavilion in a London park to snip stinging nettles from an unkempt patch of greenery.

    “They’re so abundant and they’re so good,” says Morton, a regenerative gardener who pops out once a week to forage bits for dinner. “I use them in pesto, tea … I’ve even seen someone putting them in croquetas.”

    Continue reading...

  • Bombus dahlbomii, a giant ginger bumblebee fondly known as the flying mouse, is in decline in its native Patagonia due to commercial farming

    We all love bumblebees. Not only are they beautiful, busy and social, they perform pollination services that are crucial for plants, crops and human civilisation.

    Any bumblebee would be a worthy winner of invertebrate of the year but a gorgeous giant ginger bumblebee fondly known as the flying mouse? Come on!

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com