Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 13. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2026. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge; Marija Bunčuga, članica upravnog odbora; Antonija Bunčuga, članica upravnog odbora; Frank John Dubokovich; Nada Kozulić; Wendy Zečić; Klara Papuga.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Olivera Beyer, Debora Bunčuga, Rupert Dawnay, Peter Elborn, Iva Mihanović, Jasenka Splivalo, Ivana Tudor

Započeto u 17,00 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

1.Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

2.Usvajanje Zapisnika iz 12. Redovne godišnje skupštine

3. Izvješće o radu udruge za 2025. godinu

4. Usvajanje financijskog izvješča za 2025. godinu

5. Donošenje plana rada udruge za 2026. godinu

6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Antonija Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika sa 12. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DVANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2025. godini:

Za životinje: upiti, pomoć i pritužbe

Tijekom 2025. godine Udruga je zaprimala brojne upite građana, uglavnom putem e-pošte i društvenih mreža, a povremeno i telefonski. Na upite se nastojalo odgovarati u najkraćem mogućem roku, najčešće unutar jednog do dva dana.

Zaprimljeno je približno 137 upita vezanih uz životinje u potrebi na Hvaru i u drugim dijelovima Hrvatske. Od toga se oko 97 upita odnosilo na napuštene, ozlijeđene ili gladne mačke i mačiće, oko 31 upit na napuštene, izgubljene, zlostavljane ili zanemarene pse, dva na ozlijeđene ptice, dva na zanemarene magarce, dva na konje, te po jedan na šišmiše i zečeve.

Ne objavljuju se svi slučajevi i aktivnosti, budući da se dio intervencija provodi diskretno, radi zaštite životinja i osoba uključenih u njihovo spašavanje.

Hranilišta za mačke

Hranilišta za mačke uspostavljena su radi osiguravanja redovitog izvora hrane i vode za napuštene mačke. Trenutno se hranilišta nalaze u Zavali, Donjim Pitvama, dva u Jelsi te jedno na reciklažnom dvorištu na cesti između Jelse i Svirča. Sva su postavljena uz suglasnost vlasnika zemljišta.

Tijekom godine zabilježeni su problemi poput trovanja i prijetnji trovanjem, vandalizma (uništavanje ili onečišćavanje kućica i hranilišta), neprimjerenog odlaganja hrane te ostavljanja pokvarljive hrane koja se brzo kvari u ljetnim uvjetima. Ostavljenom hranom izvan zaštitnih kućica privlače se psi lutalice, pri čemu su, prema dostupnim saznanjima, najmanje četiri mačke stradala u napadima pasa u blizini hranilišta na parkiralištu Plodine u Jelsi. Zbog učestalih problema, to je hranilište uklonjeno krajem 2025. godine.

Unatoč velikom interesu i entuzijazmu, bilo je teško osigurati dovoljan broj stalnih volontera za redovito održavanje hranilišta. Posebno zahvaljujemo svim volonterima, a osobito Ivetki i Iveti, koje su se brinule o hranilištu u Jelsi te sudjelovale u spašavanju i obnovi kućice nakon vandalizma.

Sterilizacije mačaka

Posebnu zahvalnost upućujemo Leanne Furlonger iz Australije, koja je boravila na otoku i intenzivno sudjelovala u programu sterilizacije i kastracije uličnih mačaka (hvatanje, sterilizacija i povratak na teritorij). Tijekom boravka u Pitvama i kasnije u blizini grada Hvara dala je značajan doprinos programu te prenijela vrijedna iskustva.

Program sterilizacije financiran je sredstvima lokalnih samouprava. Iako u programu već sudjeluju Hvar, Stari Grad i Jelsa, 2025. godine prvi su put uključene i mačke iz Sućurja.

U veterinarskoj ambulanti „P.M.V. Animalis“ u Starom Gradu ukupno je sterilizirano 267 ženki i 92 mužjaka, dok je dodatan broj zahvata obavljen u ambulanti „Ormondo“ u Hvaru.

U Starom Gradu financiranje je bilo raspoređeno na sljedeći način: Grad Stari Grad (70 ženki), Općina Jelsa (114 ženki), Općina Sućuraj (20 ženki) te Grad Hvar (63 ženke i 24 mužjaka). Udruga Eco Hvar, u suradnji s udrugom Maška Hvar, financirala je sterilizaciju 68 mužjaka, u ukupnom iznosu od 3.082,00 €. Za usporedbu, Općina Jelsa je za sterilizacije u 2025. godini u P.M.V. Animalis ambulanti izdvojila 6.775,03 €.

Sterilizacija uličnih mačaka ostaje ključna mjera kontrole populacije. Iako javno financiranje daje značajne rezultate, kapaciteti i dalje nisu dostatni za potrebe na terenu. Uočeno je da potražnja za terminima znatno premašuje dostupne kapacitete dviju veterinarskih ambulanti na otoku.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost organizacije dodatnih termina i modela sterilizacije bez prethodnog naručivanja. Preporučujemo i označavanje svih steriliziranih mačaka (tetovaža ili ušni rez) uključući kućnih ljubimaca kako bi se izbjegla ponovna obrada.

Briga o mačkama

Na otoku ne postoji sklonište za mačke, pa se pomoć organizira putem volontera i lokalne zajednice. Najčešće se komunikacija odvija putem društvenih mreža i direktnih poziva za pomoć.

Naša Udruga, u skladu s mogućnostima, pomaže savjetima, prijevozom te posudbom opreme poput klopki i transportnih kaveza. Naglašava se da Udruga ne može preuzeti ulogu skloništa ili hitne veterinarske službe.

Pozdravljamo rad građanske inicijative „Maška Hvar“, koja je prerasla u registriranu udrugu i značajno unaprijedila skrb o mačkama na otoku te edukativne aktivnosti u školama. U 2025. godini Eco Hvar je održao jedno predavanje u terenskoj školi na temu razumijevanja i pomoći mačkama, uz sudjelovanje djece različitih dobnih skupina te roditelja.

Kada nas kontaktiraju u vezi s mačkama u potrebi, ljudi često imaju nerealna očekivanja. U Hrvatskoj je malo skloništa za mačke, a većina je preopterećena u svakom pogledu. Riječka 'Sigurna kuća za mačiće' (https://www.kittensafehouse.hr/) izvrstan je (i rijedak) primjer organizacije koja čini čuda za mačke u potrebi unatoč ograničenim resursima i beskrajnoj potražnji. Ljubiteljima mačaka daju jasne savjete o tome kako se brinuti za bolesne ili ozlijeđene mačke pronađene na ulici (https://www.kittensafehouse.hr/pomo%C4%87-i-za%C5%A1tita). Na taj način pokušavaju izbjeći da se prema njima postupa kao prema hitnoj zdravstvenoj ustanovi, što bi bilo izvan njihovih kapaciteta, baš kao što je i izvan naših!

Briga o psima

Izgubljeni psi najčešće se vraćaju vlasnicima putem objava na internetu. Slučajevi napuštenih ili zlostavljanih pasa prijavljuju se komunalnom redarstvu, uz zaštitu izvora informacija.

Komunalni redar provodi provjere u skladu sa zakonskim propisima, a po potrebi se uključuje veterinarska inspekcija. Dobronamjernim ljubiteljima životinja strogo savjetujemo da osobno ne interveniraju, bez obzira na okolnosti. Godine 2025. susreli smo se sa specifičnim slučajem u kojem je stranim posjetiteljima savjetovano da pokušaju odvesti lovačkog psa koji je živio u neadekvatnim uvjetima, unatoč tome što smo ih obavijestili da već poduzimamo potrebne pravne korake kako bismo psu pomogli. Također smo ih upozorili da bi takvi postupci mogli dovesti do policijskog progona. Uplitanje posjetitelja rezultiralo je premještanjem psa u još gore uvjete te je produljilo situaciju koja se mogla brzo i mirno riješiti da su se postupci odvijali uobičajenim tijekom.

Potencijalno opasni psi povremeno su problem na Hvaru, a dolazak jednog u Pitve izazvao je zabrinutost lokalnog stanovništva zbog prijetećih situacija. Međutim, intervencija komunalnog redara i puna suradnja vlasnika rezultirali su time da je pas dobro dresiran i kontroliran te nisu zabilježeni daljnji incidenti.

Sklonište za životinje „Beštie“

Psi se po potrebi zbrinjavaju u sklonište „Beštie“ u Kaštel Sućurcu, koje djeluje kao no-kill sklonište. Troškove zbrinjavanja pokrivaju lokalne jedinice samouprave ili Udruga Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište kako bismo smanjili troškove za lokalne vlasti.

Suradnja s navedenim skloništem traje više od dvanaest godina i rezultirala je uspješnim udomljavanjem svih naših pasa koji su tamo smješteni, u Hrvatskoj i inozemstvu. Na naš zahtjev dobivamo fotografije iz njihovih novih domova. Psi tijekom boravka dobivaju veterinarsku skrb, socijalizaciju i redovitu aktivnost, uključujući šetnje u prirodi a ljeti kupanje na plaži za pse.

Osoblje i volonteri azila postigli su iznimne rezultate u radu s vrlo teškim slučajevima: prije nekoliko godina sjajno su zbrinuli veliku skupinu traumatiziranih pasa različite dobi s Hvara, nastalih međusobnim parenjem u srodstvu, a nedavno su preuzeli brigu o mnogima od više od 60 pasa spašenih iz ilegalne organizacije za borbe pasa u Splitu. Radilo se uglavnom o stafordskim terijerima, od kojih su neki bili križanci s vukovima, a svi su uzgajani i trenirani da budu što agresivniji. Volonteri specijalizirani za rad s takvim psima uspjeli su, korak po korak, rehabilitirati i pripitomiti mnoge od njih, koji su potom pronašli domove kod odgovarajućih vlasnika s razumijevanjem za njihove posebne potrebe. Riječ je o kontinuiranom procesu, a sve pohvale idu svima koji u njemu sudjeluju.

Razočaravajuće je saznati da neki ljubitelji životinja na Hvaru izražavaju žestoke kritike Beštijevog rada i čine sve što mogu pod svaku cijenu kako bi izbjegli slanje pasa tamo. Prije nego što je započela naša suradnja s Beštijem, spašavanje pasa na Hvaru bila je noćna mora. Odbačeni lovački psi često su bezosjećajno ubijani ili ostavljeni da lutaju, uginu od gladi ili se utope u kamenim bazenima. Štence su primali nepodobni vlasnici - obično da se djeca igraju s njima, a zatim su izbacivani kada bi 'udomitelji' shvatili da to nisu igračke. Mnogi takvi tragični scenariji sada se izbjegavaju jer imamo siguran, pravni sustav koji osigurava da neželjeni psi imaju priliku pronaći novi i bolji život putem skloništa Beštije. Možemo se samo nadati da će se oni koji ocrnjuju sklonište potruditi da se bolje informiraju o njihovom radu i da neće psima u potrebi oduzeti ono što bi mogla biti njihova najbolja šansa za pozitivan novi početak u njihovim životima.

Trovanja i nezakonito ubijanje životinja.

U 2025. godini zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja životinja. Udruga apelira na građane da prijave svaku sumnju kako bi se mogla pravovremeno upozoriti javnost i zaštititi kućni ljubimci. Na našem portalu objavljene su i smjernice za postupanje u slučaju trovanja životinja: „O trovanju živozinja” (http://www.eco-hvar.com/hr/trazimo-dom/404-o-trovanju-zivotinja.)

Na Ageru su otrovi razasuti po cestama iz automobila, očito od strane lovaca s ciljem istrijebljenja glodavaca koji jedu ili ozljeđuju ptice koje su plijen lovaca. Mačke i psi postali su žrtve kao 'kolateralna šteta'. Članovi otočkog lovačkog saveza tvrdili su da su njihovi postupci bili opravdani. Međutim, Eco Hvar i direktorica Turističke zajednice Jelse (sada gradonačelnica) Marija Marjan kontaktirali su Sektor za lov pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi pojašnjenja. Njihov odgovor bio je nedvosmislen: "protivno je zakonu o lovu stavljati otrove za divlje životinje. Sumnje na prekršaje treba prijaviti Državnom inspektoratu". Hrvatski lovački savez jednako je osudio takve aktivnosti i tvrdio da svi njegovi članovi poštuju zakon. Podnesena je prijava i uključena je policija, ali nije donesen nikakav zaključak, službeni zahtjevi za informacijama o slučaju su ignorirani. Bilo je razočaravajuće saznati kasnije te godine da je Lovački savez Hvara glasao za nastavak korištenja otrova u cijevima protiv malih divljih životinja, unatoč upozorenju da je to protuzakonito.

Za okoliš: Pesticidi.

Zaprimljeno je 35 upita vezanih uz okoliš, uključujući gospodarenje otpadom, onečišćenje mora i uporabu pesticida.

Udruga nastavlja zagovarati smanjenje uporabe pesticida te promicanje sigurnijih i održivih metoda suzbijanja štetnika. Posebna zabrinutost odnosi se na sustavno tretiranje okoliša insekticidima te distribuciju otrova za glodavce.

Glavna briga je nacionalni program suzbijanja insekata. Trenutačna praksa je prskanje cijelog okoliša iz pokretnih vozila ili zrakoplova opasnim insekticidima. Diljem Hrvatske provodi se bez obzira na sigurnosne mjere propisane zakonom. Vrlo je opasan za zdravlje ljudi i životinja te okoliš, a uglavnom je neučinkovit u suzbijanju ciljanih komaraca. Dostupne su sigurnije alternative, ali nisu u širokoj upotrebi. Nakon mnogo godina promatranja svih ovih problema i ukazivanja na nedostatke programa lokalnim, regionalnim i nacionalnim nadležnim tijelima, pripremljen je novi dosje u kojem se ističu neslaganja između propisa i trenutnih uobičajenih praksi, koji će biti predstavljen kao formalna pritužba Nacionalnom inspektoratu i poslan raznim nadležnim tijelima.

Rutinska godišnja distribucija otrova za štakore građanima se radi protuzakonito, stoga smo zamolili gradonačelnicu Jelse Mariju Marjan da stane na kraj toj praksi.

Komunikacije i društvene mreže

Pokrenuta je WhatsApp grupa za razmjenu informacija među članovima i simpatizerima (https://chat.whatsapp.com/FiMXtz2MrDp5rHaJSankWR)

Facebook stranica i dalje predstavlja glavni kanal informiranja javnosti. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice.

Instagram je ponovno aktiviran uz doprinos Antonije Bunčuga u dizajnu i objavama.

Web stranica (www.eco-hvar.com) redovito se ažurira novim informacijama i edukativnim sadržajem

Ad.4) Financijsko izvješće.

U 2025. godini Udruga je ostvarila prihode u iznosu od 2.990,29 €, a rashode u iznosu od 4.101,57 €.

Početno stanje na računu 01.01.2025. iznosilo je 1.382,14 €, preneseno iz prethodne godine.

Stanje računa na dan 31.12.2025. iznosilo je 270,86 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2025. GODINU.

Ad. 5) Predloženi program za 2026. godinu.

Ciljevi Udruge ostaju nepromijenjeni te se planiraju sljedeće aktivnosti:

  1. nastavak kampanja za zaštitu okoliša i smanjenje uporabe pesticida

  2. edukativne aktivnosti o opasnostima pesticida i otrova

  3. uključivanje mladih u zaštitu okoliša i životinja

  4. pomoć životinjama u potrebi na Hvaru i šire

  5. poticanje ekoturizma

  6. zagovaranje pristupačnosti za osobe s invaliditetom

  7. suradnja s domaćim i međunarodnim organizacijama

  8. projekti vezani uz pse (pseće plaže i parkovi u suradnji s TZ Jelsa)

  9. humanitarni koncert 24.07.2026. na Pjaci u Jelsi u organizaciji Andrewa i Tamsin Barrington iz Dola

Skupština donosi jednoglasno sljedeću ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2026. GODINU.

Ad 6.) Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa. Antonija Bunčuga predložila je da pozovemo plesnu skupinu 'Arija' da izvede predstavu u korist Eco Hvara. Dogovoreno je da bi ovaj i drugi javni projekti bili dobri za podizanje svijesti i prikupljanje sredstava. Wendy Zečić predložila je da se putem našeg lokalnog vijeća obratimo nadležnim ministarstvima kako bismo pozvali gostujuće predavače koji će govoriti o temama poput propisa o lovu, zaštite okoliša i zaštite životinja. Bilo je dirljivo saznati da je Nada Kozulić pomogla našoj prijateljici Ines Bakić spasiti mladunče kosa. Hranjenje ptica bez roditelja oduzima puno vremena i zahvalni smo Ines i svima koji se strpljivo posvećuju tim nesebičnim zadacima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Kao uvijek smo zahvalni svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2025. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:00

Antonija Bunčuga                                                                                 Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                             Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Statut 2026. Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Warming UK seas could ‘fundamentally reshape marine ecosystems’ – report

    Four-year study warns destabilised marine food webs could jeopardise food security by 2050

    Warming seas around the UK and the wider north-east Atlantic could destabilise marine food webs, weaken ocean health and jeopardise food security by 2050, according to a four-year study.

    Scientists who projected the impact of climate breakdown on four key groups of marine life crucial to maintaining ocean ecosystems in the region said their results challenged assumptions that in middle latitudes, such as the UK, marine biodiversity was likely to increase across the board.

    Continue reading...

  • South West Water’s failure to fix leaks ‘putting customer supplies at risk’

    With parts of region served by company in severe drought still, regulators give it six weeks to come up with action plan

    Repeated failures by South West Water to tackle leaks are putting customers at higher risks of losing water supplies as parts of the region remain in severe drought, regulators have said.

    In a warning to the privatised company that serves 1.8 million people across the south-west of England, the regulators said it had been failing to meet targets to reduce leaks and repair burst pipes for seven years.

    Continue reading...

  • ‘No one cares about the little guy’: Sri Lanka’s fishers still reeling from 2021 toxic plastic spill

    A stricken container ship shed tonnes of tiny pellets called nurdles on the west coast. Five years on, locals are counting the cost to marine life and livelihoods

    On the beach in Pamunugama, on Sri Lanka’s west coast, women in uniform work under the scorching sun. They sift through rubbish washed ashore, searching among the usual litter for something much smaller: tiny plastic pellets.

    Five years ago, in May 2021, this same beach was swamped with pellets as smoke rose over the Indian Ocean.

    Continue reading...

  • World’s wettest rainstorms are getting wetter, affecting flood and drought risk

    Events that deliver about half of global rainfall are getting shorter but more intense, with wide-ranging implications

    The world’s wettest rainstorms produce about half of the global annual rainfall. Now a study shows that these intense downpours have become shorter in duration and fewer in number, compressing the same amount of rain into quicker and more extreme events, with implications for flood and drought risk.

    Chiyuan Miao and colleagues from Beijing Normal University in China analysed daily measurements between 1980 and 2022 from more than 19,000 rain gauges around the world. They found that an average of about half of the world’s rainfall fell during about nine multi-day storms, delivered over a cumulative time of about 28 days.

    Continue reading...

  • Lab-grown meat was supposed to save the world. What happened?

    We were promised a panacea for the climate crisis and a way to save our food system. So why is nobody firing up the chicken vats? I went to find out

    On 5 August 2013, a man and a woman ate a burger. Not just any burger: a world-historic burger, made from cattle cells grown in a laboratory by Mark Post, a professor of vascular physiology at Maastricht University in the Netherlands. The burger had taken two years to produce and cost €250,000 (about £210,000 at the time), money furnished by the Google co-founder Sergey Brin. Now it was being tasted in public for the first time at Riverside Studios in London, at an event attended by 200 members of the press and livestreamed to thousands.

    To make this particular burger, Post had extracted stem cells from the shoulder muscle of a living cow, then cultivated them in plastic containers filled with a nutrient-rich supplement called foetal bovine serum, which is derived from cow foetuses. The cells eventually became 20,000 strands of tissue, which in turn became a single 140g patty. Post believed that beef produced this way had the potential to dramatically reduce greenhouse-gas emissions and slow the climate crisis. Raising cattle for consumption requires massive amounts of land and water – and massive amounts of feed grown at a high environmental cost. He projected that global demand for meat would soon outstrip our ability to produce it the old-fashioned way, at which point our food systems would become unsustainable. But that didn’t have to mean a mass recalibration of our consumption habits or a global shift away from red meat. Post and his team had found another way.

    Continue reading...

  • Country diary: The autumn glory of a tulip tree | Jennifer Jones

    Liverpool: Their summer flowers provide the name and the fame, but this species is arguably at its best now

    Beech mast crunches underfoot, and the occasional conker catches the sunlight, tiny beacons leading me to Camp Hill, south Liverpool, with its distant views over the Mersey estuary. Goldfinches erupt from desiccated knapweed, and a flock of pink-footed geese fly overhead. For once, the birds are not my goal, but a tree: the tulip tree (Liriodendron tulipifera).

    Every autumn, the Camp Hill tulip tree flaunts its flamboyant presence: the Lady Gaga of the parkland. Named because its flowers resemble a tulip flower, and its leaves a tulip silhouette, few can resist its tulle lace canopy of butter-gold leaves. The luminescence is enhanced by the sheen of its leaf cuticles, and the fissured trunk adds yet more sensory impact. Yet this year there is a strangeness: instead of the golden monotone you would expect of this moment, there is a messy mix of different shades. Might the summer drought have disrupted the pigment battle between anthocyanins and carotenoids?

    Continue reading...

  • Firework noise limit should be drastically cut to protect wild animals, UK government told

    Ministers urged to go further than proposed cut to 110 decibels to ease acute stress on birds and other animals

    Campaigners are calling on the UK government to protect the welfare of wild animals by cutting the maximum noise level of fireworks sold to the public from 120 to 90 decibels.

    The Center for Wild Animal Welfare (CWAW) has said lowering the limit to 90dB – which is about one-eighth of the loudness of 120dB – would help to protect millions of wild animals from acute stress by reducing the area over which a firework disturbs surrounding wildlife.

    Continue reading...

  • How Democrats used the midterms to turn affordability concerns into ‘green populism’

    From energy prices to datacenters, climate became a cost-of-living issue – and a winning one

    Climate-forward Democrats swept into power on Tuesday night as a blue tsunami flipped the Senate, House and several governor’s races. Voters were laser-focused on affordability, and experts said Democrats succeeded in linking cost-of-living concerns with rising energy prices, datacenters and, to some extent, the climate crisis. They may have even created a path for a “new climate politics”.

    The results delivered a sharp rebuke of Donald Trump, who started a war with Iran that raised gas pump prices across the country and exposed the fragility of fossil fuels, all while the US oil industry earned $130bn in profits since the war began. Household energy costs soared, driven by various factors including constraints on renewables, climate disasters and a datacenter boom.

    Continue reading...

  • ‘It’s kind of a melting pot’: how one US city transformed a highway into a leafy oasis

    The BLVD is home to 250 enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums and a performing arts centre

    Passing through the Mojave desert on State Route 14, going by landscapes Hollywood uses to represent alien planets, a driver might not expect to find a walkable, tree-lined boulevard.

    But there are nine beautiful, leafy blocks on West Lancaster Boulevard, a piece of what used to be Highway 14. They were redeveloped as part of a mixed-use urban streetscape in the city of Lancaster, California in 2010.

    The BLVD, as it’s been rebranded, is home to 250 public and private enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums, a performing arts centre and a public library. City Hall is just a block south.

    The city invested $11.5m (£8.5m) to transform a busy thoroughfare into an inviting public space. The three lanes in the centre of the former five-lane road were replaced by a series of tree-lined ramblas – Spanish for “avenue” and “watercourse,” because dry stream beds served as streets in early cities.

    The redesign was planned and funded by the city of redevelopment agency. Within four years of completion, it had generated more than $270m in economic output, attracted $130m in investment, created hundreds of jobs and prompted the building or renovation of hundreds of housing units, according to the city.

    The revitalisation has also created more intangible benefits, residents say. The city centre the feels like a gathering space, they said — somewhere where they can feel like part of a community.

    Continue reading...

  • From the archive: The trials of Robert Habeck: is the world’s most powerful green politician doomed to fail? – podcast

    We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.