Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 12. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 04. lipnja 2025. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Mladenka Babić, Olivera Beyer, Debora Bunčuga - članica nadzornog odbora, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Peter Elborn, Nada Kozulić, Ivana Kuhar, Nicholas Seed, Julie Tomlin

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Sara Radonić, Jasenka Splivalo, Wendy Zečić

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 11. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2024. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2024. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2025. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Debora Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 11. Redovne godišnje skupštine

S osam glasova za i dva suzdržuna Skupština donosi sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK JEDANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2024. godini:

Za životinje - Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Tijekom 2024. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Primili smo gotovo 90 upita o životinjama i pticama u potrebi na Hvaru i drugdje u Hrvatskoj, uključujući Dubrovnik, Medulin, otok Brač i Samobor. Bilo je oko 52 upita ili prijava o napuštenim, gladnim ili ozljeđenim mačkama; oko 27 upita o napuštenim, izgubljenim, zlostavljanim ili zanemarenim psima; 7 o ozlijeđenim pticama i 1 o zanemarenom magarcu. Sa žaljenjem izvještavamo da neki ljudi još uvijek ubijaju životinje, posebno otrovom.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. Na Hvaru ne postoji sklonište za mačke, pa se oslanjamo na volontere koji se brinu o potrebitim mačkama u njihovoj blizini. To se često postiže apelima za pomoć putem društvenih mreža. Psi lutalice ponekad se ponovno ujedine sa svojim vlasnicima putem društvenih mreža. Za napuštene ili zlostavljane pse prijavljujemo slučaj lokalnim komunalnim redarima, bez navođenja izvora informacije. U slučaju zlostavljanih ili zanemarenih životinja, pozivaju regionalnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Po potrebi, psi se prebacuju u Sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. Troškove mogu pokriti lokalne vlasti ili u nekim slučajevima Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište.

Ne objavljujemo sve naše aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi diskretno, kako bismo zaštitili životinje a posebno ljude koji sudjeluju u njihovom spašavanju. 

Što se tiče trovanja, savjetujemo ljude o postupcima postupanja s njima i prijavljivanja policiji.

Ne objavljujemo sve naše aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi diskretno (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji sudjeluju u njihovom spašavanju).

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije koji financiraju lokalne vlasti nastavlja se, iako je nemoguće pokriti potrebe cijelog otoka. Sućuraj posebno predstavlja poteškoću zbog svoje izoliranosti.

Hranilišta za mačke. Kao što je izviješteno prošle godine, pojavili su se problemi s hranilištima za mačke. Nove kućice za mačke izradila je Iva Mihanović, kojoj dugujemo veliku zahvalnost. One sprječavaju prolaznike da pojedu svu hranu te su premještene na relativno sigurna mjesta, dvije u Jelsi i po jedna u Pitvama i Zavali. Budući da su huligani uništili posebne 'kućice za mačke' na parkiralištu u Jelsi, rješenje je pronađeno stvaranjem 'sigurnih zona' za mačke korištenjem starih materijala koji su do sada preživjeli.

Zahvaljujemo mnogim ljudima koji tiho i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kad god možemo, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Dobre vijesti. Nosimo se s mnogim tragičnim situacijama vezanim uz životinje. Svaki mali uspjeh je dobrodošao. Povremeno postoje zaista dirljivi rezultati. Priča o Lassie - Lele iz 2024. bila je jedna takva. Ova mlada kujica napuštena je u Jelsi sa zakržljalim stražnjim nogama, jedva je mogla hodati. Nakon što smo je prebacili u sklonište Beštie, vrlo brzo je pronašla novi dom u Zagrebu, gdje od tada napreduje, unatoč dugotrajnom liječenju od lišmanioze. Iznimno smo zahvalni Zlatki što ju je spasila s ulice i Lele dala novi život. Sova Floof još je jedna sretna priča: siroče kao beba, Jana ga je primila, hranila i njegovala u Dolu, uz Normanovu podršku, sve do dana kada je mogao odletjeti i normalno živjeti. Prekrasan primjer trijumfa bezuvjetne ljubavi!

Za okoliš
Pesticidi. Neprestano smo nastavili promicati inicijative za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Nema puno razloga za optimizam. Kao što je prošle godine izviješteno, članovima Odbora EU za okoliš i nadležnim tijelima u Hrvatskoj pripremljen je i predstavljen cjelovit dosje o nedostacima sustava EU-a i nacionalnih sustava za odobravanje, stavljanje u promet i kontrolu upotrebe pesticida; osobno je predstavljen ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023. Šokantno je da je samo jedan zastupnik EU-a imao manire pristojno potvrditi primitak materijala.

Vidljivost u medijima. U 2024.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Napustila je Englesku zbog Hvara, a onda počela spašavati magarce" (12.05.2024.); „Dalmatinac pronašao sto vrsta prekrasnih orhideja!" (14.04.2024.); „Globalno zagrijavanje pridonosi širenju lišmanioze” (13.04.2024.)

Facebook. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2024. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,900.53 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 2.638,76 €. Stanje računa na dan 01.01.2024. godine iznosilo je 2116,56 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2024. godine iznosilo je 1382,14 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2024. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2025. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Nastavit ćemo kampanju za zaštitu okoliša i smanjenje upotrebe pesticida.

ii. Nastavit ćemo s edukativnim aktivnostima s ciljem upozoravanja ljudi na štete i opasnosti otrova i pesticida.

iii. Pokušat ćemo organizirati aktivnosti kako bismo uključili mlade u brigu za hvarski okoliš i životinje. 

iv.Nastavit ćemo ulagati sve napore kako bismo pomogli životinjama u nevolji na Hvaru i drugdje.

v. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

vi. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2025. GODINU.

Ad 6. Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa, uključujući važnost uključivanja mladih u aktivnosti za životinje i okoliš, probleme upotrebe pesticida i troškove sterilizacija mačaka.  

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2024. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:45

Debora Bunčuga                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                         Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Keys crops such as cereals, potatoes, sugar and oils grown in areas with moderate to very high risk

    The vast majority of the UK’s essential foods, including cereals, potatoes, sugar and oil, are grown in areas of England rated as having a moderate to very high risk of drought.

    A very high proportion – 81% – of England’s fresh produce is concentrated in parts of the country that are already experiencing water stress, according to the analysis by the nature-focused investment fund Rebalance Earth.

    Continue reading...

  • Plans for one of Europe’s largest AI campuses in a Unesco-designated reserve have sparked a fierce local backlash

    The datacentre revolt spreading across the US has reached the rolling hills of north Devon in an uprising against a planned hyperscale AI data campus in the middle of a globally protected landscape.

    Perched on an inland cliff, the town of Great Torrington has views that stretch for miles over the landscape of the Unesco biosphere reserve in which it sits, taking in the winding River Torridge and rolling acres of wooded valley and wildflower meadows. Pastoral and peaceful, its history was notably punctured by violence in 1646 when the royalists’ resistance in the first English civil war was brought to an end by the parliamentarian New Model Army in a battle fought out in the narrow streets in heavy rain and darkness.

    Continue reading...

  • River charters part of wider movement establishing ‘moral’ framework to protect nature and hold institutions to account

    One Monday morning in spring last year, 12 people gathered in the morning drizzle at Joyce’s Pool, one of the sources of the Bristol River Avon, and took the first steps of the inaugural Avon pilgrimage.

    Over the course of eight days, a revolving cast of pilgrims walked about 100 miles from the source of the river to the point at which it reaches the sea, in some cases bivvying on the riverside at night. Along the way they planted trees, sowed seeds, restored footpaths and presented councillors and decision-makers with a fledgling Avon charter, developed by the Bristol campaign group Conham Bathing.

    Continue reading...

  • Powered by sun and wind, the uncrewed vehicle will collect data to help Australian scientists better understand how oceans absorb emissions

    A small uncrewed vessel has embarked on a lap around Antarctica and may not return for months.

    The seven-metre craft, which looks like a large kayak in hi-vis orange, is expected to travel about 22,000km through inhospitable waters, propelled by powerful westerly winds and energy from the sun. The journey is seven times the distance between Sydney and Perth.

    Continue reading...

  • This year’s ‘godzilla’ climate phenomenon has already broken temperature records. We ask a climate scientist what is happening

    This year’s huge El Niño, which comes less than two years since the last one, has already broken temperature records. To understand what is happening, and why, the Guardian interviewed Prof Mat Collins, a climate scientist at the University of Exeter, the author of some of the world’s most important climate reports and an expert on the dynamics of the El Niño southern oscillation.

    Continue reading...

  • Lewes, East Sussex: Owls, bats, badgers and countless birds are my new neighbours, but I’ve been particularly taken by a mystery tree – and its resident treecreeper

    I have made the woods my home, moving from Brighton to the outskirts of Lewes, where the garden backs on to the remains of an old oak wood. Here there’s a riot of wildlife: a badger that makes snuffle holes in the lawn, a family of tawny owls in the trees and a cauldron of bats in the chimney.

    I have plans to let the wood expand into the garden, but in the meantime there’s a mystery tree whose branches almost reach my bedroom window. It’s nearly dead, stressed from too many droughts, perhaps, or coming to a natural end. Some have suggested it’s a willow, but I suspect it’s a cultivated species I’m not familiar with.

    Continue reading...

  • After the available money ran out after just six hours, some fear they will have to reverse efforts to boost nature

    On Tuesday morning, farmer Peter Hatley logged on to his computer at 10am. England’s 2026 sustainable farming incentive (SFI) was opening for applicants and, after three bad harvests, the money would be a lifeline.

    But Hatley, who runs a 240-hectare family farm in Cambridgeshire, was faced with repeated error messages. He called the government’s helpline, which he says acknowledged there were problems with the scheme, but says by the time the problem was fixed, the money had gone.

    Continue reading...

  • Traditional woods have had a good innings but rising temperatures mean the need to find alternatives is pressing

    What happens if you run out of trees? It is a situation cricket must face in the perfect storm of an expanding game and more precarious growing conditions due to accelerated climate change.

    Cricket and willow are the sun and moon of sport. The handcrafted bat, the beautiful, insect-rich tree. But there are now 200 million regular cricketers worldwide. The UK produces half a million willow clefts a year, Kashmir between 1.5 to 3m. With one cleft equalling one bat, the numbers no longer add up.

    Continue reading...

  • Fewer than 400 Eriskay ponies remain. One of the rarest native breeds in the world, their plight is unique because the community living on their tiny Hebridean island are fighting for them. The ponies wander the village and townsfolk care for them together

    On the slopes of Beinn Sciathan, a rocky outcrop in the Outer Hebrides, white and grey ponies roam freely. Eriskay ponies, one of the rarest native breeds in the world, are critically endangered.

    They have often been mixed with the Highland pony and other breeds, giving the false impression of higher population numbers. Only about 300 to 400 Eriskay ponies are thought to remain.

    Continue reading...

  • Tom Calver has sacrificed milk yields to give his cows a more varied diet of plants and believes the result is better cheese and richer farmland

    In the rolling hills of Somerset, hundreds of thousands of cows placidly munch lush green grass to produce milk for cheddar.

    But six fields stand out. Rather than uniform grass, they have technicolour wildflowers sprouting across the meadows. Farmer Tom Calver said that to allow the flowers to grow he has to keep fewer cows and leave some fields ungrazed as they mature.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Novo istraživanje pokazalo je da promjene u sastavu crijevnih bakterija mogu poslužiti kao rano upozorenje na dijabetes tipa 2. Analiza podataka prikupljenih od stotina tisuća pojedinaca otkrila je stotine promjena u sastavu crijevnog mikrobioma (zajednice mikroorganizama koja nastanjuje probavni sustav), a te se promjene mogu uočiti prije nego što dođe do bilo kakvih promjena u razini glukoze u krvi.

  • Infekcije mokraćnog sustava među najčešćim su bakterijskim infekcijama, a uglavnom ih uzrokuje uropatogena bakterija Escherichia coli. No, čak i nakon liječenja antibioticima, velik broj pacijenata ponovno obolijeva od njih. Jedan od razloga je taj što bakterija može prodrijeti u stanice sluznice mokraćnog mjehura (njezin epitel) i ondje se sakriti, zaštićena kako od antibiotika tako i od imunološkog sustava pacijenta. Preživljavajući na taj način, te se bakterije kasnije mogu ponovno razmnožiti i uzrokovati ponavljajuće infekcije, što predstavlja sve veći problem jer opetovano liječenje antibioticima nosi rizik od razvoja rezistencije na antibiotike.

  • Atipični meningeomi su tumori koji nastaju u moždanim ovojnicama (meningama) i povezani su s visokim rizikom od povrata bolesti. Do sada nije bilo jasno imaju li pacijenti koristi od radioterapije nakon potpune kirurške resekcije tumora.

  • Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Lundu u Švedskoj pokazalo je da je 85 posto pacijenata s migrenom kod koje prevladava aura zabilježilo smanjenje broja dana s aurom na mjesečnoj razini za najmanje polovicu nakon liječenja antiepileptikom lamotriginom. Rezultate je potrebno potvrditi u kontroliranoj studiji, no oni bi s vremenom mogli biti značajni za skupinu pacijenata za koju trenutno ne postoji specifično liječenje same aure.

  • Prvi takav test na svijetu, koji su razvili znanstvenici s Instituta za medicinska istraživanja Garvan (Garvan Institute of Medical Research), otkrio je genetski uzrok nasljedne bolesti mišića kod osoba koje godinama, a ponekad i desetljećima, nisu dobile odgovor unatoč standardnim pretragama.

  • Nova studija pokazuje da moždani udar potiče rast glioma te otkriva stanične i molekularne posrednike uključene u taj proces, povezujući tako ozljedu mozga s malignim tumorima mozga.

  • Pacijentima s ranim simptomima Alzheimerove bolesti može se propisati terapija protiv amiloida, koja pomaže u uklanjanju ljepljivih nakupina amiloidnog proteina u mozgu – obilježja Alzheimerove bolesti. Iako ti tretmani ne mogu izliječiti Alzheimerovu bolest niti vratiti kognitivne funkcije u normalno stanje, dokazano je da usporavaju napredovanje bolesti. Učinci tih tretmana mogu varirati, a liječnici dosad nisu imali načina za praćenje učinaka liječenja kod pojedinog pacijenta osim putem skupih snimaka mozga.

  • Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka (ICI) mogu potaknuti antitumorske odgovore, ali također mogu uzrokovati nuspojave koje zahtijevaju liječenje imunosupresivnim lijekovima. Nova retrospektivna studija otkrila je da su pacijenti koji su primali ICI i višestruke imunosupresivne terapije imali veći rizik od ozbiljnih infekcija. Gotovo polovica infekcija bile su teške, po život opasne ili smrtonosne infekcije. 

  • Nova studija Instituta Wistar otkrila je vezu između živčanog sustava i brzog razvoja neuroendokrinog raka prostate (NEPC), agresivnog oblika te bolesti. Studija je pokazala visoke razine neuromedina U (NMU) – vrste neurotransmitera – u stanicama prostate već u ranoj fazi nastanka NEPC-a; taj spoj potiče napredovanje tumora blokiranjem imunološkog odgovora. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo poslužiti kao meta za terapiju bolesti koja je trenutačno gotovo neizlječiva.

  • Djeca kojoj su propisani lijekovi iz skupine GLP-1 za gubitak tjelesne težine, predijabetes ili dijabetes tipa 2 izložena su riziku od nutritivnih nedostataka – dijagnosticiranih kod gotovo svakog šestog pacijenta (16,8%) unutar prve godine, pokazuje nova studija. Nedostatak vitamina D bio je najčešći te je utvrđen kod 12,4% djece unutar godinu dana od početka liječenja lijekovima iz skupine GLP-1.

Novosti: Biologija.com